U Federalnom zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje sve je spremno za julsku isplatu penzija 5. augusta, kada će penzioneri uz penziju dobiti i jedokratnu finansijsku podršku koja je od 100 do 120 KM, ovisno o visini penzije.

Ipak, neće svih 425.962 penzionera dobiti pomoć, već 363.310 korisnika.

– Osobe koje nisu rezidenti Bosne i Hercegovine, tj. korisnici koji primaju penziju od Federalnog zavoda PIO, a imaju prebivalište u inostranstvu neće dobiti jednokratni novčani iznos penzije kao podršku penzionerima u FBiH. Korisnici koji su u radnom odnosu također nemaju pravo na jednokratni novčani iznos penzije kao podršku penzionerima u FBiH – objašnjava nam Amel Lizde, šef Ureda za informiranje Federalnog zavoda PIO.

Svi korisnici koji ostvaruju prava na penziju će dobiti i jednokratnu pomoć.

– Novčana pomoć se isplaćuje samo korisnicima koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu Uredbe o isplati, što znači da korisnici penzije koji iz bilo kojih razloga nisu u isplati na dan stupanja na snagu ove uredbe neće dobiti ovu pomoć. Na čeku će stajati stavka jednokratni novčani iznos penzije kako je i regulirano uredbom Vlade FBiH o jednokratnom novčanom iznosu penzije kao podrška penzionerima u FBiH – rekao nam je Lizde.

S druge strane, ako više članova ostvaruje pravo na porodičnu penziju, onda se jednokratni novčani iznos penzije dijeli s brojem članova.

– Naprimjer, ukoliko postoje dva člana da ostvaruju pravo, svaki od članova će dobiti po 50 ili 60 KM ovisno od toga u koju kategoriju spada – rekao nam je Lizde.

Podsjećamo, po 120 KM jednokratne finansijske pomoći dobit će korisnici čije penzije iznose do 478,91 KM (zagarantovane), a svi iznad zagarantovane penzije će dobiti iznos od 100 KM.

Najniža penzija u Federaciji iznosi 382,18 KM, zagarantovana je 478,91 KM.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mjesec juli, iznose oko 233 miliona KM.

(oslobodjenje.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 05.08.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.DV 10 kV Tešanj 2
Naselja: Vukovo Mostić, Logobare, Bajina glava i Dubalj, od 10:00 do 16:00 sati
2.Trafo područje Tešanj 1 br.1043-NNO Kovačnice čaršija, od 08:00 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača izjavio je za Fenu da je u Federaciji BiH na snagu stupio Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova.

Mirno rješavanje radnih sporova, ističe, predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa kroz jednu vrstu socijalnog dijaloga uz podršku miritelja i arbitra.

"Cilj ovog Zakona je da se u postupku zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i nezavisnosti, uz stručnu pomoć miritelja i arbitra, u relativno kratkom roku, postigne dogovor u vezi s predmetom individualnog ili kolektivnog radnog spora na način da se rješavanje radnog spora povjerava mirovnom vijeću", rekao je Drljača.

Individualni radni spor je spor koji se vodi povodom prestanka ugovora o radu, ponude i zaključivanja ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, neisplaćivanja plata i naknada, otpremnine i naknade štete.

Kolektivni radni spor je spor nastao povodom zaključivanja primjene, izmjene ili dopune, odnosno otkazivanja kolektivnog ugovora, donošenja i primjene pravilnika o radu, ostvarivanja prava na sindikalno organiziranje, osnivanja vijeća zaposlenika i drugih kolektivnih prava.

Drljača objašnjava da strane u sporu na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i nezavisnosti rješavanje individualnog ili kolektivnog radnog spora mogu povjeriti mirovnom vijeću.

"Mirovno vijeće ima tri člana, po jednog biraju strane i jednog koga izaberu strane u sporu sa Liste. Ukoliko strane pred mirovnim vijećem zaključe sporazum, on ima snagu izvršne isprave. Ukoliko strane ne riješe spor u postupku mirenja, mogu rješavanje tog spora sporazumno povjeriti arbitražnom vijeću, čija je odluka konačna i obavezujuća. Na taj način je i u postupku koji se zasniva na dobrovoljnosti osigurano načelo dvostepenosti", navodi Drljača.

Kaže da će se Zakonom o mirnom rješavanju sporova unaprijediti pristup pravdi kao jednom od osnovnih ljudih prava propisanih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

"Poznato je da sudski postupci često traju i više godina, dok je rok za okončanje kompletne procedure pred mirovnim vijećem 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a ukoliko se eventualno i pokrene postupak pred arbitražnim vijećem rok je naduže dodatnih 30 dana. Na taj način će najviše benefita imati privreda i sudstvo", naglasio je Drljača u razgovoru za Fenu.

