U okviru preventivnih pregleda Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u toku prošle školske godine obavila je tri vrste pregleda u osnovnim i srednjim školama na području Zeničko – dobojskog kantona (ZDK).

-Obavljani su skrining vida i skrining sluha u 2. i 8. razredu osnovne škole, te skrining lokomotornog sistema sa antropometrijskim mjerenjima u 2. i 6. razredu osnovne, kao i 1. razredu srednje škole, kaže Merima Alajbegović-Jerković iz ove službe INZ-a.

Služba za Školsku higijenu prva je i još uvijek jedinstvena služba u Bosni i Hercegovini, koja obavlja preventivne i promotivne aktivnosti prema učenicima i studentima u svakoj od dvanaest općina i gradova ovog kantona i to u svim osnovnim i srednjim školama, kao i na fakultetima. U toku prethodne školske godine (2021./22.) pregledima je obuhvaćeno više od 10.000 učenika. Za 113 dana pregleda širom Kantona timovi za pregled su prešli više od 22.500 kilometara unutar ZDK.

Vid je pregledan kod 5.913 učenika, od kojih je 452 ili 7,6 posto učenika upućeno na dodatne pretrage. Poteškoće sa sluhom su uočene kod 106 učenika ili 1,6 posto od ukupno 6.334 pregledanih. Pregled lokomotornog sistema (kičma, stopala) obuhvatio je 8.841 učenika, a na dalje pretrage i kontrole je upućeno njih 1.793 ili svaki peti, odnosno 20,2 posto.

-U aktuelnoj školskoj godini 2022./23. nastavljeni su ovi skrining programi, te je tokom septembra i oktobra pregledano više od 3.000 učenika, što je oko trećine planiranih pregleda za ovu školsku godinu, kaže Alajbegović-Jerković.

Od 2013. godine, pregledima je obuhvaćeno oko 55.000 učenika u 213 osnovnih i 37 srednjih škola, odnosno svih 250 aktivnih školskih objekata u ovom kantonu. U pregledu lokomotornog sistema od 2015. do sada je pregledano više od 40.000 učenika, a broj djece koja su dobila preporuku za odlazak ljekaru se kreće od 15 do 20 posto i u stalnom je porastu.

Snažan zemljotres potresao je u srijedu rano ujutro sjeverozapadnu provinciju Duzce u Turskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Povrijeđeno je 46 osoba, prema podacima Ureda za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD).

Ukupno 37 osoba je povrijeđeno u Duzceu, gdje je bio epicentar zemljotresa, dok su ostali povrijeđeni u Istanbulu, Sakaryji, Boluu i Zonguldaku, saopćio je AFAD.

Ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu, koji je stigao u Duzce odmah nakon zemljotresa, rekao je da nema poginulih.

AFAD je saopćio da je zemljotres jačine 5,9 stepeni Richterove skale pogodio okrug Golyaka u ranim jutarnjim satima.

Zemljotres se dogodio na dubini od 6,81 kilometar.

Osjetio se i u Istanbulu i drugim provincijama, uključujući sjeverozapadni Bolu, Sakarya, Kocaeli, Bursa, Bilecik, te zapadni Izmir i provincije Kutahya, kao i glavni grad Ankaru.

Nakon snažnog zemljotresa zabilježena su ukupno 74 naknadna.

Guverner Duzcea Cevdet Atay rekao je da će škole biti zatvorene u srijedu zbog zemljotresa.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Švicarske odlučila je da u 2023. ograniči broj Hrvata pristiglih na rad u njihovu zemlju godinu dana nakon što im je prvi put dat neograničen pristup tržištu rada u sklopu participacije u sporazumu o slobodnom kretanju ljudi u EU.

Tamošnji birokrati su se vrlo brzo pokajali što su im širom otvorili vrata.

Kako javlja portal swissinfo, višejezična platforma za vijesti iz ove zemlje, vlada se u ograničavanju hrvatskih radnika u idućoj godini pozvala na “zaštitnu klauzulu” zbog navodno prevelikog broja zainteresovanih.

Dolasci Hrvata na rad u Švicarskoj u tekućoj godini su “naglo porasli”, objašnjava swissinfo, te su premašili prag definisan sporazumom i omogućili aktivaciju “zaštitne klauzule”.

Prag hrvatskih doseljenika u Šviarsku nije određen numerički, ali je sporazumom limitiran na godišnji porast od 10 odsto u odnosu na prosječni broj radnih dozvola izdatih u prethodne tri godine.

