Jučer je u Tešnju održana svečanost povodom 10 godina projekta organizovanog sakupljanja, odvoza, reciklaže i propisnog zbrinjavanja PET ambalaže sa područja općine Tešanj. Ukupno je sakupljeno i reciklirano 175 tona ili 3,5 miliona PET boca.

U projektu je učestvovalo svih 9 osnovnih i 3 srednje škole sa područja općine Tešanj - preko 60 hiljada učenika, njihovih roditelja, ali i uposlenih u obrazovnim institucijama.

Danas je sretan dan za Tešanj, uspjeli smo ustrajati deset godina u jednom lijepom, ekološkom, odgovornom i funkcionalnom projektu sa svim školama, sa svim učenicima, sa svim roditeljima, i ovo je prilika da im kažemo jedno veliko hvala za sve ono što su radili u prethodnih deset godina, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Sponzor svih aktivnosti i nagradnih fondova je Općina Tešanj, uz pomoć firme OMORIKA, JP RAD d.d., UNDP, kao i nekoliko privrednih subjekata. Udruženje EKO-MLADI je nosilac i koordinator projekta, te administrativna podrška svim školama. Tokom svečanosti uručene su i zahvalnice školama, ustanovama i pojedincima za doprinos u ovom

Učenici osnovnih i srednjih škola na području Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde koji koriste usluge prijevoza, imat će besplatan prijevoz – potvrdio je na današnjoj pres-konferenciji ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Arman Bešlija.

Po njegovim riječima, to predstavlja veliki napredak u stvaranju optimalnih uslova za odvijanje nastavnog procesa.

– Detaljnom analizom načina organizovanja prijevoza učenika koja je uslijedila kako bi smo raspisali tender za lotove po tom osnovu, ove godine donijeli smo odluku da finansiramo u potpunosti prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola. U ove svrhe, u naredne dvije godine Vlada BPK će izdvojiti 737.000KM. Radi se o uštedi od deset i više posto i sve zavisi od broja učenika. Mi ćemo se potruditi da i ubuduće rasteretimo budžet i nađemo najbolje načine kako da provodimo procedure prijevoza učenika – kazao je Bešlija.

Pojasnio je da su napravljene uštede na nekim lotovima, tako što su škole dobile donaciju zahvaljujući kojoj će moći i same vršiti prijevoz učenika.

– Najveće uštede su napravljene u OŠ Prača gdje je obezbijeđen minibus i već od proljeća će moći prevoziti svoje učenike. Na tragu toga donijeli smo izmjene i dopune zakona po pitanju prava osnivača u kojem smo školama dodijelili šifru djelatnosti da se mogu baviti prijevozom učenika i uposlenika. I ostale škole se trude da donacijama doprinesu kvalitetnijem obrazovanju i uštedama kako bi imali više sredstava za programske aktivnosti – istakao je resorni ministar.

Najavio je da će ugovori o prijevozu učenika za naredne dvije godine, biti završeni u periodu od januara do aprila 2020. godine.

(fokus.ba)

Poštovani,
OŠ „Gazi Ferhad – beg“ Jablanica konstantno radi na poboljšanju uslova školovanja svojih učenika i trenutno najveći problem s kojim se susrećemo jeste potpuno ishaban i istrošen namještaj koji djeca svakodnevno koriste. Zbog toga smo odlučili skupa sa Vijećem roditelja pokrenuti veliku akcija prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu školskog namještaja (stolovi i stolice) za učenike naše škole u tri učionice u kojima je ostao namještaj star 35 godina.

Obraćamo se Vam, kao uzornoj i društveno odgovornoj kompanije u nadi se da ćete pomoći akciju svojom donacijom kako bi naši učenici imali bolje uslove za svoje školovanje.

Akcija traje od 18.11.2019 do 27.12.2019 godine, a zbog pravdanja sredstava koje dobijemo, svi učesnici akcije će biti istaknuti na oglasnoj ploči škole sa cjelokupnim iznosom koji je sakupljen.

Naša i vaša djeca zaslužuju bolje uslove školovanja kako bi im bilo omogućeno da se što bolje pripreme za budući društveni i poslovni život.

Unaprijed se zahvaljujemo.