Značajnim smatra i socijalnu komponentu s obzirom na to da se kroz socijalni dijalog omogućava stranama u radnom sporu da se u relativno kratkom roku uz podršku miritelja i arbitra postigne dogovor o predmetu radnog spora.

Stupanjem na snagu ovog zakona Vlada Federacije kao i resorno ministarstvo nastavljaju temeljnu reformu iz oblasti radnog zakonodavstva.

(akta.ba)

Vatrogasci u Turskoj danima se bore sa požarima u Marmarisu, Antaliji, Mugli i na drugim područjima, a od 132 požara koja su izbila u proteklih pet dana, 125 ih stavljeno pod kontrolu, dok vatrena stihija iza sebe ostavlja pustoš.

Fotoreporteri Anadolu Agency (AA) zabilježili su apokaliptične scene u tim mjestima u Turskoj, vatre i dima, opustošenih područja, kao i borbu protiv vatrene stihije vatrogasaca i građana, koji pokušavaju zaštititi domove i životinje.

U akcijama gašenja požara učestvuje 16 aviona, devet bespilotnih letjelica, 51 helikopter, jedan bespilotni helikopter, više od 850 cisterni, više od 150 mašina i više od 5.000 ljudi koji rade na gašenju požara.

Oko 28 odsto Evropljana ne može da priušti sebi nedjelju dana odmora van mjesta prebivališta, a taj broj raste na čak 60 procenata među siromašnim radnicima, pokazuje istraživanje Evropske konfederacije sindikata (CES).

Ti radnici, čiji su prihodi ispod praga siromaštva, odnosno manji od 60 odsto prosječne plate, najlošije prolaze u Grčkoj, gdje njih 88,9 odsto ne može da ode na ljetovanje, navodi se u studiji.

Slijede Rumunija sa 86,8 odsto i Hrvatska sa 84,7 odsto, prenosi SeeBiz.

Na četvrtom mjestu je Kipar sa 79,2 odsto, ispred Slovačke sa 76,1 odsto.

Konfederacija ističe da su nejednakosti između najsiromašnijih radnika i onih drugih kada je riječ o odmoru porasle u protekloj deceniji u 16 zemalja članica.

Najveće razlike u mogućnosti odlaska na odmor između radnika s prihodima nižim od prosečne plate i ostalih radnika su u Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj i Rumuniji.

Povećanje nejednakosti "pokazuje da korist privrednog rasta u Evropi u protekloj deceniji nije raspoređena ravnomjerno", kaže pomoćnica generalnog sekretara CES Ester Linč.

CES se zalaže za poboljšanje predloga evropske direktive koji treba da poveća najniže plate u EU, a o kojem će Evropski parlament raspravljati nakon ljetne pauze.

Sindikalna konfederacija se zalaže za uvođenje "praga dostojanstva" koji će garantovati da zakonom definisane minimalne plate ne mogu biti manje od 60 odsto prosječne plate, odnosno manje od 50 odsto prosječne plate u bilo kojoj zemlji članici.

Trenutno je u 17 zemalja članica EU minimalna zakonom garantovana plata niža od 60 odsto nacionalne prosječne plate, ističe CES.

CES zastupa 45 miliona članova 89 nacionalnih sindikalnih organizacija u 39 evropskih zemalja i 10 evropskih sindikalnih federacija.

(N.N.)

Sa tržišta BiH povlače se različite serije sladoleda Snickers, Twix, Bounty i M&Ms zbog utvrđenog prisustva pesticida, te smrznuti proizvod “Oslić bez glave i repa Hubsi” zbog parazita, saopštila je Agencija za bezbjednost hrane BiH.

U sladoledima je utvrđeno prisustvo etilen-oksida u aditivu koji je korišten u proizvodnji, a iz Agencije za bezbjednost hrane su naveli da ih je o tome obavijestio punomoćnik društva Mars.

Opozvani su sladoledi različitog isteka roka i LOT-a, objavljeno je na sajtu Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Kako su pojasnili Pravilnikom o prehrambenim aditivima propisano je da se etilen-oksid ne smije koristiti za sterilizaciju aditiva, pa u skladu sa tim nije dozvoljeno stavljanje na tržište BiH prehrambenih proizvoda u čijem je proizvodnom procesu korišten.

Proizvod “Oslić bez glave i repa Hubsi” stavljen je na tržište BiH pod robnom markom Bingo, a povlači se zbog utvrđenog prisustva parazita iz porodice Anisakidae.

Riječ je o PVC pakovanju od jednog kilograma sa datumima pakovanja od 24. marta, 1. juna i 7. juna ove godine, te o pakovanjima od dva kilograma sa datumom pakovanja 1. i 7. jun ove godine.

