Inflacija u Bosni i Hercegovini buja i utјеče na životni standard građana i stoga bilo kakvo povećanje plate građani ne osjete u velikoj mjeri, jer su potrošačke cijene znatno porasle. Uz pandemiju, rat u Ukrajini i bez adekvatnih mjera vlasti poslodavci se teško odlučuju na povećanje plata radnicima jer im se ne smanjuju porezna opterećenja. Građani kažu da teško mogu izračunati koliko im je inflacija pojela novca, jer su cijene iz dana u dan sve više.

Inflacija u našoj zemlji nezaustavljivo guta plate radnika. Cijene svakim danom šokiraju građane. Režije, ukoliko se izostavi plin i ogrjev za zimu, donekle su u rangu prošlogodišnjih, ali ono na šta najviše izdvajamo nоvca je prehrana. Koliki je to udar na kućni budžet, Dževad iz Sarajeva nam kaže da ne smije ni izračunati. Tvrdi da su namirnice poskupjele za 100 posto i za to izdvaja najviše novca.

Pravi mađioničari u preživljavanju su penzioneri. Naročito oni sa najnižom penzijom. Dok plate režije, kupe hranu i lijekove od penzije, kažu nam, kao i ranije ne ostane im ništa.

Na brojne upite koje smo poslali kompanijama, sa pitanjem jesu li povećali plate radnicima zbog inflacije, odgovorili su tek neki.

"Od početka godine plate radnicima su povećane u prosjeku 6%. Stimulacije se isplaćuju u toku godine, a u skladu sa politikom zarada i performansama radnika. Takođe se svake godine svim zaposlenima isplaćuje 13-a plata, kao i regres", rekli su iz Hemofarma.

Radne snage nedostaje u pekarskoj proizvodnji, koja je poskupjela. Da bi zadržali radnike, neki poslodavci se odlučuju na povećanje plata.

Saša Trivić, vlasnik lanca pekara - "Plate su otišle vjerovatno i više nego što smo i mi i kupci mogli izdržati. Mislim da su plate u pekarstvu otišle 15 do 20 posto u zadnjih godinu dana. Vi kаo poslodavac jednostavno morate pratiti šta se dešava na tržištu radne snage i sam nedоstatak radne snage vas tjera da to radite samoinicijativno u skladu sa mogućnostima".

Ono što je inflacija donijela jeste blagi rast prihoda u sektoru trgovine. Najtraženiji artikli - hrana, bijela tehnika i odjeća u sektoru maloprodaje za mnoge trgovačke lance donijeli su milione profita. Ako raste profit, zašto ne rastu plate radnicima? Struka objašnjava to za poslodavca znači i povećanje poreznih troškova, a država ni dalje nema set zakona pomoći privredi.

Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici - "Država može svojim pripisima da fiskalno opterećenje rada smanji. Činjenica je da je opterećenje rada u BiH iznad fiskalnog opterećenja u zemljama regiona".

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar - "Entiteti mogu da subnencionišu razne segmente života građana i da na taj način olakšaju život našeg običnog čovjeka".

Prognoze su, kažu analitičari, da ćemo zavisiti od domaće proizvodnje. I upravo tu možemo platiti ceh nebrige za zaštitu domaće proizvodnje i poljoprivrednika, što je u doba inflacije stub ishrane svih građana.

(BHRT)

Evropska komisija predložila je juče hitne mjere s ciljem obuzdavanja rasta cijene gasa i struje koji utiče na porast inflacije, zaustavljanje industrijske aktivnosti i veliko povećanje računa za građane.

U nastojanju da izdejstvuje od kompanija koje su profitirale od prodaje fosilnih goriva po rekordnim cijenama da doprinesu sprečavanju dalje krize, EK je, između ostalog, predložila Uniji da usvoji planove kojim bi više od 140 milijardi eura profita tih firmi bilo preusmjereno za pomoć ugroženim privrednicima i potrošačima, prenio je Rojters.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, najprije u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja, prenosi Hina.

