Na današnjoj sjednici Vlade FBiH utvrđen je prijedlog dopune Zakona o električnoj energiji kojom se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane.

Medijima se obratio ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić koji je pojasnio ovu odluku Vlade.

"Prije dvije sedmice smo obećali da ćemo izvršiti dopunu zakona o električnoj energiji u cilju zabrane gradnje malih hidroelektrana, a tome je predhodila javna rasprava. Ovaj zakon prije svega definiše šta znači pojam mala hidrokelektrana i u drugom članu se definiše obustava izgradnje energetskih dozvola", rekao je Džindić.

Podnosioci zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona s nadležnim organom imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, izuzimaju od primjene člana 78. stav (6), s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

U obrazloženju prijedloga dopuna Zakona, između ostalog, navedeno je da je prilikom analize dosadašnjih rješenja, konstatovano da Zakon o o električnoj energiji nema, odnosno nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane, već da je to dala jedino Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.

Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.

Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da su razlozi za donošenje Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH sadržani u zaključku Vlade FBiH od 26.11.2020. godine.

Naime, Vlada tada je usvojila informaciju resornog ministarstva o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 29.6.2020. godine, koji se odnosio na potpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, te o Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH. Stoga smatraju da će se danas utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Predstavničkog doma i obustaviti izgradnja malih hidroelektrana.

Također, na današnjoj sjednici Vlade FBiH usvojen je program utroška dijela sredstava za izgradnju cesta i autocesta u iznosu od 199, 4 miliona KM.

"To su vrlo bitni projekti i značajni za cijelu FBiH čime će se omogućiti bezbjednija vožnja. Riječje o brzoj cesti Lašva - Travnik - Jajce, dionica Nević Polje - Turbe u iznosu od 24.400.000 KM, zatim izgradja brze ceste Lašva - Nević Polje od 13.500. 000 KM, te druge brze i lokalne ceste širom FBiH", rekao je federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić.

Sve projekte realizuju domaća preduzeća.)

(klix.ba)

Nakon strateškog opredjeljenja organizacije da prati moderne i savremene promjene u okruženju odnosno digitalizaciju koju savremena organizacija nužno treba pratiti u prethodna 3 mjeseca radili smo na implementaciji i obuci uposlenika na radu u navedenom informacionom sistemu.

Projekat je zamišljen u 2 faze:

1. PRVA FAZA PROJEKTA E-PROTOKOL (interno unaprijeđenje rada organizacije JP RAD d.d. Tešanj) - IMPLEMENTIRANO
2. DRUGA FAZA PROJEKTA E-ZAHTJEV (dostupnost OWIS-a korisnicima usluga koji će zahtjeve moći podnositi i pratiti tok realizacije zahtjeva od kuće ili kancelarije) - U RAZRADI

Cilj je biti korak bliže korisnicima naših usluga te olakšati i ukinuti nepotrebne administrativne poslove. Osim toga cilj je organizaciju osposobiti i stvoriti uslove za brzu realizaciju zahtjeva korisnika naših usluga.

KRATKO POJAŠNJENJE KLJUČNIH PREDNOSTI ZA ORGANIZACIJU IMPLEMENTACIJOM OVAKVOG SISTEMA:

OWIS je web aplikacija sa centraliziranom bazom podataka koja pojednostavljuje administraciju poslovanja i efikasniju obradu dokumentacije. Bilo koja informacija koja kruži organizacijom i koja se smatra vrijednom treba biti prikupljena, obrađena, dostavljena i pohranjena. Problemi nastaju onda kada je jednostavno previše sadržaja i organizacija istog uzima previše vremena. Razvijanje korporativne taksonomije i klasificiranje dokumenata je samo jedan korak ka rješenju problema, ali to samo po sebi neće pomoći onda kada je potrebno pronaći informacije od kritične važnosti.

OWIS ima cilj da ove zadatke pojednostavi i ubrza.

OWIS je integralno rješenje koje se sa ovim problemima bori koristeći:

• Iskonfigurisane radne tokove – popločan put za kretanje vašeg sadržaja;
• Mehanizme pretrage i izvještavanja – pronalazak važnih podataka;
• Elegantno i intuitivno sučelje – omogućava brzo učenje i za korisnike sa osnovnom kompjuteskom pismenošću.

Često se ističe da je aplikacija ta koja rješava problem, ali to je istina samo u slučajevima kada korisnici u potpunosti razumiju koncept i prihvataju ga. Korištenje OWIS-a mijenja organizaciju na više načina:

• Okruženje bez papira – Korištenje tvrdih kopija treba biti stvar prošlosti, a organizacije postati okruženja bez papira i sa više brige za okoliš;
• Pouzdana tehnologija – Prihvatanje sistema u potpunosti će osigurati da se više ništa ne izgubi, te da će vrijeme i energija dosad utrošena na zamarajuće aktivnosti biti investirana drugdje.
• Istinski organizovana – Krajni rezultat korištenja OWIS-a je da će vaš sadržaj raditi za vas, a nikako obratno.

