Inspektori za strance u saradnji sa policijskim službenicima provode zajedničke aktivnosti kontrole kretanja i boravka stranaca usmjerene na kontrolu mjesta na kojima se okupljaju migranti na području Sarajeva, Bihaća, Velike Kladuše, Tuzle, Kalesije, Donjeg Vakufa i Travnika, navode iz Službe za poslove sa strancima BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Dodaje se da su navedene aktivnosti rezultirale su pronalaskom stranih državljana koji su nezakonito ušli ili nezakonito boravili na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Služba za poslove sa strancima je zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjeru protjerivanja za 27 stranih državljana sa zabranom ulaska i boravka u BiH, među kojima su državljani Turske, Afganistana, Pakistana, Maroka i Alžira. Navedena lica su stavljena pod nadzor u Imigracioni centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije BiH.

Služba za poslove sa strancima realizovala je dobrovoljni povratak za 22 državljana Turske koji su vraćeni u zemlju porijekla, dok je prema sporazumu o readmisiji u Republiku Srbiju vraćeno sedam lica među kojima su državljani Afganistana, Pakistana, Irana, Turske i Srbije.

U okviru mjera i aktivnosti suprotstavljanja nezakonitim migracijama, u saradnji Službe za poslove sa strancima i Međunarodne organizacije za migracije, kroz Program potpomognutog dobrovoljnog povratka, sa teritorije BiH udaljeno je sedam lica u zemlje porijekla. Riječ je o pet državljana Pakistana, jednom državljaninu Tunisa i jednom Egipta. Služba za poslove sa strancima je predmetnim licima izrekla mjeru protjerivanja zbog ilegalnog boravka na teritoriji BiH sa zabranom ulaska i boravka u periodu od jedne godine.

U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 6.102 migranta. Predmetom rada Službe za poslove sa strancima od početka 2020. godine bilo je 12.991 migranta od kojih je 12.286 iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, od čega je samo u posljednjih sedam dana bilo 470 migranta od kojih su 434 iskazala namjeru podnošenja zahtjeva za azil.

Služba za poslove sa strancima će u skladu sa svojim nadležnostima i kapacitetima nastaviti sa pojačanim operativnim aktivnostima kao odgovor na povećan priliv migranata u BiH.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uz saradnju Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona večeras su na magistralnom putu M-17 presreli dva vozila u kojim se nalazilo osam migranata.

Destinacija na kojoj su večerašnji migranti trebali završiti još uvijek nije poznata, ali ovo je još jedna uspješna akcija SIPA-e i MUP-a ZDK na sprječavanju krijumčarenja migranata kroz Zeničko-dobojski kanton s obzirom da je u srijedu navečer također na magistralnom putu M-17 otkriveno deset Afganistanaca, a dvije osobe su uhapšene.

Policijske patrole vozila su večeras presrela nakon izlaza s Autoputa A1 u mjestu Antena, a vozači će u skladu sa zakonom biti procesuirani.

Zeničko-dobojski kanton nekoliko mjeseci unazad postao je samo jedna od stanica migranata na putu ka Krajini gdje žele preći granicu i nastaviti svoj put ka Evropskoj uniji.

U proteklom periodu pripadnici MUP-a ZDK vrijedno su radili na rasvjetljavanju slučajeva kao što su fizički napadi, provale u stambene i poslovne objekte i druge prijavljene slučajeve te je ranije nekoliko migranata uhapšeno i predato u nadležnosti Tužilaštva ZDK.

Grupa školaraca iz Liplja kod Zvornika pisala je visokom predstavniku Valentinu Inzku, tražeći da im pomogne da sjednu u školske klupe, prenosi Anadolu Agency (AA).

Učenici bošnjačke nacionalnosti ne pohađaju nastavu u osnovnoj školi u Liplju jer im je onemogućeno izučavanje bosanskog jezika.

“Dok sva druga djeca naših godina već nekoliko sedmica idu u školu, mi smo još uvijek izolirani od ostalih i željno iščekujemo da neko nama i našim iscrpljenim roditeljima pruži pravo rješenje i izlaz, pa da i mi konačno sjedemo u školske klupe. Svi smo uzbuđeno čekali prvi dan škole, sa već spremnim ruksacima, pernicama i sveskama”, navedeno je na početku pisma upućenog Inzku.