Komisija predlaže obavezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 odsto tokom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice moraće da utvrde 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanje potražnju tokom tih vršnih sati.

Komisija takođe predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za strujom za najmanje 10 posto do 31. marta 2023.

Kao drugu mjeru EK predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste gas za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cijene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već duže vrijeme gas, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju vanredne prihode uz relativno stabilne operativne troškove.

Zbog toga EK predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 evra za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete.

Prihode iznad gornje granice prikupljaće vlade država članica, a iskoristiće se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, gasa, uglja i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi podsticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošačce energije, posebno na ranjiva domaćinstva, teško pogođena preduzeća i energetski intenzivne industrije.

Komisija je zasad odustala od ideje ograničvanja cijene gasa, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.

Vlade zemalja članica EU će sada raspravljati o detaljima prijedloga, a očekuje se da bi konačni zakoni o tome trebalo da budu usvojeni na sastanku ministara energetike 30. septembra.

(akta.ba)

‘Auti se moraju puniti za vrijeme koje vam je sada potrebno da natočite gorivo na na benzinskoj pumpi‘, kažu iz kompanije Adden Energy.

Jedan je startup razvio solid-state bateriju prikladnu za električne automobile koja se može do kraja napuniti za samo nekoliko minuta i traje više nego dvostruko duže od trenutnih EV baterija, piše Independent.

Nakon uspješne demonstracije prototipa koji se može napuniti za samo tri minute u više od 10.000 ciklusa tokom svog životnog vijeka, kompanija Adden Energy, koja je dio Sveučilišta Harvard, dobila je 5,15 miliona dolara sredstava za daljnji razvoj tehnologije, s ciljem njezine komercijalizacije u bliskoj budućnosti.

Brzi razvoj tehnologije skladištenja čiste energije ključan je za borbu protiv klimatskih promjena, stoji u saopćenju startupa.

Kako bi se ubrzala primjena ove tehnologije, izvršni direktor kompanija Adden Energy, William Fitzhugh, nada se privući onih 37 posto Amerikanaca koji nemaju svoje garaže, pa stoga ne mogu električna vozila puniti preko noći kod kuće, prenosi Jutarnji.hr.

‘Potpuna elektrifikacija voznog parka jedan je od najsmislenijih koraka koje možemo poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena‘, rekao je Fitzhugh.

‘Međutim, široka primjena električnih vozila zahtijeva baterije koje mogu zadovoljiti različite potrebe potrošača. Auti se moraju puniti jednako brzo kao i vozila s unutrašnjim izgaranjem, odnosno za vrijeme koje vam je trenutno potrebno da natočite gorivo na na benzinskoj pumpi.‘

Procjene pokazuju da bi elektrifikacija svjetskog voznog parka sama mogla smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova za 16 posto, pri čemu se ova ‘nova baterijska paradigma‘ smatra ključnom za postizanje ovog cilja.

‘Električna vozila ne mogu ostati luksuzni proizvodi i mora ih biti značajno više od sadašnjih jedan posto od ukupnog broja automobila na cestama ako želimo napredovati prema budućnosti čiste energije. Također, SAD neće imati tržište rabljenih automobila ako baterije za EV traju samo 3 do 5 godina‘, rekao je Xin Li, izvanredni profesor znanosti o materijalima na Harvardu i naučni savjetnik kompanije Adden Energy.