Glavne karakteristike sistema opisane su idućim funkcionalnostima:

• Potpuna kontrola nad poslovnim procesima i kompletnom dokumentacijom;
• Skupljanje i pohrana u digitalnom obliku;
• Viši stepen komunikacije i surađivanja između uposlenika i organizacijskih jedinica;
• Dostupnost informacija i dokumenata za izvršenje zadatka grupisanih oko samog predmeta;
• Preglednija prezentacija podataka;
• Grupisanja svih potrebnih informacija oko predmeta;
• Utvrđivanje uska grla u izvršenju posla;
• Centralizacija podataka omogućava pohranjivanje informacija na jednoj, sigurnoj lokaciji.

JP RAD d.d. Tešanj

NA USLUZI GRAĐANIMA

Protekle dvije godine bez velikih zajedničkih iftara su bile duge i teške, jer je ramazan za nas poseban, ti dani se ne mogu uporediti s običnim, a uvijek je ljepše zajedno iftariti.

To su poručili mještani Kotorskog, koji su se okupili na zajedničkom iftaru na otvorenom, kojem je u utorak veče prisustvovalo oko 300 mještana.

"Ove godine, hvala Bogu, imamo te zajedničke iftare u donjoj džamiji svakog petka i još dodatno što ljudi organizuju. Poželjeli smo iftare. Prethodne dvije godine ih nismo imali i hvala Bogu, eto, sad je odmah ramazan ljepši", kaže Tesnima Bosnić.

"Nekako svi vole kada se narod malo okupi, živne, sve ovo živne, bude lijepo, a pogotovo iftari. To je poseban onaj osjećaj za ramazan, ne može se opisati. Sve je drugačije za ramazan nego ovim običnim danima", rekla je Alma Njemčević.

Da li je teško postiti i kako provode sveti mjesec otkrile su nam dvije mještanke Kotorskog.

"Sreća, pa nam je svaki dan kiša, pa nam je nekako olakšalo. Da je bilo vruće... Ne možeš sada zapustiti obaveze, a Bog te duži i da postiš, kad si punoljetan moraš postiti. Volim da počnem iftar samo juhom, to je najbolje, meni to najbolje paše, da ti razgali dušu", iskrena je Sadeta Bečić.

"Prelijepilo, prelijepo, ovo je jedan od ljepših ramazana. Jedni drugih smo se uželjeli u toku ove dvije godine pa smo onda svi usmjereniji jedni na druge, tako da nam je stvarno ovaj ramazan poseban", kazala je Lamija Vatreš Mehmedić.

Zajednički iftar organizovao je Sevlid Hurtić, predsjednik Skupštine grada Doboj. Prvog lokalnog parlamentarca smo pitali šta voli da jede tokom iftara.

"Najdraži su mi somun i topa. Pošto je moja nana Sarajka ona je to donijela i davno prije 35 godina, kada sam imao prvi iftar, topa je bila nešto čime sam iftario. To je nešto što je meni ostalo upečatljivo i podsjeća me na moju nanu. Zvala se Ćemila, ali su je zvali Sarajka", prisjetio se Hurtić, kojem su se za sofrom pridružili Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja, i Obren Petrović, poslanik u Predstavničkom domu BiH.

"Raduje me da upravo u Doboju možemo pokazati svima u BiH kako je moguće da svi zajedno proslavljamo praznike koji znače svakom narodu. Svakako da je iftar nešto što je za muslimane sveto. Isto kao što su rimokatolici i pravoslavni imali Uskrs i Vaskrs, evo dočekujemo i Bajram, i to je nešto što je u Doboju postalo sasvim normalno, to je svugdje u svijetu normalno", izjavio je Jerinić.

Ramazansku atmosferu u Kotorskom upotpunili su hafiz Aziz Alili i Armin Muzaferija, koji se prisjetio kako je mjesec ramazan provodio u djetinjstvu.

"Ramazani su duboko utkani u moje srce. Kada sam bio manji za mene je to bio mjesec odmora, roditelji su nas puštali da duže spavamo, da odmaramo. Međutim, kako čovjek sazrijeva i sa godinama i duhovno, shvatimo da je mjesec ramazan mjesec aktivnosti, bitnih životnih odluka, i meni je posebno drago što mogu da radost iftara i ramazana podijelim s mnogo ljudi, sa stotinama, hiljadama ljudi širom svijeta", kazao je Muzaferija.

(N.N.)