Navedeni proizvod porijeklom je iz Španije, naveli su iz Agencije.

O tome je Agenciju za bezbjedost hrane BiH obavijestila Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Iz Agencije su pojasnili da se proizvodi ribarstva koji su vidljivo napadnuti parazitima ne smiju staviti u promet za ljudsku ishranu, jer ne odgovaraju odredbama Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Obavještavaju se korisnici vodovodnog sistema Tešanj-Jelah o izmjeni režima redukcije. Vodosnabdijevanje će se isključivati po sljedećem rasporedu:

1. od 11:00 do 21:00h u sistemima Trepče-Medakovo, Vukovo, Dobropolje, Raduša, Miljanovci, Tepe-Hrvatinovići, Logobare, naselje Krndija, Osoje i novo naselje Krndija
2. od 18:00h do 05:00h u naseljima Tešanj I Jelah
3. od 23:00h do 05:00h naselja Bukva i Čifluk

Primjena novog režima započinje 02.08.2021. godine od 23:00h. Ponovo apalujemo na građane da vodu troše racionalno.

Nekada industrijska država. Danas, BiH je devastirana zemlja usmjerena isključivo na trgovinu i edukaciju za zanimanja kojih je sve manje potrebno. Obrazovanje nije prilagođeno tržištu rada. Mladi se masovno odlučuju na prekvalifikaciju, kako bi posao našli u zemljama EU. Kako promijeniti taj trend, i kako se to održava na ekonomski razvoj naše zemlje?

Krajem juna ove godine na evidenciji nezaposlenih u BiH skoro 92.000 osoba mlađih od 30 godina. Od toga njih blizu 28.000 sa visokom stručnom spremom. Mladi iz naše zemlje, nakon završene srednje škole ili fakulteta, često su bez prakse. Samo sa teorijskim znanjem. Stoga teško dolaze do posla.

"Mladi bi voljeli da imaju češću, kvalitetniju i bolju poraksu, bolje mentorstvo nad praksom, kako bi bili spremniji za tržište rada. Međutim, nažalost, često se upravo praksa i u srednjem strukovnom obrazovanju odvija na mašinama koje su zastarjele, koje nisu u skladu sa vremenom, dok s druge strane, u saradnji s poslovnim svijetom, sa biznis sektorom, vidimo da oni danas traže gotov proizvod", kazala je Katarina Vučković iz Instituta za razvoj mladih "Kult".

Sve češće mladi planski završavaju škole za zanimanja potrebna tržištu zemalja EU, pokazalo je iskustvo Omladinskog centra u Tuzli. Česta je i praksa prekvalifikacije zanimanja s istim ciljem. A sve manje želje među mladima da pokušaju uspjeti u BiH.

"To je upravo to plansko upisivanje, u većini slučajeva je to medicinska škola, i da se bude njegovatelj, i što je najgore, ja u tim mladima ne vidim ni tu želju da oni ni tamo napreduju, nego je to taj neki naš sistem, pa eto prvi posao, i mislim da ima i ovog problema-što mi nemamo tu kulturu da je normalno promijeniti posao", naglasila je Mirela Biković iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.

I iz Univerziteta u Sarajevu potvrđeno nam je da je najviše interesa trenutno za Fakultet zdravstvenih studija. No, dobra vijest je da opada interes za društvene fakultete koji se dovode u vezu sa hiperprodukcijom kadrova.

Bilježi se porast interesa za fakultete tehničke grupacije. Interesa za te kadrove ima sve više i na tržištu rada. No, Univerzitet nema mogućnosti upisa većeg broja studenata na tim fakultetima.

"To je daleko od potreba tržišta rada. Tu nas u nekim elementima limitira infrastruktura, u drugom broj kadrova koji treba da rade sa tim studentima, i u trećem, moram kazati, da nemamo tolike kapacitete na postojećim fakultetima da upišemo daleko veći broj nego što upisujemo", kazao je Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

A šta rade u nadležnim ministarstvima kako bi se obrazovanje uskladilo sa tržištem rada. Iz Federalnog ministarstva za obrazovanje i nauku nikakvog odgovora.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, kažu, preduzeli smo niz aktivnosti kako bi zainteresovali učenike da upišu zanimanja koja su potrebna tržištu rada.

"Prvenstveno je upisna politika usklađena sa potrebama tržišta rada u lokalnim zajednicama. Također, obezbijedili smo stipendije, te troškove prevoza za učenike prvog razreda koji se opredijele za deficitarna zanimanja", naveli su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

No, očito je da navedene aktivnosti nisu dovoljne. Problem obrazovanja u BiH, i njegove nepovezanosti s tržištem rada već je donio bolne posljedice. Poslodavci sve manje imaju radne snage. Što tjera investitiore. A nadležni, tvrde ekonomisti, nisu sposobni stvoriti dobar poslovni ambijent u BiH.