‘Tehnologija mora biti dostupna svima. Ne vidimo neka fundamentalna ograničenja za poboljšanje tehnologije baterija. Ovo bi moglo promijeniti čitavu industriju.‘

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Popularna krilatica kako je put do pakla popločan dobrim namjerama može se komotno ugraditi u pokušaj Vijeća ministara BiH da tromjesečnom Odlukom o zabrani izvoza ogrjevnog drveta i peleta koja ističe 24. septembra pomogne građanima da dobiju ove energente po prihvatljivijoj cijeni. Najviša izvršna vlast u državi je, bona fide, napravila višestruku štetu svima. Nakvasale cijene ogrjevnog drveta, a posebno peleta nisu ni „za jotu“ postale poželjnije domaćim kupcima, dakle niže, a desetine hiljada radnika u prerađivačkoj industriji drveta u Bosni i Hercegovini kojima je proizvodnja drveta osnovni biznis mogli bi ostati bez posla, jer i vlasnici najavljuju zatvaranje firmi zbog tromjesečne blokade izvoza.

Sead Keranović, vlasnik firme „Sana City“ iz Sanskog Mosta, koja zapošljava 25 radnika, kaže da već ima štetu od oko 200.000 eura. Gotovo 5.000 kubnih metara drveta propada u krugu Keranovićeve firme već mjesecima, kupci u Austriji i Italiji koji su već uplatili avanse uzalud čekaju, a zbog zasićenosti domaćeg tržišta ovdje ga nema kome prodati.

„Meni, a i drugima, slijede sigurne tužbe od stranih kupaca pored štete koju već imamo“, kaže Keranović i dodaje kako se olako i bez dobre analize donijela odluka o zabrani izvoza kako bi ističe, dio domaćih proizvođača „konektovan“ na političke jake ljude u Vijeću ministara, finansijski ojačao, jer su oni kontra svih ostalih drvoprerađivača.

Identično govori i Rasima Alibegović, direktorica bihaćke pilane „Šuma Promet“ koja iščekuje nove tužbe i finansijske penale izvana, a ogrjevno drvo nema kome prodati u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, nije uopće tajna da su magacini firmaša koji proizvode pelet puni i da većina čeka da istekne 24. septembar kako bi „u roku odmah“ krenuli sa izvozom na inotržište gdje tonu peleta bez problema mogu prodati od 400-700 eura, a ovu vrtoglavu cijenu bosanskohercegovački građani teško da mogu (uglavnom i ne mogu) platiti.

„Dogodine neću dati nikome peleta u Bosni, sve vozim u Italiju, mjesecima me ovdje svi napadaju, hoće pelet, a ja ga nemam dovoljno niti za domaće kupce. Za Italiju i Austriju mi je [Zoran] Tegeltija [predsjedavajući Vijeća ministara BiH] ‘zapržio čorbu'“, krajiški proizvođač peleta slikovito objašnjava opsadno stanje u kome radi.

Prošle nedjelje, u Laktašima se okupilo 500-ak drvoprerađivača entiteta Republika Srpska, a na skup su došli, kako smo saznali, izaslanici Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, i Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kako bi se riješio circulus viciosus jedne odluke čija se kontroverznost pojačavala kako je odmicalo vrijeme embarga. Drvoprerađivači u ovom dijelu Bosne i Hercegovine rezolutno traže da se ne produžava odluka o zabrani izvoza, spremni su na sve, jer im je u pitanju opstanak, a finansijske štete su već ogromne i prijete da ih potpuno poslovno uruše.

Drvoprerađivači u entitetu Republika Srpska plaše se međunarodnih sudskih sporova jer su već potrošili avanse evropskih kupaca, trenutne zalihe su veće od 100 miliona eura, nelikvidnost raste, otpuštaju se radnici, obim poslova je drastično pao, a firme koje su za njih vršile prijevoz svoj vozni park su usmjerile na druge strane.

Sead Keranović i Rasima Alibegović, kao i još nekolicina krajiških drvoprerađivača u očaju su otišli u Laktaše i pridružili se svojim zahtjevima da se prekine moratorij na izvoz. Oni spašavaju sebe, a država neka traži, ako zna i može, solomonsko rješenje koje bi podrazumijevalo normalnije cijene za domaće kupce.

„Sramota je da entitetska vlada bez ikakvih konsultacija sa drvoprerađivačima u Federacije BiH traži od Vijeća ministara BiH da se odluka o zabrani izvoza produži do 31. decembra. To je naprosto administrativna giljotina za sve nas“, smatra Keranović.