Kako su kazali, roditelji su ih spremali za školu u novim uslovima, pričali o malim junacima što će u ovu školsku godinu kročiti na nešto drukčiji način, pod maskama i sa posebnim oprezom.

“Bili smo spremni da budemo svojim roditeljima i cijelom svijetu ti junaci, koji će pokazati kako znaju čuvati i sebe i cijelu planetu. Ipak, mi i jesmo budućnost planete, zar ne? Gledali smo i gospođu Cvijanović kako svim đacima poručuje da im želi sretan prvi dan škole. Nažalost, gospođa očito nije mislila i na nas, jer zašto bi nju i druge bilo briga sto nekoj tamo djeci u nekom Liplju nije dozvoljeno da budu kao drugi i da školsku godinu započnu sa konačno riješenim pitanjem njihovog maternjeg jezika”, poručila su djeca iz Liplja.

Naglasili su da “gospođa zaista želi da svi budu sretni, ne bi im uskraćivala njihovo pravo da se obrazuju na onom jeziku koji svi oni znamo kao svoj maternji – na bosanskom jeziku”.

“Međutim, mi izgleda nismo djeca, ili barem nismo dovoljno vrijedni da budemo jednaki. Zar treba da se odreknemo onog jezika kojim govorimo u našim kućama? Jezika naših roditelja, naših nana i djedova? Jezika na kojem su nas naše majke odhranile, pjevale nam na njemu uspavanke i u školu nas ispračale? Gospodine, koga vrijeđa taj jezik i zašto? Možda nam Vi možete objasniti, jer imamo samo gomilu pitanja i nijedno rješenje i nijedan odgovor. Kažite nam Vi, trebamo li pustiti da nas guraju u ćošak i smatraju nas manje vrijednim? Zar i mi nismo samo djeca, sa istim pravom na obrazovanje i na maternji jezik, kao i svako drugo dijete bilo gdje na planeti? Pokažite nam barem Vi, gospodine, da je nekome tamo ipak stalo do nas i pomozite nam da ostvarimo ono što je naše pravo”, navela su djeca iz Liplja.

Pozvali su Inzka da ih posjeti i uvede u đačke klupe.

“Ne dopustite da se preko naših dječijih leđa lome kola politike”, dodala su djeca iz Liplja u pismu visokom predstavniku u BiH.

Punih 18 mjeseci stanovnike sela u Walesu zbunjivalo je što su svakog jutra u isto vrijeme ostajali bez interneta.

No inženjeri su konačno otkrili razlog – prastari televizor emitovao je signal koji je ometao vezu.

Skupina inženjera koji su se pretvorili u detektive postali su heroji u selu Aberhosanu nakon što su konačno utvrdili izvor problema, prenosi CNN.

Više puta su bili u selu i nisu otkrili nikakav kvar na mreži, i čak su za svaki slučaj promijenili kablove u pokušaju da riješe problem, no bez uspjeha.

Nakon niza testova zaključili su da bi se moglo raditi o fenomenu visokoimpulsnog zvuka, odnosno električnom uređaju koji emituje signal koji ometa vezu.

Uz pomoć tehnologije krenuli su u šetnju selom u 6 sati ujutro kako bi locirali električni zvuk.

U 7 ujutro pokupili su signal i potraga ih je dovela do stanovnika koji je svako jutro u 7 sati uključivao prastari televizor koji je gasio internet.

Od “penzionisanja” starog televizora selo više nema problema s internetom.

Dopisivanje i video-poziv putem društvenih mreža sa dovitljivom ženom iz Obale Slonovače pretvorili su se u noćnu moru Teslićaninu koji ima pedesetak godina, jer ga je ona za nekoliko minuta navela da se skine, a zatim ga ucjenjivala snimkom.

Naime, Mellissa Codis (40) osumnjičena je da je u maju sa lažnog Facebook profila, nakon kratke prepiske sa Teslićaninom, započela i video-poziv te ga snimila nagog, a zatim mu tražila 1.500 KM kako to sve ne bi objelodanila.

"Ona je takođe tokom tog video-poziva bila naga i muškarca tokom kraćeg razgovora navela da se skida, a zatim i da spusti kameru niže te skine donji veš, što je on i učinio", kaže izvor "Nezavisnih".

