IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona izdvojila je jedan milion KM za subvencioniranje troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona u osam jedinica lokalne samouprave u ovom kantonu, a ugovore o dodjeli sredstava s predstavnicima gradova i općina potpisao je ministar za privredu Samir Šibonjić u uredu premijera Nezira Pivića.

Sredstva poticaja, putem javnog poziva, dobili su gradovi Zenica (Izgradnja saobraćajnice br. 5 u PZ "Zenica 1" - 150.000 KM) i Zavidovići (Sanacija komunalne infrastrukture u krugu PZ "Majdanska polja" - 112.906,87 KM) te općine Tešanj (Sanacija saobraćajnica u PZ "Ekonomija" - 150.000 KM), Doboj Jug (Rekonstrukcija puta u PZ "Mravići" - faza II - 97.994,29 KM), Žepče (Nastavak izgradnje fekalne i oborinske kanalizacije te dionice vodovoda u PZ "Radovlje" - 112.500 KM), Maglaj (Izgradnja primarne servisne saobraćajnice a-b-c na dionici od profila P16-P20 u PZ" Liješnica" - 150.000 KM), Usora (Rekonstrukcija, modernizacija i asfaltiranje prometnice u PZ "Ularice-faza II" - 150.000 KM te Olovo (Izgradnja putne infrastrukture i hidroinstalacija na lokalitetu PZ "Golubište-Pilana-faza II" - 76.598,84 KM).

Premijer Pivić navodi da u ovom kantonu postoje 23 poslovne zone te da je namjera Vlade i resornog ministarstva da se kroz ulaganje u infrastrukturu, zajedno sa gradovima i općinama, unaprijedi ambijent za privlačenje novih investicija.

- Mi smo rekli da će fokus našeg budućeg djelovanja biti privreda. ZDK je kičma privrednog razvoja FBiH a samim tim i BiH i u narednom djelovanju i budućem budžetu će biti nastavljene ove aktivnosti i nastojat ćemo da pružimo što konkretniju podršku kad govorimo o razvoju privrede našeg kantona - rekao je premijer Pivić.

Ministar Šibonjić naglašava da resorno ministarstvo kroz razne oblike poticaja nastoji ojačati konkurentnosti domaćih kompanija, ali i unaprijediti ukupan poslovni ambijent.

- Ulaganje u poslovne zone stvaramo uslove da se što veći broj investitora odluči da ulaže u ZDK, koji je već poznat kao mjesto gdje privrednici uspješno realizuju svoje investicije. Preko 80 posto investicija u našem kantonu su domaće investicije i to nas raduje, jer se naši privrednici odlučuju da višak kapitala reinvestiraju u privredu - rekao je Šibonjić.

Izrazio je zadovoljstvo zbog jačanja poslovnih zona, ali i zbog otvaranja novog rudnika u Varešu, čime će se, kako je rekao, promijeniti privredna slika u ZDK i čitavoj BiH.

Načelnik Općine Žepče Mato Zovko rekao je da je svi nivoi vlasti imaju zadaću da riješe problem odlaska mladih i nezaposlenosti, a jedan od načina je izgradnja poslovnih zona.

- Mi to radimo u Žepču, gdje smo prvu zonu otvorili 1995. godine, a danas gradimo četvrtu poslovnu zonu. Na taj način umanjujemo odlazak mladih, jer kad imaju posao i dobre uslove za rad, manje razmišljaju o odlasku i rješavaju svoje egzistencijalno pitanje - rekao je Zovko. Naglasio je da većina zaposlenih u Žepču radi u ove četiri poslovne zone te još tri poslovne zone u privatnom vlasništvu.

Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić zahvalio se Vladi ZDK-a što je kroz dva javna poziva u 2023. godini osigurala sredstva za izgradnju poslovnih zona.