Realna cijena peleta 200-230 eura

No, Vlada i Federalno ministarstvo trgovine su na osnovu inspekcijskog nadzora Federalnog tržišnog inspektorata kod 14 proizvođača i trgovaca peleta, briketa, oblog ogrjevnog i cijepanog ogrjevnog drveta zaključili da ima dosta „lova u mutnom“, osim uobičajenih nedostataka određene dokumentacije koja prati robu i neažurnog knjigovodstva, da su proizvođači i trgovci nerealno podigli cijene „ne pokazujući nikakvu društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost u aktuelnom momentu globalne inflacije i smanjenja kupovne moći stanovništva“, kako je istakao federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Ključni problem po ministru Vujanoviću je da su se domaće firme naglo orijentirale ka izvozu jer vani mogu ostvariti maksimalni profit, a skrajnuli građane matične države ne samo kada je riječ o količinama, nego i cijenama. Potpuno je jasno da su drvoprerađivači pali na ispitu ekonomskog patriotizma i u tri mjeseca zabrane izvoza samo još više zategli „strune gitare“ cijena.

I dok u Federalnom ministarstvu trgovine radi zaštite bosanskohercegovačkih građana osim zahtjeva za produženje trajanja Odluke Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza ogrjevnog drveta do kraja godine ne isključuje ni druge restriktivne zakonske mjere, drvoprerađivači entiteta Republika Srpska u slučaju produženja zabrane prijete cijelom paletom mjera – od mirnih protesta, trajne obustave rada u šumarijama, preko otpuštanja radne snage, do blokade puteva, institucija i tužbama međunarodnim sudovima. Traže da Vlada Republike Srpske na osnovu stavova Privredne komore, entitetskih ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i privrede i preduzetništva do 15. septembra upute preporuku državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kao predlagaču, i Vijeću ministara BiH o neprihvatanju donošenja odluke o produženju privremene zabrane izvoza šumskih drvnih sortimenata niže vrijednosti (ogrjev). Njihovi zaključci očito idu u smjeru razdvajanja ogrjevnog drveta od peleta kao što je to urađeno sa proizvođačima briketa. U Laktašima je dogovorena, odnosno ponuđena i cijena ogrjevnog drveta za domaće tržište po paleti veličine 100x100x180 od 180 konvertibilnih maraka plus PDV (oko 90 eura), a tone peleta 480 konvertibilnih maraka plus PDV (oko 240 eura).

Na federalnoj strani nadležni funkcioneri ističu kako je realna cijena peleta 400-450 konvertibilnih maraka (200-225 eura), a za kubni metar iscijepanog ogrjevnog drveta od 100-120 konvertibilnih maraka (50-60 eura).

„Rast cijena energenata dovodi potrošače u vrlo nezavidan položaj, a cilj Vlade Federacije BiH je da zaštiti domaće tržište i osigura dovoljne količine peleta i ogrjevnog drveta po ekonomsko prihvatljivim cijenama“ istakao je ministar Vujanović, koji je na sjednici Vlade predočio i pregled raspona nabavnih cijena, marže i maloprodajnih cijena ogrjevnog materijala, a koji potvrđuje nerealno visoko podignute cijene.

Kako može Srbija

On je naveo kako je u junu cijena peleta iznosila 590 konvertibilnih maraka po toni (gotovo 300 eura), a dva mjeseca kasnije rekordnih 730 konvertibilnih maraka (365 eura), dok je cijena ogrjevnog drveta sa 120 konvertibilnih maraka (60 eura) po kubiku skočila na 150 konvertibilnih maraka (75 eura). Ministar je opisao još jedan lukavi manevar proizvođača peleta koji je izveden nakon što je Vijeće ministara od zabrane izvoza 28. jula ove godine izuzelo brikete. Naime, proizvođači peleta su se odmah preorijentirali na proizvodnju briketa kako bi izbjegli efekte zabrane izvoza peleta i tako smanjili proizvodnju peleta za unutrašnje tržište.