Zatim je, kako kaže naš izvor, tako naga žena, usljed vrelog razgovora nestala sa video-snimka, a njemu saopštila da je sve snimljeno i da će to poslati njegovoj rodbini.

"Rekla mu je da ima određeni rok da joj uplati novac, a kada joj je rekao da nema 1.500 KM, tražila je da joj uplati 200 KM, što je on i učinio", dodaje naš izvor.

Kako saznajemo, kada mu se nakon nekog vremena ponovo javila i zatražila uplatu još 100 KM, on je odlučio da slučaj prijavi policiji.

Kako je saopšteno iz Policijske uprave Doboj, Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijeli su izvještaj protiv M.C. iz Republike Obale Slonovače, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ucjena.

"Oštećeno lice je u jednom navratu isplatilo određeni iznos novca nakon čega je oštećeni događaj prijavilo policijskim službenicima naše uprave", naveli su iz policije.

Podsjećamo da je zbog identične situacije dobojska policija u februaru tužilaštvu podnijela prijavu protiv Valerije Gomez, takođe iz Obale Slonovače, koja je na isti način ucjenjivala Dobojliju.

Ona je, takođe putem društvene mreže Facebook, kontaktirala sa sredovječnim Dobojlijom, lažno mu se predstavljajući, a kada mu je uputila video-poziv na Messenger, bila je naga pa ga pozvala da i on uradi isto i da imaju virtuelni seks, na šta je oštećeni pristao.

Nakon izvjesnog vremena pozvala je Dobojliju zaprijetivši mu da će snimak njihovog virtuelnog seksa objaviti ako joj ne isplati određeni iznos novca, a on je pristao te joj u više navrata platio ukupno 700 evra. Kada mu se novčanik ispraznio, slučaj je prijavio policiji, koja je pokrenula istragu i pronašla osumnjičenu.

(N.N.)

Posljedice pandemije virusa korona tridesetak dobojskih privrednika pokušaće da ublaži sredstvima koja su dobili kroz projekat Gradske uprave i UNDP-a, a novac će, poručuju, iskoristiti za nabavku novih mašina za rad, kojim će, kažu, sačuvati ukupno 68 radnih mjesta.

"Iznos koji sam ja dobio i firma 'Elit namještaj' je 3.000 KM. Konkretno, ići će za nove mašine koje su uz postojeće samo nadogradnja za proizvodnju namještaja. Period koji nismo radili je dva i po mjeseca. Otpuštanja nije bilo jer smo zahvaljujući Vladi RS uspjeli da sačuvamo radna mjesta. Pad prometa je bio skoro 90 odsto u tom periodu u odnosu na prošlu godinu", kaže Zlatko Stanković, direktor preduzeća "Elit namještaj", te dodaje da će zaposliti još jednog radnika.

Borbu za opstanak vodi i štamparija Udruženja distrofičara DMP, koja namjerava kupiti novi ploter.

"Sada idemo u zadržavanje radnih mjesta, ali nam ovakvi projekti omogućavaju da razmišljamo i da proširimo još kapacitete. Štamparija Udruženja distrofičara je preduzeće za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i imamo sedam radnika, od toga je pet osoba sa invaliditetom. Mi smo dobili 10.000 KM, mašina je 15.000 KM, dakle naše ulaganje je 5.000 KM", rekla je Nada Stuhli, direktorica štamparije Udruženja distrofičara.

Na javni poziv prijavila su se 42 lokalna privrednika, među kojima ima ugostiteljskih i zanatskih radnji, frizerskih salona, a 28 ih je ispunilo uslove za dobijanje podsticajnih sredstava.

 "Zajedno sa UNDP-om smo kroz ovaj MEG projekat realizovali pomoć našim privrednicima na očuvanju radnih mjesta i zapošljavanju novih radnika u iznosu od 160.000 KM. Grad Doboj je učesnik sa 80.000 KM, tj. 50 odsto, i naravno želim da zahvalim Vladi Švajcarske koja je donatorskim sredstvima učestvovala u ovom projektu u iznosu od 80.000 KM", izjavio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.

On je dodao da su ovim projektom sačuvana radna mjesta, te je još sedam radnika dobilo posao.