Od januara do oktobra ove godine u Švicarskoj je, prema službenim podacima, izdato 2.413 petogodišnjih radnih dozvola za hrvatske državljane koji su najvećim dijelom zaposleni u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, ugostiteljstvu, trgovini i agencijama.

Nakon uvođenja zaštitnih kvota u 2023, Hrvati će u Švajcarskoj moći da računaju na samo 1.150 petogodišnjih dozvola i na još oko hiljadu sezonskih, tj. kratkoročnih.

Iako je Hrvatska u EU ušla još 2013, Švicarska je sve do ove godine oklijevala da potpuno otvori granice toj balkanskoj državi.

Još 2016. švicarska vlada i parlament odobrili su uključivanje Hrvatske u sporazum o slobodnom kretanju, ali su svejedno odlučili da nastave ograničavanje useljavanje hrvatskih državljana prema “prelaznim odredbama.

Pravo švicarskog pozivanja na zaštitnu klauzulu ističe krajem 2026. piše Slobodna Dalmacija.

Nakon što je Evropski parlament ove sedmice podržao ulazak Republike Hrvatske u Schengen, preostalo je još da Evropsko vijeće početkom decembra potvrdi tu odluku.

Ranije je Vijeće EU-a predložilo da se od 1. januara 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. marta sljedeće godine i u zračnim lukama.

Time će Hrvatska ući u zajednički prostor kojim se slobodno kreće više od 400 miliona ljudi.

Ulazak Hrvatske u šengenski prostor trebao bi rezultirati strožim kontrolama na graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini, a kako su Feni kazali iz Granične policije BiH, o eventualnim promjenama režima prelaska granice odlučivat će institucije Republike Hrvatske.

„Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o šengenskom prostoru gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.), a sama činjenica da sada ispunjavaju uslove ulaska u navedene zemlje, ukazuje da će pod istim uslovima moći putovati i u Republiku Hrvatsku nakon njenog pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uslova ulaska u zemlje Schengena”, naveli su u svom odgovoru iz Granične policije BiH.

Iz te policijske agencije dalje navode kako će pristupanje Hrvatske Schengenu doprinijeti većem stepenu zaštite vanjskih granica šengenskog prostora u navedenoj zemlji, pa samim time i zajedničke međudržavne granice.

„Kroz različite vidove dosadašnje uspješne saradnje, koju smo u prethodnom razdoblju imali s MUP-om Republike Hrvatske, uvjerili smo se da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice, a samo pristupanje Schengenu bi bila potvrda ispunjenosti svih kriterija pa samim time i potvrda veoma visokog nivoa sigurnosti vanjskih granica u navedenoj zemlji, što je posebno značajno u oblasti suzbijanja svih vidova prekograničnog kriminala te sprječavanja nezakonitih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize i slično”, saopćili su iz Granične policije BiH.

Do novih promjena u prelasku državne granice doći će nakon što se uvede Evropski sistem za putne informacije i odobrenja (ETIAS). Početak njegove primjene do sada je nekoliko puta odgađan, a novi datum je novembar 2023. godine.

Kako su ranije Feni kazali iz Izaslanstva EU u Sarajevu, kada ETIAS zaživi u praksi državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zemlje Schengena (među kojima su i državljani BiH) trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja web stranice ili mobilne aplikacije ETIAS-a.

Za to će se plaćati naknada u iznosu od sedam eura, nakon čega slijedi automatski proces procjene. Očekuje se da će 95 posto podnesenih zahtjeva biti automatski odobreno u roku od nekoliko minuta nakon podnošenja prijave.

Prijava na aplikaciju ne bi trebalo trajati duže od 10 minuta i ne bi trebala zahtijevati nikakvu dokumentaciju osim putne isprave (pasoša ili drugi ekvivalentan dokument).

(akta.ba)

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima u Bosni i Hercegovini u septembru iznosila je 1.154 KM i nominalno je viša za 10,8 posto u odnosu na decembar prošle godine, te nominalno viša za 14,7 posto u odnosu na isti mjesec lani.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna isplaćena neto plata u septembru iznosila je 1.684 KM, u informacijama i komunikacijama 1.650 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 1.639 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Prosječna isplaćena neto plata u septembru u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane iznosila je 746 KM, u građevinarstvu 841 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 881 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za septembar je iznosila 1.773 KM, što pokazuje nominalan rast za 10,5 posto u odnosu na decembar lani, dok je u odnosu na septembar prošle godine nominalno viša za 14,4 posto.