U Hrvatskoj 65 odsto stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu, zbog čega je na neslavnom vrhu među evropskim zemljama, odmah nakon Malte, rečeno je juče na konferenciji za novinare uoči osmog hrvatskog kongresa o debljini.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac rekao je da su muškarci u Hrvatskoj i dalje najdeblji u Evropi, a zabrinjava i to što su djeca sve deblja.

On je naveo da je prije svako peto dijete u školi imalo prekomjernu težinu, a danas taj problem ima svako treće dijete.

Štimac je dodao da je u posljednjih nekoliko godina, kada je riječ o zaustavljanju debljanja nacije, nešto više uspjeha postignuto sa ženskom populacijom.

Potpredsjednik Društva Sanja Klobučar Majanović rekla je da je borba protiv pandemije virusa korona i debljine ubitačna kombinacija, te da su uravnotežena prehrana i kretanje pravilan put do normalne težine, a da proizvode sa crnog tržišta treba izbjegavati, prenose hrvatski mediji.

Kongres će biti održan od 28. do 30. aprila u Opatiji, gdje će oko 300 učesnika razmatraće problematiku debljine.

(N.N.)

Predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić izjavio je da podržavaju stav sindikalne organizacije Rudnika uglja Kreka u Tuzli prema kojem zahtjev grupe rudara za smjenama od 12 sati “nema uporište ni u jednom zakonskom i podzakonskom aktu”.

Nakon što je Uprava Rudnika uglja Kreka u Tuzli donijela odluku o uvođenju osmosatnog radnog vremena od 1. maja ove godine, grupa rudara Površinskog kopa Dubrave izrazila je negodovanje i odlučila stupiti u radnički neposluh, što je za sobom povuklo i obustavu proizvodnje. Uz radno vrijeme od 12 sati rudari su zatražili povećanje plata i poručili da od svojih zahtjeva neće odustati.

– Pratili smo to i ranije i bili protiv toga da tadašnji direktor Rudnika uglja Kreka u Tuzli krajem prošle godine utvrdi dvanaestočasovno radno vrijeme u jednom od rudarskih objekata jer smatramo da su to teški, zahtjevni poslovi i dvanaestočasovno radno vrijeme je potpuno neprihvatljivo – kazao je Husić za Fenu.

Podsjetio je i na mišljenje i stav Federalne rudarske inspekcije koja se jednom prilikom očitovala u vezi toga navodeći da dvanaestočasovno radno vrijeme otvara mogućnost češćih povreda na radu.

– Nelogično je da grupa radnika istakne zahtjev za dvanaestočasovnim radnim vremenom par dana pred 1. maj kada se obilježava Međunarodni praznik rada u čijoj suštini je dobrim dijelom borba za osmočasovno radno vrijeme. Na možemo to podržati i saglasni smo sa stavom sindikalnog odbora da se utvrdi osmočasovno radno vrijeme u svim dijelovima Rudnika uglja Kreka u Tuzli – istakao je Husić.

Dodao je da danas, prema infomacijama koje imaju, nadzorno tehničko osoblje tog rudnika pokušava da postupi u skladu da odlukama Uprave društva koje su jučer predstavljene na nivou cijelog rudnika.

– Interesantno je također da se ovo dešava u toku pregovaračkog procesa u kome se usaglašava kolektivni ugovor gdje će Elektroprivreda BiH ponuditi odgovore na zahtjeve reprezentativnih granskih sindikata jednim dijelom i na bazi analize realizacije dnevnih proizvodnih rezultata u svakom rudniku uglja u FBiH. Ovakve aktivnosti utiču na pregovarački proces u kojem reprezentativni sindikati rudnika u Federaciji BiH ulažu maksimalne napore da bi se izborio što veći procenat povećanja primanja radnika – dodao je Husić.

(fokus.ba)

Ministarstvo za zaštitu životne okoline Austrije, u nacrtu novog zakona predviđa od 2023. godine zabranu grijanja na gas za novu gradnju.

Ta mjera je bila prvobitno planirana tek od 2025, ali je zbog posljedica velike zavisnosti od ruskog gasa, pomjerena unaprijed.

U nacrtu zakona se navodi da od 1. januara 2023. neće biti dozvoljena ugradnja postrojenja za grijanje koje radi na tečna ili čvrsta fosilna goriva, odnosno i fosilni tečni gas.

Dodatno se navodi da sva grijanja na gas do 2040. moraju biti zamijenjena alternativnim klimatski povoljnim rješenjima.

Od 2023. pokvarena postrojenja za grijanje na naftu ili ugalj treba da budu zamijenjena "zelenim sistemima".

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić, sa saradnicima, ministrom finansija Josipom Lovrićem i ministrom za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Arnelom Isakom, razgovarao je danas u svom uredu s delegacijom Svjetske banke u Bosni i Hercegovini koju je predvodio viši stručnjak za energetiku Rome Chavapricha.