Kontakt tel: Ismet Bahtić-direktor  062/972-183,032/465-367

Instrukcije za žiralnu uplatu:
Primalac: ALISPAHIĆ SANELA
ŽR: 3385502167492442
Svrha uplate: DONACIJA ZA ŠKOLSKI NAMJEŠTAJ

Direktor škole
Ismet Bahtić

Na konferenciji za medije koju su održali Eko Akcija Sarajevo, i ekološko-humanitarna udruga Gotuša, predstavljena je mapa izgrađenih, ali i planiranih mini hidroelektrana na području čitave Bosne i Hercegovine. Prema predstavljenim rezultatima istraživanja, mini hidroelektrane ne doprinose značajno ni lokalnoj zajednici, a izazivaju ogromnu ekološku štetu, kako na energetski sektor, tako i na životnu sredinu, navodi se u saopćenju Eko Akcije.

U Bosni i Hercegovini se planira izgradnja preko 400 mini hidroelektrana na preko 250 vodenih tokova. Zvanična statistika Državne regulatorne komisije za električnu energijupokazuje da trenutno BiH izvozi skoro trećinu proizvedene električne energije, što znači da argument kako država treba miniHE jednostavno nije tačan. Prvi motiv gradnje elektrana jeste sigurna zarada investitora. 

Prema riječima Anesa Podića iz Eko Akcije Sarajevo, bit će izgrađeno onoliko mini hidroelektrana koliko im dopustimo. Trenutačno je u toku lov, ne samo na rijeke, nego na sve prirodne resurse u Bosni i Hercegovini. 

"Naše najvrjednije bogatstvo se uništava. Izvori vode, vodeni tokovi, njihove obale i kanjoni jedinstvena su prirodna dragocjenost i nezamjenjiv prirodni resurs za opstanak i održivi i odgovorni razvoj ljudskih zajednica. Imamo generacijsku dužnost obrane neprikosnovenog prava živog svijeta na opstanak za koji je voda od vitalnog značaja", izjavio je Podić, dodavši da "danas pokrećemo manifest koji će se potpisivati sljedećih dana, mjeseci, godina i tražimo od naših vlasti potpuni moratorij nad izgradnjom mini hidroelektrana i tražimo ukidanje poticaja za izgradnju istih."

Vlasti na svim nivoima su tako napravili propise, da dobit od mini HE imaju samo investitori, a ne lokalna zajednica. Utvrđivanjem takvih poticaja gdje vlasnici malih hidroelektrana imaju odličnu zaradu, te zagarantiran otkup električne energije u periodu od 12 godina u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj čak 15 godina dovodi do neprihvatljive situacije da se računima za struju bh. građana finansiraju investitori hidroelektrana i tako uništavaju linije života, koje rijeke predstavljaju.

Ova postrojenja izazivaju ogromnu štetu po prirodu, od uništavanja biodiverziteta do izmjene kvaliteta vode. 

(akta.ba)

"Petrol BH Oil Company" d.o.o. Sarajevo zainteresovan je za realizaciju projekta "Javna rasvjeta na području općine Zavidovići".

Tim povodom održan je sastanak sastanak ppćinskog načelnika Hašima Mujanovića sa predstavnicima kompanije na kojem je dogovoreno je da bi se trebalo započeti sa imenovanjem radnog tijela koje će definisati projektni zadatak.

Prva faza započela bi izradom studije opravdanosti ulaganja u modernizaciju sistema javne rasvjete po modelu javno-privatnog partnerstva.

Svrha i cilj projekta koji se navodi je ugradnja LED rasvjete kroz modele elektro energetske uštede.

Predstavnici "Petrol BH Oil Company" d.o.o. Sarajevo ističu da navedeni projekt mogu realizovati  u kratkom vremenskom periodu o čemu govore i njihove reference o uspješno realizovanim projektima širom regiona, te se zahvaljuju općinskom načelniku na izdvojenom vremenu i upriličenom sastanku.

Općinski načelnik Hašim Mujanović smatra da bi se ovim projektom dobio moderan i potpuno funkcionalan sistem zasnovan na savremenoj LED tehnologiji, te da je od velike važnosti što je ovaj model  dostupan i operativan u općinama, jer će to poslužiti kao osnova za dalja ulaganja i proširiti opcije za investicije općina putem javno-privatnog partnerstva.

(akta.ba)

Za građane BiH, ali i cijelog zapadnog Balkana, Njemačka je obećana zemlja. Interesiranje za rad i život u Njemačkoj ne opada desetljećima, ali se s vremena na vrijeme povećava, kao što je sada slučaj nakon što je Bundestag donio novi set zakona o useljenju.