(akta.ba)

Potrošačke cijene u Federaciji BiH u oktobru u prosjeku su porasle za 2,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnja inflacija iznosila 19,1 odsto, objavio je Federalni zavod za statistiku.

U oktobru u odnosu na septembar cijene stanovanja, vode, električne energije, gasa i drugih energenata u prosjeku su više za 8,2 odsto, namještaja, aparata za domaćinstvo i redovno održavanje kuće za 2,8 odsto, hrane i bezalkoholnih pića za 1,8 odsto, te prevoza za 1,5 odsto.

Obrazovanje u oktobru, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je skuplje za 1,3 odsto, rekreacija i kultura za 1,1 odsto, odjeća i obuća za jedan odsto, restorani i hoteli za 0,7 odsto, zdravstvo za 0,6 odsto, ostala dobra i usluge za 0,4 odsto, alkoholna pića i duvan za 0,2 odsto, dok su cijene u komunikacijama u prosjeku niže za 0,1 odsto.

U oktobru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene su porasle za 19,1 odsto.

Katar je najavio da će više od milion navijača posjetiti zemlju tokom Svjetskog prvenstva u nogometu, koje će ta zaljevska država organiirati od 20. novembra do 18. decembra.

Organizatori, prvog SP na arapskom tlu, prodali su ulaznice u cijelom svijetu, ali za sada se još ne zna koliko tačno navijača dolazi iz pojedinih zemalja, prenose strani mediji. Prvi put će se Svjetsko prvenstvo održati praktično u jednom gradu, glavnom gradu Dohi i okolini, pa se nameću pitanja hoće li uslovi biti prikladni za atmosferu kakva priliči Svjetskom prvenstvu.

Prema najavama organizatora, u Kataru se može očekivati ​​više od 70.000 Meksikanaca i 30.000 Argentinaca. Organizatori su rekli da žele da događaj bude "trenutak koji će ujediniti navijače iz cijelog svijeta, bez obzira na to kako su odlučili navijati za svoje omiljene timove", prenosi francuska novinska agencija AFP.

Međutim, posjetitelji SP-a suočavaju se s nekim brigama. Za početak, u Kataru su visoki troškovi.

"Troškovi smještaja i prijevoza su previsoki", rekao je za AFP Makram Abed, koji na Facebooku predvodi 40.000 navijača tuniske reprezentacije. Dodao je da bi Katar mogao ponuditi povoljnije cijene, iako zaljevska država tvrdi da je subvencionirala troškove. Osim toga, navode iz agencije, postavlja se pitanje dovoljnih smještajnih kapaciteta. U turističkoj ponudi, koju čine tradicionalni hoteli s dvije do pet zvjezdica te uslužni apartmani i vile, na raspolaganju je tek oko 175.000 soba, kojima će upravljati 10.000 zaposlenika.

U potrazi za dodatnim smještajnim kapacitetom, Katar je 2019. potpisao ugovor s firmom za krstarenja o najmu dvaju luksuznih brodova tzv. plutajućih hotela – koji će osigurati 4.000 kabina tokom SP-a u luci Doha. Međutim, ako navijači žele iskoristiti pogodnsti mogu boraviti u navijačkim selima, koja uključuju kampiranje i smještaj u kolibama i pustinjskim šatorima.

SP 2022. će održavati na osam stadiona u pet gradova, blizu jedan drugoga, tako da neće biti potrebni interni letovi, a organizatori su uvjereni da su bili kreativni u osiguravanju smještaja za navijače.

Čak i u naftom bogatoj Saudijskoj Arabiji, koja ima najveću ekonomiju u arapskom svijetu i dijeli kopnenu granicu s Katarom, smataju da su troškovi previsoki.

"Morate uzeti kredit da biste gledali tri utakmice grupne faze", rekao je Muhanad, 25-godišnji saudijski student koji je zamolio da ostane anoniman, prenosi AFP.

Prema podacima FIFA-e, Katar je na vrhu liste zemalja koje su kupile tri miliona ulaznica za Svjetsko prvenstvo. Njihovi zaljevski susjedi Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također su među deset najvećih kupaca karata. Prema katarskom organizacijskom odboru, Saudijska Arabija je rezervirala više smještaja od bilo koje druge zemlje. Još jedan razlog za toliku količinu kritika koje je dobilo SP u Kataru je taj što se prvenstvo inače održava ljeti, ali ovoga puta zbog velikih vrućina u Kataru to je pomaknuto na zimsko vrijeme između novembra i decembra, iako temperature će i dalje dosezati oko 25 stepeni.