„Mi smo zemlja koja je potpisnica svih konvencija o slobodi pružanja usluga, roba, kretanju ljudi, novca, kapitala i ne možemo na ovakav način imati otvorenu ekonomiju. Dakle, može nam se vratiti kao bumerang jer već su iz Evropske komisije najavili konsultacije u Bosni i Hercegovini vezano za ovaj problem“, izjavio je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da ovakva mjera Vijeća ministara BiH narušava trgovinske, ekonomske i poslovne odnose domaćih privrednika i vodi ka neracionalnom tržišnom ponašanju tipa „lagerovanja“ određenih sirovina.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH ističu kako se prilikom donošenja „sporne“ odluke Vijeća ministara išlo od teze da će nadležna entitetska tijela iskoristiti ovu odluku da reguliraju nivo cijena radi zaštite domaćih kupaca. Navode kako Odluka o zabrani izvoza peleta i ogrjevnog drveta nije dala rezultate u pogledu obaranja cijene na domaćem tržištu, ali jeste u pogledu zadržavanja sirovina i resursa u Bosni i Hercegovini.

„Nesporna je činjenica da su izvoznici pomenutih roba (peleta, ogrjevnog drveta) suočeni sa situacijom kada su im ugroženi ugovori sa inokupcima te da se trenutno nalaze u situaciji kada im ti isti ugovori propadaju i/ili su suočeni na naplatom penala zbog neispunjavanja ugovornih poslova. Međutim, budući da se situacija sa svim energentima, kako kod nas tako i u svijetu, skoro na svakodnevnom nivou mijenja i doživljava realizaciju mjera vlada u svijetu, koje na direktan i/ili indirektan način utiču i na kretanja u Bosni i Hercegovini, očigledno je da će se ovom pitanju morati i u budućnosti posvetiti dužna pažnja, ali uz sinhronizaciju i zajedničko djelovanje svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini“, kažu u ovom državnom tijelu.

Kao primjer navode susjednu Srbiju koja se suočila sa istim izazovom, preciznije rečeno, problemom, a jedna od mjera koja je na snazi jeste utvrđena cijena tone peleta. Ovim bi se mogli rukovoditi i nadležne institucije u oba entiteta, smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

A vlasti brinu kako već brinu

Na zapadu Bosne i Hercegovine, u Krajini koja je najveći proizvođač drveta u Federaciji BiH, premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić je nakon susreta sa drvoprerađivačima prije mjesec dana poslao inicijativu nadležnim državnim institucijama da se ukine Odluka Vijeća ministara BiH o privremenoj zabrani izvoza šumskih sortimenata, a da ostane na snazi zabrana izvoza oblovine odnosno trupaca, te da se proizvođačima peleta u Bosni i Hercegovini ograniči marža kako bi cijena peleta po toni iznosila oko 450 konvertibilnih maraka (225 eura).

Iz Vanjskotrgovinske BiH su ovu inicijativu ocijenili vrlo dobrom i dobrodošlom. Mirsad Hubanić, sekretar u Udruženju šumarstva i prerade drveta Privredne komore Federacije BiH o Ružnićevoj inicijativi i ukupnom problemu sa zabranom izvoza za drvoprerađivače prvo izražava skepsu u pogledu kvaliteta Odluke Vijeća ministara BiH.

„Ne znam koliko je Vijeće ministara dobro procijenilo situaciju kada je donijelo ovu mjeru. Mi, kao Komora ipak moramo štititi interese naših firmi kojih ima preko 1.000 sa više od 15.000 radnika, prošle godine drvoprerađivači Federacije su izvezli više od 600 miliona eura“, kaže Hubanić.