(N.N.)

Luksuzni modni brend "Gucci" iz Italije privukao je pažnju javnosti objavom svoje nove kolekcije za jesen 2020. godine koja uključuje džins hlače s tragovima i mrljama koje podsjećaju na travu.

Džins ili farmerke su na tržištu jako dugo, a modne kuće pomjeraju granice dizajna ovog odjevnog predmeta svake godine. Tokom 2017. godine modni brend "Nordstorm" privukao je pažnju javnosti prodajom farmerki s lažnim flekama od blata za vrtoglavih 425 dolara, a luksuzni butik "Onomichi" je povećao svoje bogatstvo prošle godine prodavajući farmerke koje je neko nosio godinu prije.

Sada se i slavni brend "Gucci" pridružio ovim proizvođačima svojom linijom farmerki koje imaju mrlje od trave, a prodaju se po cijeni koja varira od 765 dolara do 1.400 dolara po komadu.

"U susret jeseni i zimi 2020. godine, kolekcija sa širokim nogavicama pravljena od organskog pamuka postiže jedan potpuno novi efekat", stoji u dijelu reklamne kampanje ove slavne modne kuće.

Oni su dodali u ovoj kampanji da je nova kolekcija eksperiment s kultnim dezenima i materijalima.

"'Gucci' istražuje nove načine primjene dezena s različitim dizajnom, koristeći posebne tehnike pranja kako bi se stvorila zamagljena linija između tradicionalnog i konceptualnog dizajna", dodaje se u ovoj objavi.

Reakcije na novu modnu liniju iz "Guccija" su podijeljene, ali je većina ljubitelja ovog brenda pohvalila akcenat na ekološku izradu odjevnih predmeta. Ipak, društvene mreže nisu bile toliko ljubazne prema novoj kampanji i novim proizvodima.

"Dakle, sada 'Gucci' pravi farmerke s mrljama od trave i to prodaje za 1.400 dolara. Šta nije u redu s vama ljudi? Kupite obične hlače, lezite na travu i dobićete isti učinak", stoji u jednom od komentara na Twitteru.

Drugi korisnici su dodali da će vrlo rado pomoći ljubiteljima ovog brenda tako što će iznajmiti svoje dvorište besplatno gdje mogu nove farmerke da prljaju travom.

Ipak ovakvi komentari nisu zaustavili kompaniju da nastavi promociju svog novog proizvoda, koji će se uskoro naći na policama butika širom svijeta.

(www.odditycentral.com)

Analize pokazuju da su mjere suzbijanja pandemije uvjetovale obustavu proizvodnje, otkazivanje narudžbi, ali i ne preuzimanje gotovih proizvoda od naručitelja.

Smanjena proizvodnja tekstilnih proizvoda, dovodi ovu gospodarsku granu pred kolaps. Mjere uvedene radi suzbijanja širenja pandemije već su dovele do zatvaranja mikro poduzeća, dok su pojedini izvršili reorganizaciju proizvodnje da bi opstali. Ako se nastavi dosadašnjim tempom, moglo bi doći i do masovnijeg otpuštanja radnika. Gubici ugovorenih poslova u tekstilnoj industriji, a kao posljedica pandemije koronavirusa, doveli su do značajno smanjenog izvoza svih gotovih tekstilnih i obućarskih proizvoda.

Prema podacima VTK, samo izvoz odjeće i pribora za odjeću smanjen je za 25, 89 posto. Analize pokazuju da su mjere suzbijanja pandemije uvjetovale obustavu proizvodnje, otkazivanje narudžbi, ali i ne preuzimanje gotovih proizvoda od naručitelja. Gorući problem je što Bosna i Hercegovina 90 posto proizvoda plasira u zemlje EU, gdje je gospodaska aktivnost trenutno usporena.

Amir Međić, generalni tajnik Udruženja tekstila, obuće i kože u BiH objašnjava:
“Poslodavci će morati razmišljati o drugim stvarima, pa čak i o zatvaranju firmi, a što neminovno dovodi i do otpuštanja radnika. Naše firme nisu u stanju da se prilagode ili promijene, da se preorjentiraju na neke druge proizvodnje, nego se dovijaju na razne načine”.