Zakon bi trebao stupiti na snagu za tri i po mjeseca (1. marta), a ima za cilj olakšati dolazak kvalificirane radne snage iz zemalja koje nisu u Evropskoj uniji. Njemačkoj, izjavila je to kancelarka Angela Merkel, nedostaje skoro milion kvalificiranih radnika.

Novi njemački zakon u BiH će potaknuti stare probleme s odlascima i iseljavanjem. Svjetska banka nedavno je objavila zabrinjavajuće podatke da je našu zemlju do sada napustila skoro polovina od ukupne populacije. Indikativno je da je među onima koji su otišli 55 posto visokokvalificiranog kadra.

Kada se uzmu i odlični uvjeti koje nude pojedine zemlje u EU, a posebno Njemačka, logično je da će se dramatični trend nastaviti.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić je za “Dnevni avaz” kazao da našoj zemlji prijeti pravi egzodus stanovništva te da to postaje nacionalni problem.

– Struka javno na to upozorava, ali država se oglušuje. BiH se odavno prazni, ostajemo bez stručne radne snage – kaže Hadžić, piše Dnevni avaz.

Ističe da je pogoršan omjer radnika u odnosu na ukupni broj radne snage na nekih 82,5 posto.

– To je rezultat iseljavanja. Za pet godina BiH je ostala bez 113 hiljada radnika. Zvanični podaci Eurostata pokazuju da je u tih pet godina 155 hiljada građana BiH dobilo dozvole za boravak u zemljama EU, samo u prošloj godini oko 55 hiljada – potcrtava naš sagovornik.

Ističe da je od 55 hiljada 16 hiljada otišlo upravo u Njemačku.

– Njemačka je zemlja u koju najviše idu naši građani, a bojim se da će se to provedbom novog zakona o useljavanju još i povećati. Lakši ulazak u Njemačku, nestabilna politička situacija u BiH i eto odgovora. Ovdje niko ne shvata kakav nas problem čeka. Nije ni dovoljno što u nekim sektorima već nedostaje radne snage – dodaje Hadžić.

Situaciju na terenu zna predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Zukić.

– Sjeveroistočna Bosna, Posavina, Sanski Most, Bihać, Drvar i zapadna Hercegovina… prazne kuće, prazna sela. Lokalne vlasti su nemoćne, odlazi ko god može, snalazi se, mladi, stari, radno sposobni, cijele porodice – kaže Zukić.

(fokus.ba)

Da gradski službenici, činovnici i namještenici ne bi ostali na ulici kada počne rušenje dobojskog administrativnog centra, umjesto kojeg će biti izgrađen novi, lokalna vlast se odlučila za kupovinu 2.000 kvadratnih metara kancelarijskog prostora, u kojem će se građanima privremeno pružati usluge.

Taj kancelarijski prostor planiraju kupiti uskoro, a rušenje postojećeg i početak gradnje novog administrativnog centra se očekuje tokom iduće godine.

"Administrativna služba i načelnici odjeljenja su na različitim lokacijama, samo dva ili tri odjeljenja su u administrativnom centru. Nama je potrebno da smjestimo sve ljude, da sve može da funkcioniše nesmetano, da je u blizini centra grada kako građani ne bi morali mnogo da hodaju", kaže Sanja Vulić, predsjednica Skupštine grada.

Socijalisti su kategorično protiv kupovine poslovnih prostorija, jer je to po njihovom mišljenju bespotrebno.

"Grad je imao poslovne prostore, imao je imovinu koju su prodali. Obično su to kupili ljudi koji su bili bliski skupštinskoj većini, vlasti i sada smo u situaciji da grad više nema te prostore nego treba da kupujemo nove. I šta kada bude izgrađen administrativni centar, šta će onda biti? Ponovo će to opet neko kupiti, a pogađajte ko", rekao je Vedran Gligorić, odbornik SP-a.

Njegov kolega iz PDP-a Slobodan Vasiljević smatra da je iznajmljivanje bolja varijanta.

"Ja sam rekao da razmisle, možda se mogu iznajmiti te prostorije, a ne da ulazimo do šest miliona KM obaveza za kupovinu poslovnih prostora. Kada sam pitao šta ćemo mi poslije s njima, gradonačelnik je rekao: 'Pa eto, napravićemo tu poslovne inkubatore.' I to je pozitivno, ali treba da čekamo - koliko? Dvije-tri godine šta ćemo s privredom", zapitao je Vasiljević.