- Ekonomija u BiH je u padu, tako da je jako važno da nastavimo ciklus ulaganja naročito u pripremu novih lokacija za poslovne zone. Općina Tešanj je u prvih deset mjeseci imala najveći rast uplate poreza i prometa putem fiskalnih uređaja u FBiH, vjerujem da će ovo biti dobra prilika za tešanjske i druge investitore da nastave svoja ulaganja - rekao je Huskić.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca  Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana  29.11.2023.(srijeda)  zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

• PJD Tešanj:

    1.Trafo područje Vila 2 br.1197, od 11:00 do 12:00 sati

    2.Trafo područje Jelah Mračaj br.1169, od 14:00 do 16:00 sati

    3.Trafo područje Univerzal br.1224, od 13:00 do 14:00 sati

    4.Trafo područje Putešići donji br.1096, od 10:00 do 11:00 sati

    5.Trafo područje Gobelja br.1221, od 12:00 do 14:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:         

    - područje ZE-DO kantona na broj telefona   080 020 132.             

Kompanija AS iz Jelaha, proizvođač Kent napolitanki, za samo nekoliko mjeseci od proizvodnje na novoj, savremenoj opremi, uspješno je krenula u osvajanje evropskog tržišta. Iz ove kompanije navode kako je ostvaren izvoz u čak 17 zemalja; Njemačka, Hrvatska, Crna Gora, Amerika, Australija, Švedska, Slovenija, Austrija, Mađarska, Makedonija, Srbija, Kosovo... Povećanje izvoza je 110% sa 2022 na 2023.godinu, a 61% proizvodnje Kent napolitanki ide u izvoz, što je svojevrsni dokaz kvaliteta ovog domaćeg brenda.

„Ovaj uspjeh predstavlja značajan korak naprijed za našu kompaniju i potvrdu kvalitete naših proizvoda. Kent Napolitanke su osvježile kategoriju slatkiša novim okusima, a reakcije kupaca su izuzetno pozitivne. Okus Maze, lješnjaka, novi okus napolitanki od limuna, za kratko vrijeme osvojile su i najzahtjevnije ljubitelje ovog deserta. Ponosni smo što smo uspjeli zadovoljiti naše potrošače i pružiti im proizvod koji im se svidio. Ponovljene kupnje su jasan pokazatelj da smo uspjeli u tome“ – istakla je Amira Ćeman, brend menadžerica Kenta.  

Kompanija AS također najavljuje značajan rast u 2024. godini, s već potpisanim ugovorima o suradnji. To će im, navode oni, omogućiti daljnje širenje brenda Kent i dostizanje novih tržišta. Uz to, u 2024. godini u planu je lansiranje novih okusa Kent napolitanki i limitirana izdanja.

„ Vjerujemo da će ovi novi proizvodi dodatno oduševiti naše kupce i pružiti im još više raznolikosti i užitka u konzumaciji naših proizvoda. Kompanija AS iz Jelaha zahvaljuje svim kupcima i partnerima na podršci i povjerenju koje su nam pružili. Nastavit ćemo raditi naporno kako bismo im pružili najbolje moguće proizvode i ispunili njihova očekivanja“ – za kraj navodi Ćeman.

U okviru sporazuma o razmjeni zatvorenika između Izraela i Hamasa, iz izraelskih zatvora je oslobođeno 39 palestinskih zatvorenika, uključujući 24 žene i 15 djece.

Kako je javio dopisnik Anadolije, ubrzo nakon što je prva grupa od 13 zarobljenika koje je Hamas oslobodio stiglo u Izrael, 39 palestinskih zatvorenika iz zatvora Ofer na okupiranoj Zapadnoj obali predato je službenicima Međunarodnog komiteta Crvenog križa.

Stotine Palestinaca okupilo se ispred zatvora Ofer u gradu Ramallahu na Zapadnoj obali kako bi dočekali zatvorenike.

Pripadnici izraelske vojske rastjerali su Palestince koji su čekali ispred zatvora koristeći suzavac i šok bombe. Palestinci su odgovorili bacanjem kamenja na izraelske snage.

Desetine Palestinaca bili su pod utjecajem suzavaca te im je na mjestu događaja ukazana ljekarska pomoć.