Da problema ima potvrđuju i u tekstilnim fabrikama. Napominju, umanjene su investicije i zaustavljeni mnogi projekti.
“Posljedice kroz pad izvoza za devet posto, ali smo ponosni jer smo uspjeli zadržati sva radna mjesta. Iz kompletne ove situacije možemo zaključiti da su kupci prepoznali značaj domaćih proizvoda”, kazala je Mervana Muhović, glasnogovornica kompanije tekstila.

Problem je pad potražnje koja prevashodno ovisi od lon poslova, odnosno poslova za druge, kažu ekonomisti. Rješenje bi bilo stvaranje vlastitih brendova. Trenutno, u lancu snabdijevanja, ističu, naši proizvođači “ispadaju iz igre”.

Prof. dr. Aziz Šunje, ekonomista objašnjava:
“Naši biznisi su podcijenili tu pregovaračku moć dobavljača, odnosno kupaca. Da je bilo malo više od strane menadžmenta poslovnosti, da su procijenili, vjerojatno bi ti biznisi tražili neke alternativne pravce djelovanja. Generalno problem naše privrede je loš menadžment”.

Sugovornici se slažu, kriza će još dugo trajati. Dodaju – bit će potrebno mijenjati i uvoditi nove tehnologije, ali i nove načine poslovanja, prenosi BHRT.

U petak je, kako kažu u Višem sudu u Beogradu, iz Sjedinjenih Američkih Država stigla zamolnica za izručenje 11 optuženih za digitalnu prevaru, svi sa boravištem u Nišu. Saslušanje je već bilo zakazano za ponedjeljak, ali je odloženo kako bi se advokati odbrane upoznali i pripremili sa zahtjevima iz pristiglog pisma.

Dugo je trajala dilema da li Nišlije uhapšene zbog sumnje da su prevarama putem interneta zaradili 70 miliona dolara, mogu da budu izručeni u SAD i da im se tamo sudi, pišu Južne vesti.

Dok slučaj ne dobije konačni epilog, dilema neće biti razriješena, ali je priča pošla na stranu “da mogu”, jer je iz Amerike, kako kažu, stigla zamolnica za izručenjem.

- Zamolnica SAD-a zaprimljena je u sudu u petak 18.09.2020. godine pred kraj radnog vremena i isti dan je za ponedjeljak 21.09.2020. godine u 12 sati zakazano saslušanje svih lica - kažu u Višem sudu za Južne vijesti.

Ročište je, ipak, na zahtjev odbrane odloženo, a dodaju da je uhapšenima određen pritvor.

- Saslušanje se nije održalo iz razloga što su branioci okrivljenih tražili da se upoznaju sa zamolnicom kao i dodatni rok kako bi se pripremili za izjašnjenje na istu - kažu u Sudu.

Advokat iz Niša Miloš Petrović, koji zastupa dvojicu od 11 optuženih, kaže da su svi advokati zatražili odlaganje.

- Pošto nismo imali dovoljno vremena da izvršimo uvid u predmet i da se izjasnimo po tom zahtjevu, a i sami okrivljeni su taj zahtjev primili u 11 sati u ponedjeljak, a u 12 je zakazano saslušanje, pa su svi branioci dali podnesak za prezakazivanje i to je odloženo za sledeću nedjelju - kaže Petrović.

Nakon toga, dodaje, imat će više informacija i o samom toku slučaja i o potezima koji su preduzeti na saslušanju.

Podsejtimo, grupa mladića među kojima ima i državljana Crne Gore, Filipina i Austrije, svi sa prebivalištem u Nišu, uhapšena je krajem jula.

Njima se na teret stavlja krivično djelo prevare kojom su, putem interneta, zaradili 70 miliona dolara. Među prevarenima je i jedan državljanin Teksasa, pa se u cijeli slučaj umiješalo i američko pravosuđe i FBI, koji je asistirao u akciji hapšenja.

Uhapšenima sada prijeti izručenje u SAD, gde bi se vodio čitav proces, a prema mišljenju advokata njima bi u Americi bila ugrožena ljudska prava i zato je zahtjev da im se sudi u Srbiji.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Saudijske Arabije objavilo je danas da će od 4. oktobra otpočeti postepeno otvaranje za obavljanje umre - malog hodočašća Mekki i Medini, kojeg muslimanski vjernici obavljaju u vremenima izvan termina hadža, godišnjeg velikog hodočašća.