Vulićeva je odgovorila da nijedan ekonomista neće predložiti iznajmljivanje prostora.

"Kada plaćamo kiriju - bacamo novac, a kada kupimo poslovni prostor biće nam funkcionalan. Kasnije možemo da ga iskoristimo za šta god poželimo kada je u pitanju potreba grada, a u krajnjem slučaju i da ga prodamo po istoj cijeni po kojoj smo ga kupili", poručila je Vulićeva.

Objekat u kojem sada radi gradska administracija građen je pedesetih godina prošlog vijeka i u njemu nisu dobri uslovi za rad, a njegovo rušenje i radovi na novom, poručuje prvi čovjek grada, mogu se očekivati tokom sljedeće godine.

"Trebaju nam glavi projekat i predračun. Očekujem da će do kraja godine sva ta procedura da se završi. Tu imamo rušenje postojećeg objekta pa izgradnju novog, lokalitet je isti gdje je sada Gradska uprava, a rokovi nas vežu za zakone o javnim nabavkama i mi ćemo to sprovesti. Očekujem krajem ljeta da već imamo svu potrebnu dokumentaciju kako bismo mogli krenuti u izgradnju", izjavio je gradonačelnik Boris Jerinić.

Podaci sa Facebook profila stotina miliona korisnika ove društvene mreže otkriveni su na onlajn forumu u okviru dark veba, prenio je Blic pisanje Mejl Onlajna .

U ovoj sumnjivoj bazi podataka našli su se podaci iz ličnih dokumenata, brojevi telefona i puna imena 267 miliona korisnika mreže, od kojih je većina iz Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Mejl Onlajn.

Iako još nije jasno na koji način su "procurile" ove privatne informacije, stručnjaci nagađaju da je baza podataka sastavljena nezakonitim postupkom pod nazivom "struganje" - automatizovani botovi kopirali su javne informacije sa Facebook profila.

Pristup bazi podataka je od tada uklonjen, međutim ona je bila javna tokom dvije nedjelje prije nego što je otkrivena.

Propust je otkrila firma za bezbjednost na internetu u partnerstvu sa istražiteljem bezbjednosti Bobom Diačenkom.

"Diačenko smatra da je, prema dokazima, prikupljanje podataka najvjerovatnije rezultat nelegalne operacije brisanja ili zloupotrebe Fejsbukove API mreže od strane kriminalaca iz Vijetnama", naveo je Pol Bišof iz kompanije "Compaiteć", koja je učestvovala u ovoj akciji.

Ubrzo nakon što su podaci primijećeni, Diačenko je kontaktirao nadležne vlasti, kako bi baze podataka bile uklonjene.

Prema podacima kojima raspolažu istražitelji, baza podataka je prvi put izložena 4. decembra i nije bila zatvorena do 19. decembra.

Dostupno je bilo 267.140.436 privathih podataka korisnika koji mahom žive u SAD, a Diačenko je rekao da izgleda kao da su svi ovi podaci tačni.

Eksperti nisu sigurni kako su informacije dospjele u ruke internet lopova. Prva mogućnost jeste da su hakeri ukrali informacije sa Facebook-ove mreže prije nego što je ova kompanija prošle godine onemogućila pristup brojevima telefona korisnika.

Diačenko napominje da bi Facebook-ov interfejs mogao da ima rupu u sigurnosnom sistemu koja bi kriminalcima omogućila pristup privatnim informacijama korisnika i nakon što je pristup tim podacima onemogućen.

Drugi način dolaska do podataka mogao bi da bude ilegalni proces nazvan "struganje", koji uključuje botove koji "prečešljavaju" i kopiraju informacije.

"Ovako velika baza podataka mogla bi da bude korišćena kao za slanje njuzletera firmi ili spam, naročito putem SMS poruka", kaže Bišof, te savjetuje korisnicima Facebook-a da obrate pažnju na sumnjive poruke.

Čak i ako pošiljalac zna vaše ime ili neke osnovne informacije o vama, budite skepični kada su u pitanju bilo kakve neočekivane poruke, savjetuje Bišof.

(Nezavisne)

Region jugoistočne Evrope i Bosnu i Hercegovinu očekuje uglavnom toplija zima, a trenutno natprosječno toplo vrijeme uz južno strujanje, prema prognozama meteorologa, trebalo bi se zadržati sve do pred kraj 2019. godine, dok se početkom nove, 2020. godine očekuje opadanje temperatura zraka.