Na društvenim mrežama objavljeni su snimci oslobađanja palestinskih žena i muškaraca, kao i djece koji su bili u izraelskim zatvorima.

Prema sporazumu o humanitarnoj pauzi u Gazi, ukupno 50 Izraelaca koje drži Hamas bit će oslobođeno u zamjenu za 150 palestinskih zatočenika u izraelskim zatvorima.

Četverodnevna humanitarna pauza između izraelske vojske i Hamasa stupila je na snagu u petak u svim područjima Pojasa Gaze, privremeno zaustavivši napade radi razmjene zarobljenika i slanja pomoći.

Od početka izraelskih napada na Gazu 7. oktobra ubijeno je 14.854 Palestinaca, od čega više od 6.150 djece i preko četiri hiljade žena.

U Izraelu je ubijeno 1.200 ljudi, uključujući više od 310 vojnika, a 5.132 osobe su povrijeđene.

(fokus.ba)

Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti - 25. novembar, jedan od najznačajnijih datuma u njenoj hiljadugodišnjoj historiji. Radi se o datumu za koji se veže obnova državnosti Bosne i Hercegovine, kao i ideja moderne i suverene države, zajedničke i nedjeljive domovine svih njenih ravnopravnih naroda i građana.

Državnost Bosne i Hercegovine obnovljena je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), tadašnjem najvišem bh. političkom, predstavničkom i zakonodavnom organu.

Prije osamdeset godina u Mrkonjić Gradu dogovoren je Proglas narodima BiH o jedinstvenoj i nedjeljivoj državi, te usvojena Rezolucija ZAVNOBiH-a, kojima je izražena odlučnost da se osigura puna ravnopravnost svih naroda i narodnosti, kao i ravnopravnost Republike Bosne i Hercegovine unutar jugoslovenske federacije.

U Rezoluciji se, između ostalog, ističe da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo - ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na zasjedanju je izabrana i delegaciju od 58 članova, koja će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) 29. i 30. novembra 1943. godine u Jajcu, a na kojem su potvrđene odluke ZAVNOBiH-a.

Time je Bosna i Hercegovina obnovila svoju državnost nakon 480 godina, odnosno nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke tadašnje Osmanske imperije.

U političkom obliku utemeljenom na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, Bosna i Hercegovina je gotovo pola stoljeća poslije, 1992. godine, međunarodno priznata kao suverena država.

ZAVNOBiH je na Drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, konstituiran u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, odnosno u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u tadašnjoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.

Tokom ovog zasjedanja, 1. jula 1944. godine donesena je Deklaracija o pravima svih građana Bosne i Hercegovine, koja je u određenom smislu preteča Deklaracije UN-a o ljudskim pravima, izglasane 10. decembra 1948. godine.

Deklaracija sa Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a jamči narodima u Bosni i Hercegovini - Srbima, Hrvatima i Muslimanima, ali i svim ostalim građanima ravnopravnost, zajedničku i nedjeljivu domovinu, te garantira sva prava i slobode, a što umnogome korespondira sa standardima koji se danas identificiraju kao tekovine pravne države.

Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a uslijedilo je nakon oslobođenja Sarajeva i održano u glavnom gradu Bosne i Hercegovine 26. aprila 1945. godine, kada je zaokružena državna struktura federalne Bosne i Hercegovine, te konstituirana Privremena Narodna skupština BiH i donesen Zakon o Narodnoj vladi BiH.

Postignuća, vrijednosti na kojima se temelji ZAVNOBiH, kao i njegove odluke i poruke kojima je trasiran put izgradnje moderne i suverene Bosne i Hercegovine, aktuelne su i danas kada naša zemlja, kojoj je dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, treba da napravi odlučne reformske iskorake.

Stoga, odlučnost, zajedništvo i pronicljivost koje su bh. narodi i građani iskazali u najtežim okolnostima Drugog svjetskog rata, ostaju trajna inspiracija na putu izgradnje prosperitetne države Bosne i Hercegovine u kojoj će u svakom njenom dijelu, svaki njen građanin, neovisno o bilo kojoj pripadnosti, uživati jednaka prava.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine i ove će godine biti propraćen nizom prigodnih sadržaja kojima se slave i baštine antifašističke tekovine i najviše evropske i civilizacijske vrijednosti.