Za razliku od hadža koji je, prema učenju islama, obaveza obaviti barem jednom u životu svakom muslimanu koji ispunjava imovinske uslove i u stanju je fizički izdržati ovo putovanje, umra ili malo hodočašće je kraći dobrovoljni vjerski obred. Obavlja se za kraće vrijeme od nekoliko sati i uključuje skoro sve obredne sadržaje osim boravka na brdu Arafat, visoravni nekih 20 kilometara udaljenom od Mekke. Umru je, dakle, moguće obaviti za nekoliko sati, ali većina hodočasnika koji iz svijeta dođu obaviti ovo malo hodočašće Mekki, obično posjećuju i Medinu gdje se nalazi druga najsvetija muslimanska bogomolja, džamija Poslanika Muhammeda i njegov grob.

Ipak, unatoč svemu ovome, zbog pandemije korona virusa i ovaj obred zahtijevaće pridržavanje striktnih epidemioloških mjera. U prvoj fazi kapacitet hodočasnika kojima će biti omogućeno da obave ovaj obred biće sveden na trećinu kapaciteta koji podrazumijevaju striktno pridržavanje epidemioloških mjera distance, nošenja zaštitnih maski i higijenskih mjera dezinfekcije prostora. Tako će u ovoj fazi umra biti omogućena samo onima koji trenutno borave u Saudijskoj Arabiji. To će značiti da će oko 6.000 hodočasnika dnevno moći boraviti u Velikoj džamiji u Mekki.

U drugoj fazi, od 18. oktobra, omogućit će se saudijskim državljanima i drugim vjernicima koji borave u toj zemlji da obave umru i posjete svete džamije u Mekki i Mediji u ograničenju od 75 procenata kapaciteta koje je moguće ostvariti uz pridržavanje epidemioloških mjera, što će prevedeno u brojke iznositi oko 15 hiljada hodočasnika dnevno i maksimalno 40 hiljada posjetilaca istovremeno u Velikoj džamiji u Mekki i Poslanikovoj džamiji u Medini.

Tek u trećoj fazi, kada bude moguće održavati 100-postotni kapacitet u uslovima epidemioloških mjera (što je također u praksi ogromno ograničenje u odnosu na normalne okolnosti) biće omogućeno hodočašće i vjernicima iz svijeta. Početak ove faze vlasti najavljuju za 1. novembar, ukoliko se prethodne faze pokažu sigurnim i bez vanrednih komplikacija. U ovom slučaju Kraljevina predviđa da će kapacitet hodočasnika shodno epidemiološkom mjerama biti oko 20 hiljada, a dnevno će u velikim džamijama moći klanjati oko 60 hiljada vjernika.

Optimistične poruke
Saudijske vlasti nisu precizirale posebne zahtjeve i načine testiranja hodočasnika, ali se u informacijama objavljenim 23. septembra, ove godine, najavljuje da će Ministarstvo zdravlja postepeno odobravati dolazak hodočasnika iz onih zemalja za koje se utvrdi da ne predstavljaju zdravstveni rizik od širenja korona virusa. Potpuno normaliziranje obavljanja umre i hadža desit će se, prema najavama vlasti, tek kada se neutraliziraju rizici od širenja pandemije, što se shodno aktualnoj situaciji neće desiti uskoro.

Kolikogod bile hrabre odluke da se postepeno počne otvaranje svetih mjesta za hodočasnike, one zasigurno nose velike rizike s obzirom na potencijal širenja zaraznih bolesti koji je inače prisutan na ovakvim vrstama okupljanja. Obredi hadža i umre su inače u normalnim okolnostima uključivali milione ljudi iz svih krajeva svijeta i nerijetko su se u uvjetima bliskih kontakta i interakcija znale širiti različite vrste zaraza. Pa ipak, ponovno otvaranje svetih mjesta u Mekki i Medini uz striktna epidemiološka ograničenja i realne zdravstvene rizike nosi svojevrsnu optimističnu poruku: sa izazovima korona virusa svijet će se u vremenima koja dolaze morati naučiti živjeti, bez obzira na okolnosti i eventualne opasnosti.

(Al Jazeera)