Nedim Sladić, meteorolog amater, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je pojasnio da bi prema trenutno dostupnim sedmičnim izračunima Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), početkom januara trebalo očekivati temperature zraka približnije zimskom godišnjem dobu.

Prognozira se do 15 ledenih dana

“Za sada se ne vidi neki postojan signal za izrazito niske temperature zraka u našoj zemlji, s obzirom na to što su određeni putevi odakle nam dolaze hladne zračne mase na Balkan, Rusija i sjever Evrope, znatno topliji od prosjeka, a pojedina područja poput zapada Rusije se također suočavaju s manjkom snijega za ovo doba godine”, pojasnio je Sladić.

Dodao je da prema svim izračunima, region jugoistočne Evrope očekuje uglavnom toplija zima (tromjesečje decembar-januar-februar) u odnosu na višegodišnji prosjek, uz manji broj ledenih (temperatura tokom cijelog dana manja od nula stepeni Celzijusovih) i mraznih dana (minimalna temperatura zraka manja od nula stepeni) u odnosu na 2018. godinu.

“Prognozira se od 35 do 45 mraznih dana i do 15 ledenih dana tokom cijelog toka zime. Izgledno je da će ova zima biti često pod uticajem Atlantika i čestih frontalnih poremećaja sa sjeverozapada kontinenta zbog čega će biti promjenjiva, uz česte smjene toplijih i hladnijih razdoblja, a padavine bi trebale biti u granicama prosječnih vrijednosti”, kazao je Sladić.

Najviše padavina krajem januara

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH u sezonskoj prognozi navodi da bi u naredna dva i po mjeseca ukupna količina padavina trebala biti u granicama višegodišnjeg prosjeka ili nešto niža. Raspored padavina tokom zime biće neujednačen, a najviše padavina izgledno je u trećoj dekadi decembra i pred kraj januara.

Očekivane ukupne količine padavina trebale bi biti približne sezoni zime 2018. – 2019. godine.

“Najveći snjegovi (preko 60 centimetara) su očekivano većinom zabilježeni u januaru, a u novijim godinama u februaru (2012.) i martu (2005.). Primjećujemo da su u novijem dobu ti snjegovi znatno rjeđi i javili su se do sada svega tri puta: 2000., 2005. i 2012. godine, a učestalija pojava većih snjegova zabilježena je šezdesetih godina 20. stoljeća”, podsjetio je Sladić.

Osvrnuo se i na izrazito toplu jesen koja je zabilježena ove godine, a kao glavni razlog ove pojave smatra se izrazito pozitivna faza indijskog dipola.

“Postoji pozitivna korelacija između povišenog atmosferskog pritiska nad Evropom s izrazito jakom pozitivnom fazom indijskog dipola, tj. kada je indijski dipol u vrlo jakoj pozitivnoj fazi, tada se naš kontinent nađe pod povišenim atmosferskim pritiskom koji osigurava stabilne vremenske prilike i to je bio slučaj s oktobrom ove godine. I baš u oktobru ove godine zabilježen je snažan indeks dipola, a slične jeseni zabilježene su i 2015, 2011. te 2006. godine, koje su među toplijim jesenima u BiH”, pojasnio je Sladić.

(fokus.ba)

Sa Rusmirom Hrvićem poslujem i prijateljujem već skoro 10 godina. Prošli smo do sada puno toga zajedno. Sudeći po ovom našem posljednjem razgovoru, izgleda da smo i u tom smislu ponovo na početku. Ipak, od našeg upoznavanja u Vispaku kada je odmah nakon akvizicije preuzeo na sebe odgovornost u funkciji direktora, nije nam nikada trebalo puno vremena da razumijemo jedan drugog. A za uspjeh je, najprije, potrebno razumijevanje. Neka zajednička iskustva iznijeli smo u ovoj novoj formi koju sam nazvao MCM – Fabrika dobrih vijesti – Razgovor, u kojoj ćemo dati prostor svima onima od kojih ćemo moći nešto naučiti. Rusmiru Hrviću pripala je kao prvom ova zahtjevna uloga.

Najavljena je velika investicija iz Malezije u AC Food. O čemu se radi?

Radi se o investiciji od ukupno 20 miliona eura koja bi došla direktno iz Malezije, a AS Holding bi učestvovao sa imovinom koju ima u toj kompaniji. Investicija se odnosi na razvoj i nove tehnologije u postrojenja za proizvodnju hrane. Sve skupa olakšava činjenica da je riječ o investitoru koji je u vlasništvu države u ovoj prijateljskoj zemlji.