Prilika je to da se još jednom na najbolji način demonstrira značaj naslijeđa ZAVNOBiH-a kao putokaza i podsjetnika kako je putem njegovanja pluralnosti, međusobnog razumjevanja i solidarnosti moguće odgovoriti svim izazovima i savladati i najteže prepreke.

Derek Chauvin, bivši američki policajac u Mineapolisu, koji je osuđen za smrt Georgea Floyda, izboden je u saveznom zatvoru i zadobio je teške povrede, javio je AP pozivajući se na osobu koja je upoznata sa događajem.

“New York Times” je, takođe, prenio da je Chauvin izboden, pozivajući se na dva upućena izvora.

Federalni zavod za zatvore potvrdio je da je neidentifikovani zatvorenik napadnut u zatvoru u Tusonu, u Arizoni, ali je odbio da potvrdi da li je riječ o Chauvinu.

Iz Federalnog zavoda za zatvore su naveli da su zaposleni sa srednjim mjerama bezbjednosti reagovali na napad i “pokrenuli mjere spasavanja” za jednu osobu, koju je hitna pomoć prevezla u bolnicu radi liječenja.

Chauvin služi saveznu kaznu od 21 godine zatvora zbog kršenjagrađanskih prava Floyda, kao i 22 i po godine za ubistvo nakon što je osuđen pred državnim sudom Minesote.

Floydova smrt 2020. godine pokrenula je talas protesta širom svijeta protiv policijske brutalnosti i rasizma pošto je Chauvin, koji je bijelac, klečao na vratu crnca vezanog lisicama više od devet minuta u ubistvu snimljenom mobilnim telefonom.

Porezna uprava Federacije BiH, Kantonalni porezni ured Zenica, oglasio je prodaju zaplijenjene imovine dva rudnika u Federaciji BiH.

Prodaja se organizuje radi namirenja dužnih poreznih obaveza poreznog obveznika, putem prve javne aukcije.

Prodaje se imovina Rudnika mrkog uglja “Kakanj” ukupne vrijednosti 6.367.700 KM, izvještava BiznisInfo.ba.

Riječ je o tri lota koja pripadaju pogonu Stara jama. Svaki obuhvata po kuću, zgradu i dvorište, u vrijednosti od po 1,7 miliona KM, 2,1 miliona KM i 2,5 miliona KM, na adresi 7. Muslimanske brigade b.b.

Također se prodaje imovina Rudnika mrkog uglja “Zenica” u vrijednosti od 2.296.200 KM. Riječ je o nekretnini povrišine čak 73.788 metara kvaratnih koja pripada Rudniku Stranjani.

Prva javna aukcija će se održati 7. decembra 2023. godine (četvrtak) u zgradi Kantonalnog poreznog uredu Zenica.

Inače, oba ova rudnika posluju u sastavu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, te spadaju u najveće poreske dužnike u entitetu.

Prema posljednjim podacima koje su objavljeni, a koji pokazuju stanje na dan 30. septembar ove godine, rudnik Zenica ima dug od oko 150 miliona KM, a rudnik Kakanj oko 91 milion KM.

Riječ je o listi poreznih obveznika sa iznosom duga po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada. Na toj listi se rudnik Zenica nalazi na 3. a Kakanj na 7. mjestu najvećih dužnika u Federaciji.

Podsjetimo da je Elektroprivreda BiH u periodu januar-septembar 2023. godine, ostvarila gubitak od oko 50 miliona KM. Trend negativnog poslovanja uzrokovanog energetskim, cjenovno-troškovnim i drugim okolnostima, biće nastavljen i do isteka godine.