Kao važnu komponentu u ovoj slojevitoj materiji komplikovane državne strukture ističe stav kako o energetskoj stabilnosti u prvom redu treba da brinu vlade svih nivoa.

I brinu, suma sumarum, kako već brinu. U tri mjeseca zabrane izvoza ogrjevnog drveta i peleta, napravljena je ozbiljna kriza u drvoperađivačkom sektoru, a cijene ovih energenata na domaćem tržištu i dalje su astronomski visoke za džep bosanskohercegovačkih građana. Niko nikoga ne ferma, a konfuziju pojačava asinhrona aktivnost različitih nivoa vlasti. A dolazi jesen koja će vrlo brzo predati mandat najhladnijem godišnjem dobu.

Iskusni bosanskohercegovački trgovac peletom koji intenzivno posluje sa Italijom, a koji je zahtijevao anonimnost, priča kako je još prije pola godine predosjetio svojevrsni „raspad sistema“ cijena.

„Odmah po izbijanju rata u Ukrajini, a poznato je da su Ukrajina i Bjelorusija najveći proizvođači peleta u Evropi, italijanski kupci su bukvalno nagrnuli u Bosnu i Hercegovinu i prije svih napravili ugovore i avansirali nabavku ogrjevnog drveta i peleta. Prije agresije na Ukrajinu kod nas je prosječna cijena peleta iznosila 350-380 konvertibilnih maraka (175-190 eura), a u Italiji 300-330 eura. Ekonomska logika ne poznaje socijalnu senzibilnost ni emociju i potpuno mi je jasno zašto u ovakvoj situaciji domaći proizvođači lageruju pelet i bukvalno ga kriju od ovdašnjih kupaca. Njima se čak i ne isplati da ga prodaju ni po 600 konvertibilnih maraka (300 eura) po toni ovdje, što je prenapuhana cijena, kada u Austriji i drugim evropskim državama za istu robu mogu prodati za 400 i više eura“, priča iskusni menadžer i kao aktuelni primjer navodi da je cijena tone peleta u Njemačkoj 750 eura. Dakle, ko da više.

(Al Jazeera)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Obavještavamo Vas da će dana 14.09.2022 godine (Srijeda) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 14:00 h do 15:00 h na trafo području: Auto Servis Ćeman, Jelah Polje, Piljužići Polje, Bosna Komerc, Riva Komerc, Piljužići 2, Piljužići Džamija, Piljužići Ada, Donji Drinčići, Drinčići,Bobare stara, Bobare škola, Bobare vodovod, Kneževići, Ercezi, Kalošević Usora, Kalošević Džamija, Bošnjaci, Harlovače, Mrkotić Usora, Putešić Pilićara, Donji Putešić, Gornji Putešić.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

9. septembar se u Tešnju obilježava kao općinski praznik u znak sjećanja na 9. septembar  1944. godine kada je Tešanj konačno oslobođen od fašizma u Drugom svjetskom ratu.

U narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945 jesu  pobjeđeni neki fašistički režimi, ali ne i sam fašizam.  Zato je važna neprestana edukacija kako bismo bili u mogućnosti prepoznati i adekvatno odgovoriti na sve pojave fašizma, pogotovo onog prekrivenog, u današnjem društvu.

SDP BiH baštini tekovine antifašizma, kao temeljne vrijednosti slobodnog i naprednog društva. Afirmacija vrijednosti antifašizma predstavlja jedan od ključnih civilizacijskih zahtjeva, a u njima treba crpiti inspiraciju za razvitak humanog, pluralnog, solidarnog i demokratskog društva.

Dužni smo i danas na ovaj značajni datum odati počast svima onima koji su u toj borbi položili ono najvrednije – vlastite živote i upravo zbog njih mi nemamo pravo odustati u borbi protiv najvećeg neprijatelja čovječanstva – fašizma, jer oni koji zaborave vlastitu prošlost, ne mogu imati ni budućnost.