Agrokomerc je nekada bio na daleko poznat upravo po ova dva proizvoda. Želimo vratiti staru slavu koju je ova kompanija nekada imala, ali i dati jednu novu vrijednost i značaj sa najnovijim tehnologijama, znanjem i novim tržištima od dalekog Istoka ka moćnom Zapadu.

Misli se na halal tržiste u Evropi ili na halal tržište na globalnom nivou? Koji je cilj?

Evropsko halal tržište je broj jedan, zbog blizine.

Šta bi se tu sve ustvari proizvodilo?

Pileće meso, pileći bataci (konfekcija), gotovi pileći doneri, salame, hrenovke, paštete, gulaši. U suštini kompletna investicija se odnosi na sve proizvode koje proizvodimo u Velikoj Kladuši.

Dokle se došlo u saradnji sa Austrijskom razvojnom bankom za obnovu i razvoj u vezi finansiranja nabavke novih tehnologija?

Ugovor je potpisan i provedba projekta je u toku. Što se tiče dijela ugovora koji se odnosi na razvoj brenda Maza, i instant napitaka, već se ušlo u njegovu realizaciju. Radi se na terenu, montiraju se opreme. Veći dio ugovora odnosi se i na istraživanje. Istražujemo nove tehnologije, mašine, dobavljače itd. Kreditiranje je završeno, prije nabavke novih tehnologija, preostala je još faza istraživanja tržišta.

Ova saradnja i ugovor se odnosi na evropsko tržište?

Tako je. Također tu su i grant sredstva namijenjena za edukaciju uposlenika, kao i certificiranje i standardizaciju kvaliteta, ekološke norme, itd.

Sudeći po trenutnim investicijama (Malezijci, Austrijanci…) i pravcima u kojima se one odvijaju, da li AS GROUP vrši neku vrstu pripreme za značajniji ulazak na globalno tržište?

Upravo jutros bilo je govora o ovoj temi na našim redovnim sastancima. To će zavisiti i od novih tenhologija, ali i inovacija u koje ćemo investirati. Kapaciteti koje mi trenutno posjedujemo su jednostavno preveliki za 3-4 miliona stanovnika, ali su premali za snažniji nastup na globalnom tržištu. Bosna i Hercegovina ne može potrošiti biskvita Tops, koliko ga Agrokomerc može proizvesti. Nama je potreban izvoz.

Koje bi porizvode i brendove izdvojio kao tipično bosanske a koji su ostvarili uspjeh vani, ušavši, pored etno kanale, i u redovne kanale prodaje na stranim tržištima?

To bi se moglo reći za regiju u svakom slučaju. Tu mislim prije svega na uspjeh Zlatne džezve. Ovaj brend je u Sloveniji dostupan u svim marketima. Također, Zlatna džezva je trenutno druga po prodaji i učešću na tržištu tradicionalnih kafa, odmah iza slovenske Bar kafe. Ovaj uspjeh je zabilježen ove godine. Međutim, značajniji plasman Zlatne džezve na slovensko tržište desio se za vrijeme Svjetskog prvenstva 2014. u Merkator trgovine. Za ukupno pet godina, u periodu od 2014. do 2019., Zlatna džezva se uspjela plasirati na drugo mjesto tradicionalnih kafa u Sloveniji.

Sjećam se tog vremena. Tada smo na tržište izbacili limited edition (ograničenu količinu) Zlatne džezve pod nazivom «Pit’ ćemo mi nju ako Bog da i u Brazilu». Kada smo to ponudili Mercatoru, Slovenci su jednostavno bili oduševljeni idejom koju su smisli «ludi Bosanci» (ovo ludi u pozitivnom smislu). Kako te godine Slovenija nije imala svog predstavnika na SP u nogometu, odlučili su navijati za Bosnu i Hercegovinu. Sjećam se da su nam tada dali top pozicije u njihovim marketima širom Slovenije. Čime objašnjavaš uspjeh Zlatne džezve na ovom tržištu?