"Mi nemamo makroekonomiste, koji bi definisali pravce razvoja privrednih subjekata u BiH, koji mogu da koriste naše resurse. Dakle, kad kažem resurse, to je priroda u smislu ruda, drveta, vode, ali i u smislu radne snage koja je komponenta bez koje nema razvijanja nikakvog biznisa", mišljenja je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Imamo dakle, začarani krug. Djeca planski upisuju škole sa kojima će posao naći van bh. granica, Univerzitet u Sarajevu nema mogućnosti proizvoditi više kadrova potrebnih tržištu rada, a nadležni poduzimaju tek spore korake u rješavanju ovog problema. Ko će konačno iskočiti iz kruga i ozbiljno se pozabavati ovim problemom? Prije nego odu svi radno sposobni mladi i otjeramo sve investitore?

(akta.ba)

Na policama prodavnica sa outlet hranom u BiH mogu se naći proizvodi i duplo jeftiniji nego u drugim prodavnicama, a za samo tri, odnosno dvije godine, radnje sa outlet hranom iz Banjaluke i Sarajeva pridobile su povjerenja građana.

Marinka Stojić, vlasnica Food Outleta "Globus" iz Banjaluke, kaže da je na samom početku bilo mnogo potrošača koji su bili skeptični prema outlet hrani.

"Nama je bilo najvažnije da im objasnimo o kakvoj radnji je riječ. Bilo je potrebno mnogo vremena i truda, ali nakon dvije godine možemo reći da smo zadobili povjerenje sugrađana", kazala je Stojićeva za "Nezavisne".

Prema njenim riječima, najbitnije im je bilo da outlet hrana može da promijeni naviku kod ljudi da podignu svijest o pretjeranom bacanju hrane, a, kako kaže, uspjeli su da steknu povjerenje kupaca.

Dodaju da su na samom početku imali osam dobavljača, ali da je sada situacija mnogo bolja.

"Sada imamo više od 60 dobavljača, a zbog toga smo nakon godinu i sedam mjeseci od otvaranja prve, otvorili i drugu radnju. Kada smo počeli raditi, radnju od 30 kvadrata nismo mogli da napunimo robom, ali sada je situacija skroz drugačija", rekla je Stojićeva.

Kako kaže, sada na policama imaju sve što je potrebno jednom domaćinstvu.

"S obzirom na to da je outlet hrana, svaki dan se na našim policama može naći drugi asortiman proizvoda, od slatkiša, preko pića, pa do higijenskih proizvoda", rekla je Stojićeva.

Ističe da su cijene outlet hrane niže za 50 odsto u odnosu na druge prodavnice te da rok trajanja igra ulogu.   

Axel Alić, vlasnik Food Outleta "Yumm BiH" iz Sarajeva, za "Nezavisne" ističe da su prije tri godine otvorili prodavnicu outlet hrane te da su veoma zadovoljni poslovanjem.

"Prošle su tri godine, a samo je na početku sve ovo bilo nepoznanica ljudima, kada su mislili da se prodaje roba sa isteklim rokom trajanja. Tek kada su uvidjeli da je 90 odsto asortimana sa rokom trajanja kao i u trgovinama, počeli su dolaziti", rekao je Alić.

Prema njegovim riječima, u ovoj radnji cijene su mnogo niže nego u prodavnicama.

"Generalno, nekih 80 odsto robe je jeftinije za 40 do 50 odsto u odnosu na redovne cijene u prodavnicama, ali ima i nekih stvari koje su jeftinije 20-30 odsto. Sve zavisi od roka trajanja. Iako je sve poskupjelo, kod nas je cijena ostala ista kao kad smo otvorili radnju", kazao je Alić.

Dodaje da određeni proizvodi znaju imati i duži rok trajanja nego što je to slučaj u prodavnicama.     

Naime, kako kaže, imaju mali problem sa dobavljačima, jer nemaju dovoljno robe kojom bi popunili police.

"Kada smo otvorili prvu radnju, sarađivali smo samo sa dvije firme, a sada ih je već oko 50. Većina njih ide na preporuku, a neki ne žele ni da sarađuju, ali uspijemo se dogovoriti", rekao je Alić.   

Dodaje da su bili otvorili još jednu radnju, ali su je morali zatvorili, jer nisu imali dovoljno robe. Ističe da je i ovako ova radnja skoro non-stop poluprazna.   

"Koliko god robe da uzmete, veoma se brzo prodaje, tako da je nikad nema dovoljno", kazao je Alić.   

Oni ističu da pandemija virusa korona nije znatno uticala na njihov rad te da su im dobavljači svakodnevno isporučivali robu.

(N.N.)