Svim građankama i građanima općine Tešanj, a posebno živim učesnicima Narodnooslobodilačke borbe 1941-1944.  želimo čestitati 9. septembar-Dan oslobođenja Tešnja od fašizma u Drugom svjetskom ratu sa

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
        Senad S. Subašić

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić potpisao je s predstavnicima sindikata nove kolektivne ugovora za oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja, koji će vrijediti naredne dvije godine, kao i izmjenu i dopunu kolektivnog ugovora za oblast visokog obrazovanja.

Premijer ZDK-a Mirnes Bašić izrazio je zadovoljstvo što već drugi put u ovom mandatu potpisuju kolektivne ugovore za ovu oblast te da su sa svojim socijalnim partnerima "vrlo lako postigli dogovor" o novom kolektivnom ugovoru za oblast obrazovanja.

Plaća će svim zaposlenim u obrazovanju biti uvećana za dodatnih 10 posto, a uvećana je i naknada za topli obrok za sve budžetske korisnike u ovom kantonu sa osam na 10,5 KM, kao i naknada za prijevoz na 250 KM. Novi kolektivni ugovori primjenjivat će se retroaktivno, od 1. septembra ove godine.

Kroz spomenuta dva kolektivna ugovora plaća prosvjetnim radnicima u tom kantonu, napomenuo je Bašić, uvećana je u mandatu ove vlade za skoro 30 posto.

-Jako mi je drago što smo došli do ovog momenta. Mi smo u ovom mandatu konstantno razgovarali i pregovarali s našim socijalnim partnerima, a rezultat takvih odnosa je poboljšanje materijalnog statusa za više od 5.000 zaposlenih u oblasti obrazovanja ZDK - podvukao je ministar Kozlić.

Navodi kako su i ove godine, u dogovorima sa sindikatima, riješili tehnološki višak radnika u obrazovanju te da će, dokle god to budžet bude dozvoljavao, zbrinjavati tehnološki višak na način da niko ne ostane bez posla.

Kolektivne ugovore sa strane sindikata potpisali su predsjednik Samostalnog sindikata Bosne i Hercegovine i predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog i predškolskog obrazovanja i odgoja ZDK-a Selvedin Šatorović te predsjednik Samostalnog sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a Đevad Hadžić.

-Ova je vlada najuspješnija vlada ZDK. Budžet ZDK-a je u nekim segmentima tri puta manji nego budžet nekih drugih kantona, a danas imamo situaciju da je plaća u ZDK veća nego plaća u tim kantonima… Prosvjetni radnici u ZDK, potpisivanjem ovih kolektivnih ugovora, sada imaju i najveću plaću u obrazovanju u BiH - istakao je Šatorović.

Naveo je da startna plaća prosvjetnih radnika u osnovnom i srednjem obrazovanju sada iznosi oko 1.350,00 KM, ali da i dalje pokriva tek polovinu sindikalne potrošačke korpe u BiH.

ZDK je, dodao je, primjer kako neka vlada treba da pregovara sa socijalnim partnerima te kako se odnosi prema radnicima u oblasti obrazovanja. Zato je potpisivanje kolektivnog ugovora na dvije godine “znak i povjerenja” od sindikata da će Vlada sve obaveze ispuniti.

Smatra da su napravljeni i "ogromni iskoraci" u oblasti osiguranja uslova rada za prosvjetne radnike, kao i boravak učenika u školskim prostorima.

Predsjednik Samostalnog sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a Đevad Hadžić ističe da socijalni dijalog nema alternative, pogotovo kvalitetan socijalni dijalog kakav se vodi na području ZDK-a.

Vlada ZDK, u ovom sazivu, napomenuo je, osim uvećanja plaća, nakanada i poboljšanje uslova za rad, doprinijela je da se na višu razinu podigne i socijalni dijalog. Tome je doprinijela i uspješna saradnja svih sindikata koji imaju jedinstven stav prema svom poslodavcu, odnosno Vladi ZDK.

Press služba ZDK