Da. To su bila sjajna vremena i jedno posve novo iskustvo. Uspjeh Zlatne džezve u Sloveniji objašnjavam prije svega kvaliteteom i našim upornim radom u marketinškom smislu. Bili smo nebrojeni broj puta u Sloveniji sa našom najvećom džezvom na svijetu i promovisali našu pravu bosansku kafu u Ljubaljani i drugim gradovima. Bili smo na etno festivalima, ali i na obilježavanjima turističkih manifestacija, proslava datuma koji su značajni za gradove poput Ljubljane, Maribora, Kopra, itd. Napravljen je jedan kreativni miks, sa puno PR-a, gerila marketinga i nešto sasvim malo advertisinga, uspjelo se doći do ovog nivoa na kojem smo danas. I ti si pisao članke, koje smo onda prevodili, u kojima si objašnjavao Slovencima šta je to Bosna i zašto mi toliko volimo našu bosansku kafu. Mi smo po našem bosanskom običaju zvali Slovence na kafu, oni su se odazvali, probali su našu Zlatnu džezvu i zavoljeli je. To bi bio otprilike odgovor na tvoje pitanje.

Postojala je tada neka vrsta skepse, da li ući na tržišta regije sa bosanskom kafom, a ne sa nekim drugim konceptom? Bilo je raznih razmišljanja – da li zelena boja, da li ova tipografija slova, itd.?

Ja lično nisam imao nikada te dileme. Bio sam mišljenja da možemo jedino uspjeti samo kao Zlatna džezva, prava bosanska kafa i nikako drugačije. I ovo što smo mi radili u Sloveniji, to je nama sada vrlo jasan dokaz i primjer za druga tržišta, kao što je npr. Hrvatska. I na ovom tržištu radimo slično. Idemo sa Zlatnom džezvom na trgove širom Hrvatske. Gdje su ljudi, tu smo mi. Uključujemo i digitalnu komunikaciju, promocije, akcije, degustacije kroz tržne centre.

Ranije je bio pokazatelj da se najviše Zlatne džezve poslije Bosne i Amerike pilo u Hrvatskoj. Kakva je sada situacija?

Sada to izgleda tako, da je poslije Bosne i Hercegovine, na prvom mjestu Amerika, a na drugom Slovenija.

Drugi primjer?

Kao drugi primjer možemo navesti Tuzlansku So. Ona je najprodavanija so u zemljama bivše Jugoslavije. Dobar kvalitet i dobar brend prepoznat je od potrošača. Pokušat ćemo proširiti ovaj uspjeh. Tradicionalno najjače tržište poslije Bosne je Srbija. A nakon toga Sjeverna Makedonija, Kosovo, itd. Prodajemo se u Srbiji, jer smo geografski blizu. Kod soli je bitan i logistički momenat. A i historija je bitna, jer je stotinama godina pristuna na ovom podneblju. Ta so se prodaje upravo radi toga. Moj cilj je da se to uradi na jedan kvalitetniji i bolji način i to prije svega dobro osmišljenom promocijom u Srbiji. Želimo ukazati na zdravstveni aspket naše Tuzlanske soli. Mislim da imamo način i formulu, tako da će priča o kvaliteti isplivati. Vjerujem da ćemo još više ojačati taj brend i za idućih 100 godina.

Ono što se meni kod tebe svidjelo je da si uz tradicionalne načine promocije, bio uvijek zagovornik malo drugačijeg pristupa sa puno evenata, PR-a, stroy-tellinga, neke vrste samo naše i posebne «bosanske marketing gerile». Pronalazili smo neke zanimljive događaje, situacije, pa i procese, kako bi došli do neke zanimljive priče koja će se dopasti tržištu i javnosti. Obraćali smo se svakom čovjeku ponaosob. Dakle, obraćali smo se prije svega čovjeku pa tek onda potrošaču. Da li će se tu nešto promijeniti. Da li će se Zlatna džezva pojaviti na TV-u u formi komercijalnih spotova ili će se zadržati ovaj «bosanski gerila marketing» pristup kod nastupa na inozemnim tržištima?

Trenutno je plan da se zadrži taj gerila način marketinga, jer je efikasan. Ali bi svakako voljeli doći na slovensku i druge televizije.

Tržišta se osvajaju na potpuno drugačiji način. Drugi kada žele da osvoje bosanskohercegovačko tržište zakupe najskuplje termine i emitiraju svoje spotove, te na taj način dolaze do kupaca, tržišta i potrošača. Naš koncept i pristup je potpuno drugačiji, usudio bih se reći, inovativniji. Da li je i efikasniji?