Dodatna briga za neke navijače je tretman određenih grupa koje nisu općeprihvaćene u katarskom društvu. Predstavnik njemačkih navijača na Svjetskom prvenstvu Phillip Beitzel vidi dosta neizvjesnosti za one koji će putovati u tu zemlju.

"Imaju sigurnosne garancije za putujuće navijače, posebno u pogledu LGBTQ prava. S druge strane, te garancije još nisu nigdje objavljene", rekao je Beitzel za njemačku novinsku agenciju DPA.

Fatma Al-Nuaimi, izvršna direktorica komunikacija katarskog Vrhovnog odbora za organizaciju Svjetskog prvenstva, obećala je da će "svi biti dobrodošli" u Katar, iako je homoseksualnost u Kataru protuzakonita i zemlja ima stroge zakone protiv LGBTQ osoba, napisao je BBC u aprilu. Općenito, javno iskazivanje ljubavi nije dio katarske kulture i lokalno stanovništvo očekuje od posjetitelja iz svih sredina da poštuju njihovu kulturu i običaje. Međutim, 2020. godine najavljeno je da će zastave duginih boja biti dopuštene na stadionima kako bi se poštivala FIFA-ina pravila koja promovišu toleranciju i uključivanje na utakmice.

Uprkos tome predstavnik organizatora SP-a Khalid Salman nedavno je izazvao bijes primjedbom da je homoseksualnost "povreda uma".

Mogućnost pijenja alkohola u zemlji također je vrlo ograničena. Islamska vjera zabranjuje konzumaciju alkohola i to nije dio lokalne kulture u Kataru. Međutim, ljudi koji žele uživati ​​u piću moći će pronaći barove u nekim vrhunskim hotelima i privatnim klubovima. Alkohol će također biti dostupan u određenim FIFA-inim zonama za navijače i odabranim područjima na stadionima.

Što se tiče odjeće, turistima je dopušteno nositi udobnu odjeću sve dok ona poštuje lokalnu kulturu. Međutim, na nekim mjestima, poput vladinih zgrada, nacionalnih muzeja i poznate tržnice Souq Waqif u Dohi, moraju se odijevati konzervativno. Ako netko nosi kratke hlače ili odjeću za plažu na tim mjestima, vjerojatno će biti zamoljen da se pokrije.

Uprkos svim dobivenim kritikama, organizatori SP-a žele privući navijače i upoznati ih s katarskom kulturom i nasljeđem. Jedan od takvih pristupa je i prezentacija sokolarstva. Kako prenosi AFP, mještani će to predstavljati s djecom u pustinjama sjevernog dijela zemlje, koja njeguju tradiciju svojih predaka. Tokom SP-a voditeljica to želi prezentirati i svojim gostima.

Gdine 2010. sokolarstvo je uvršteno na UNESCO-ov spisak kulturne baštine u zemljama poput Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

(akta.ba)

Čak oko 80 odsto kotlovnica koje zagrijavaju stanove u stambenim zgradama u Banjaluci prešlo je sa drvne sječke i peleta na struju.

Ovo upozoravaju u “Elektrokrajni” a.d. Banjaluka koji se pribojavaju opterećenja mreže u predstojećem zmskom periodu kada temperature budu niže.

"Elektrokrajina nema podatke o broju korisnika koji su od ove sezone počeli da koriste električnu energiju za zagrijavanje i dogrijavanje stambenih prostora, jer velika većina korisnika mijenja energente po svom izboru bez bilo kakvog obavještenja operatora distributivnog sistema. Međutim, od zajednica etažnih vlasnika iz Banjaluke koje imaju interne sisteme za grijanjem stanova i poslovnih prostora (kotlovnice) na pelet ili drvnu sječku, kao i od samih vlasnika tih kotlovnica, imamo saznanja da se od ukupno 7.000 korisnika kotlovnica između 5.000 i 6.000 odjavilo sa istih i prelazi na grijanje uređajima na električnu energiju", upozoravaju za Srpskainfo u Elektrokrajina a.d. Banjaluka.

To znači da je sigurno 80 odsto kotlovnica koje su sve do ove sezone koristile drvnu sječku ili pelet prešle na struju. Ovde treba napomenuti da u jednoj zajednici etažnih vlasnika ima bar 20 potrošača.