Razgovarano je o novom projektu Svjetske banke koji će se direktno baviti pitanjima upravljanja kvalitetom zraka, smanjenjem zagađenja iz individualnih ložišta te smanjenjem emisija iz urbanog transporta. Projekt će se realizirati na području Federacije BiH, a nosilac će biti Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Istaknuto je da je u okviru pripreme projekta ranije održan online skup sa predstavnicima kantona te definisane tehničke potrebe, a namjera Svjetske banke je da kroz ovakve sastanke saslušaju potrebe i prijedloge kantona koji bi doprinijeli efikasnijoj realizaciji i postizanju ciljeva projekta.

Chavapricha je naglasio da će ovo biti prvi projekt Svjetske banke u BiH koji će direktno podsticati zamjenu izvora toplotne energije u individualnim domaćinstvima i prelazak sa kotlova na ugalj na eco-friendly goriva, poput peleta i biomase. Također je istakao da Svjetska banka u svim ovim projektima podržava koordinaciju svih nivoa vlasti, od nivoa države do lokalnih zajednica.

Premijer Bašić je rekao da je o pitanjima zaštite okoliša ranije održao sastanke s delegacijom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i ambasadoricom Švedske u BiH Johannom Stromquist, te da je zaštita okoliša jedna od ključnih politika i prioriteta koje je ova vlada definisala i Strategijom razvoja ZDK-a.

Naveo je da ZDK već realizira niz okolišnih projekata sa međunarodnim partnerima, kao što je projekt Energetska efikasnost u školama sa Svjetskom bankom, Energetska efikasnost u Kantonalnoj bolnici Zenica vrijedan 11 miliona eura, koji se finansira iz kredita EBRD-a, te projekt izgradnje Regionalnog vodovoda Plava vodi, koji se finansira iz kredita EBRD-a i Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB).

Naglasio je da je ZDK industrijski kanton sa tri rudnika, jednom termoelektranom i više privrednih giganata, kao što su Tvornica cementa Kakanj, ArcelorMittal Zenica, Natron Hayat Maglaj, Mann+Hummel Tešanj i drugi, te da je opredjeljenje Vlade da kroz ulaganja u okoliš stvori uslove za održivi razvoj i čist okoliš.

-Imamo vlastite programe zaštite okoliša i akcione planove. Moramo realizirati ovakve projekte zajedno sa lokalnim zajednicama, radi zdravlja građana i kako bi osigurali normalan život u industrijskim sredinama, ali isto tako moramo osigurati stabilnost privrede i energetskog sektora – rekao je premijer Bašić.

Predložio je da se organizira zajednički sastanak predstavnika Svjetske banke, Vlade ZDK i lokalnih zajednica, budući da je kantonalni nivo nadležan za pitanja okoliša i izdvaja značajna finansijska sredstva za oblast okoliša, ali da većinu projekata realiziraju gradovi i općine.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona doznačila je gradovima i općinama sredstva u iznosu od 274.700,00 KM za isplatu druge rate stipendije za 1.987 studenata-branilaca i članova njihovih porodica redovnog i samofinansirajućeg studija prvog i drugog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja za studijsku 2021/2022. godinu.

Po lokalnim zajednicama, najveći broj korisnika stipendija je u Zenici 459 (63.050,00 KM), Visokom 254 (34.800,00 KM), Žepču 226 (30.950,00 KM), Zavidovićima 210 (29.250,00 KM), Tešnju 207 (28.650,00 KM), Kaknju 176 (24.750,00 KM), Maglaju 141 (19.550,00 KM), Brezi 95 (13.200,00 KM), Olovu 79 (11.200,00 KM), Varešu 65 (9.100,00 KM), Doboj Jugu 43 (5.750,00 KM) i Usori 32 (4.450,00 KM).

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković ističe da Vlada u kontinuitetu na kraju mjeseca vrši isplatu stipendija za studente - djecu branilaca, te da će i u buduće nastaviti sa ovakvom praksom.

Politiku Vlade spram boračke populacije, dodaje, najbolje potvrđuje činjenica da su svi studenti, koji su zadovoljili propisane uslove konkursa, ostvarili pravo na stipendiju Ministarstva za boračka pitanja.

-Opredjeljenje Vlade je da će se i u narednom periodu zalagati za ublažavanje i poboljšanje socijalno ekonomskog stanja branilaca, kao i članova njihovih porodica - kaže Čolaković.

U Budžetu Kantona za 2022. godinu za stipendiranje studenata-branilaca i članova njihovih porodica opredijeljeno je 2.200.000,00 KM. Stipendija za studente prve godine prvog ciklusa studija iznosi 800 KM, za studente viših godina studija 1.200,00 KM, a isplaćuje se u osam rata po 100,00 KM, odnosno 150,00 KM.

Ministarstvo za boračka pitanja ZDK