I da smo otišli u Sloveniju i zakupili te termine, opet sam mišljenja da mi ne bismo uspjeli na ovakav način kao što smo sada uspjeli. Istina, naš pristup jeste sporiji. Sjećam se jednog primjera, kada je prije 2-3 godine na tržištu se pojavila slovenska King kafa. Marketinški su mnogo ulagali. Međutim, onog trena kada su prestali ulagati u oglašavanje, ta kafa se prestala i prodavati do te mjere, da je sada nema nikako.

Taj koncept tako funkcioniše. Dok si prisutan sa porukom koju plačaš, ima te i na tržištu. Mi ipak dajemo neku novu vrijednost, potpuno drugačiji pristup ulaska na tržište, koji je dosta drugačiji i u pogledu distribucije. Da smo prije pet godina ovo ispričali distributerima, dobili bi odogovr da nemamo šanse, te da nećemo uspjeti. Biti broj dva u Sloveniji je vrhunski uspjeh.

No, vratimo se ovoj globalnoj priči i šansama koje imaju brendovi sa konceptom koji se naslanja na ono što nazivamo bosanskim tradicionalnim nasljeđem. Kada je riječ o redovnim kanalima prodaje, imamo zanimljive slučajeve kao što je npr. Klasov zamrznuti somun i uopće ta linija zamrznutih proizvoda. Klasov somun se već odavno nalazi u redovnom kanalu prodaje u Danskoj, znatno je prisutan izvan granica regije?

Moj treći primjer bio bi upravo taj. Zaleđeni asortimani, a ponajviše Sarajevski somuni. To je sigurno jedna od naših velikih mogućih priča o autohtonim bosanskim jelima. Jedan takav primjer je upravo somun. Danska je najveća, ali i u Švedskoj smo prisutni. Ovo je priča koja po meni nije do kraja izgrađena u smislu kapaciteta, razvoja, marketinga, itd. Nismo u tom smislu investirali sve te resurse kao što smo to uradili na primjeru Zlatne džezve. I tu vidim potencijal. Trebamo se nametnutni. I kvalitetom i cijenom, i što je najvažnije, da je pravi somun onaj koji je proizveden u Klasu.

Gdje se AS Holding trenunto nalazi, na kojem stupnju razvoja?

Mi smo u fazi prelaska iz tzv. go go faze u fazu top forme (klasifikacija po Adižesu koja prikazuje razvoj firme na životnoj krivulji). Nakon rađanja, firme ulaze u dob povoja, potom u go go fazu, slijedi top forma, zatim adolescencija i na kraju birokratija. Go go faza je faza u kojoj firma pokušava svašta nešto da radi. Bez fokusa je. Sa ulaskom u fazu top forme, firma dobija na fokusu. AS Holding po mom mišjenju trenutno ulazi u fazu top forme – jasno smo se posložili, imamo pravac korporativnog upravljanja, deifnisali smo ciljeve, viziju, misiju, alate i softwere.

Šta još nedostaje za fazu top forme?

Definitivno jasna organizacija, jasno razgraničenje ovlasti i odgovornosti između raznih nivoa upravljanja. Radimo puno na daljem usavršavanju menadžerske strukture, kao i na još boljem unaprijeđenju ljudskih resursa u cjelini (HR).

A, u čemu je AS Hodling top?

Super smo u dijelu biznisa gdje smo se fokusirali na brendove, na dio ljudi koji time upravljaju. Prepoznati smo od potrošača kao ozbiljan i respektabilan proizvođač, kao društveno odgovorna grupa. Dosta se investiralo u digitalizaciju i u mlade kadrove. Također, u ovoj fazi sada imamo dobre, tj. zavidne rezultate u prodaji na tržištu. Sve to potvrđuje i saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Austrijskom razvojnom bankom, itd.

Kako izgleda budučnost AS Holdinga, kako će sve skupa izgledati za sljedećih 5 godina?

AS Holding vidim kao jednu od vodećih grupa u BiH. Želimo biti među pet proizvođača prehrane u jugoistočnoj evropi. Prije toga, sljedeća faza razvoja će podrazumijeviti da se Grupa podijeli na divizije, tj. strateško poslovna područja: hrana, logistika, tekstil, te ulazak u neka nova strateška područja. Tu su i nove ideje, nove akvizicije, ali o tome ćemo govoriti kada za to dođe vrijeme. U ovom trenutku vrijednost naše ukupne aktive dostigla je iznos od pola milijarde KM.

(mcm.ba)