Negativno poslovanja uzrokovano je prvenstveno kontinuiranim smanjenjem isporuka uglja iz rudnika Koncerna EPBiH u periodu 2020-2022.godina, koje je nastavljeno i do septembra ove godine, povećanjem cijene uglja i troškova njegovog prijevoza, smanjenjem proizvodnje električne energije i bilansnih viškova kojima su, plasiranjem na tržištu, nadoknađivane razlike u odnosu proizvodna – prodajna cijena za javno snabdijevanje.

U slučaju iznenadne smrti supruga, žene ispod 45 godina starosti nemaju pravo na mirovinu svog pokojnog supruga, odnosno bračnog partnera, niti je ikada mogu dobiti

Naime, iz nekoliko primjera u Federaciji, gdje su supruge iznenada ostale bez bračnog partnera, uočili smo da su te žene zaboravljene i diskriminirane.

Tako žena kojoj je suprug preminuo kada je ona imala 45 godina, ima pravo na mirovinu, a 44-godišnjakinja nema pravo i nikada ga neće ostvariti.

Ako žena nema djece koja bi koristila pravo dok ona ne navrši 45 godina, i ako nije proglašena nesposobnom za rad, neće moći nikada ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, potvrdili su nam praktične primjere i iz Federalnog zavoda za invalidsko i mirovinsko osiguranje.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović ističe kako se ovim zakonom radi diskriminacija prema ženama koje se nađu u ovakvoj situaciji.

"Nije nam se nitko obraćao po tom pitanju zato što su tu zakonske norme vrlo jasne. No, generalno mislim da tu postoji jedna diskriminacija prema tim ženama u tom smislu", jasan je Šatorović.

Žene i djeca u tom slučaju ostaju bez hranitelja i potrebno je naći način kako da se riješi njihov status i da steknu pravo na mirovinu.

"Supruga čiji je muž preminuo, a ukoliko ona radi, njoj ne treba mirovina. Međutim, ona koja ne radi ona je ostala bez hranitelja. One i njihova djeca ostaju bez sredstava za život. Mislim da bi se trebalo vidjeti način kako promijeniti te stvari da i te supruge imaju pravo na mirovinu prije 45 godine", kaže Šatorović za Hercegovina.info.

Žene postaju socijalni slučajevi kaže nam.

"Imajući u vidu takve situacije, ali i da se ne radi o velikom broju takvih žena, treba se naći modalitet kako da te žene steknu pravo na ono što je njihov suprug ostvario jer one u takvim slučajevima postaju socijalni slučajevi", rekao je Šatorović.

Vildana Džekman dugogodišnja je aktivistkinja, feministkinja i borkinja za ženska ljudska prava također ističe kako je riječ o čistoj diskriminaciji.

"Osobno kao aktivistica i kao žena, koja se sutra može naći u takvoj situaciji, smatram da je zakonska odredba koju ste naveli, totalno diskriminirajuća prema ženi. Tako ženu ostavite u stanju u kojem ona više nije “poželjna” za tržište rada. S jedne strane teško će pronaći posao, a s druge u tim trenutcima nije psihički sposobna za rad. Možda takva žena nije nikada radila, nema radno iskustvo i teško može onda pronaći posao i ako se odluči za to kako bi osigurala sebi neka sredstva. S druge strane možda nema mogućnosti da koristi mirovinu koja bi joj osigurala egzistenciju. To je jedno dodatno ekonomsko osiromašivanje žena da se one dodatno "uvlače u kuću", što je jedan patrijarhalni obrazac. Ne da im se prilika za ekonomsko osnaživanje", ističe Džekman za Hercegovina.info.

Istaknula je kako po ovom pitanju puno očekuje od političarki u Bosni i Hercegovini.

"Moramo zajednički raditi i podnositi inicijative. Žene koje su aktivne u političkom životu, zastupnice, također mogu pomoći da se progura izmjena zakona o radu. Važno je da zajedno radimo s vama medijima kako bi se podnijela inicijativa i da se takva izmjena usvoji", zaključila je Džekman.

Ono što je također nonsens u zakonu je činjenica da žena koja je trudna, a izgubila je supruga, ne ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu dok se dijete ne rodi.