Zgrade sa centralnim kotlovnicama i drugim oblicima neelektričnog grijanja nisu, kako napominju, elektronergetski projektovane za grijanje svih stambenih i poslovnih jedinica na električnu energiju.

"Prelazak čitavih zgrada i naselja na grijanje električnom energijom bi gotovo sigurno doveo do preopterećenja mreže, što bi za posljedicu imalo često iskakanje osigurača u trafo-stanicama, uz veliku mogućnost pregorijevanja elektro instalacija u zgradama, kao i priključnim podzemnim kablovima (od trafo-stanica do zgrada). Sve nevedeno bi dovelo do čestih prekida u isporuci električne energije tih zgrada i naselja, a time i problema sa zagrijavanjem stambenih i poslovnih prostora", upozoravaju iz Elektrokrajine.

"Elektrokrajina" zajedno sa „Elektroprenosom BiH“ prati aktuelnu situaciju i provodi aktivnosti na obezbjeđenju kontinuiranog napajanja potrošača na svom distributivnom području. Zbog očekivanog rasta potrošnje električne energije u zimskom periodu, „Elektroprenos BiH“ je pristupio zamjeni transformatora u pojedinim visokonaponskim (110 kV) trafostanicama, dok „Elektrokrajina“ kontinuirano nadzire opterećenje srednjenaponske mreže i operativno reaguje u slučaju preopterećenja i kvarova na mreži.

Poskupljenje u najavi

Upravo zbog sve većeg broja korisnika koji električnu energiju koriste za grijanje je pokrenuta procedura drugačijeg obračuna potrošnje struje. Namjera je da se po većim cijenama plaća preko 500 potrošenih kilovata, jer se smatra da je to gornji prag potrošnje za osnovne potrebe. Inicijativa je u proceduri u Regulatornoj komisiji za energetiku RS i očekuje se da će dati zeleno svjetlo kako bi se novi obračun počeo primjenjivati u narednoj godini.

REKORD U JANUARU 2017. GODINE

Elektrokrajina a.d. Banjaluka je najveće distributivno preduzeće iz sistema Elektroprivrede RS u čijoj nadležnosti je više od polovine ukupnih potrošača u Srpskoj. Na elektrodistributivnom području „Elektrokrajine“, zaključno sa 31.10. 2022. godine, ima 247.459 korisnika mreže iz kategorije domaćinstava, a kojih je na kraju prošle godine bilo 244.344. U oktobru ove godine su potrošili 68,7 GWh elektrčne energije, dok je u oktobru 2021. godine potrošnja domaćinstava iznosila 73,4 GWh. Razlog za manju potrošnju je jednostavan- toplo Miholjsko ljeto gotovo bez kapi kiše. Najveća potrošnja električne energije bila je u januaru 2017. godine kada su domaćinstva potrošila 91,6 GW/h električne energije. Tog mjeseca temperatura je bila stalno ispod nule.

(akta.ba)

Dva odsto, odnosno 81.000 domaćinstava nije bila u stanju da zagrije svoje domove 2021, a taj broj nastavio je da raste i 2022. godine, navodi Statistički zavod Austrije.

Ove godine je pogođeno već deset odsto domaćinstava.

“I prije masovnog povećanja cijena energenata, oko 81.000 domaćinstava u Austriji je 2021. izjavilo da nije u stanju da se adekvatno grije. Pored toga, oko 123.800 domaćinstava je imalo natprosječne troškove energije sa niskim prihodima u isto vrijeme. Posebno su pogođena ona domaćinstva gdje ljudi žive sami. Cijene energije trenutno sve više domaćinstava stavljaju pod finansijski pritisak: U drugom kvartalu 2022. godine 9,2 odsto svih domaćinstava reklo je da više ne može da priušti svoje troškove grijanja”, objašnjava generalni direktor “Statistik Austria” Tobias Thomas.

Domaćinstva u stanovima do 80 kvadratnih metara nesrazmjerno često (3,1 odsto) nisu bila u stanju da zagriju svoje domove, piše Heute.

“Korona kriza nije dovela do povećanja energetskog siromaštva. Međutim, ostaje strah da će se to promijeniti zbog trenutne energetske krize”, objašnjava šef “E-Control” Volfgang Urbantschitsch.

Već u četvrtom kvartalu 2021. godine, udio pogođenih domaćinstava porastao je na 6,6 odsto. Dva kvartala kasnije iznosio je 9,2 odsto.