U Bosni i Hercegovini djeluje, odnosno aktivno je, čak 149 političkih stranaka koji su upisani u registar sudova, potvrđeno je za Anadoliju iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Interesantno je da je tokom ove godine najavljeno još nekoliko političkih subjekata, tako da će ta brojka ubrzo preći 150 registrovanih partija.

Kako se svakih općih izbora u Bosni i Hercegovini povećava broj političkih subjekata koji učestvuju na izborima pokazuje i analiza Anadolije.

Tako je na posljednjim općim izborima 2014. godine učestvovalo čak 113 političkih subjekata i to, do tada rekordan broj partija njih 65, te 24 koalicije i isto toliko, 24 nezavisna kandidata. Na kandidacijskim listama bilo je ukupno 7.748 kandidata, koji su se borili za ukupno 518 mandata. To znači da se u prosjeku za jedan mandat borilo 14,96 kandidata.

Iako je na općim izborima bio rekordan broj kandidata na stranačkim listama, njih 8.242, na njima je učestvovalo gotovo duplo manje političkih subjekata – 63.

Naime, tada se na izborima natjecalo 39 partija, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata. Opći izbori u BiH održani 2006. godine bili su oni na kojima je učestvovao najmanji broj registrovanih kandidata na stranačkim listama njih, 7.245, kao i najmanji broj političkih subjekata – 56, od čega je bilo 36 partija, osam koalicija i 12 nezavisnih kandidata.

Na prvim općim izborima u BiH, na kojima se počelo birati za četverogodišnji mandat, 2002. godine na kandidacijskim listama bilo je 7.351 kandidat, te 69 političkih subjekata, od čega 57 partija, devet koalicija i tada najmanji broj nezavisnih kandidata, njih svega tri.

Prije nego se počelo glasati za četverogodišnji mandat, izbori su se se nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma održavali svake dvije godine. Održana su tri takva izborna ciklusa i to 1996, 1998 i 2000. godine.

Prema podacima Anadolije na općim izborima 2000. godine učestvovala su 53 politička subjekta i to 44 partije, šest nezavisnih kandidata i tri liste nezavisnih kandidata, dok nije bilo registrovanih koalicija.

Na općim izborima 1998. godine u BiH je bilo registrovano 77 političkih subjekata i to 57 partija, te deset koalicija i isto toliko, 10 nezavisnih kandidata.

Rekordno najmanji broj političkih subjekata koji je učestvovao na općim izborima u BiH poslije Daytona bili su oni 1996. godine kada je evidentirano njih svega 40 i to 36 partija, te dvije koalicije i isto toliko, dva nezavisna kandidata.

Iako se posljednjih izbornih ciklusa rapidno povećava broj učesnika na izborima, ipak, sve registrovane političke partije ne učestvuju na svim izborima. Daleko ih je više na lokalnim, nego općim izborima, jer je znatan broj političkih partija koje su registrovane na regionalnom, odnosno lokalnom nivou.

No, da se ne vrši brisanje političkih subjekata Bosna i Hercegovina bi imala nekoliko stotina političkih partija. To svjedoči i podatak da je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u periodu od jula 2009. godine do januara 2015. godine nadležnim sudovima u Bosni i Hercegovinu uputila prijedloge za brisanje 158 političkih stranaka zbog sumnje da ne obavljaju svoju djelatnost i da duži period ne izvršavaju svoje obaveze.

Tako je u 2009. godini dostavljen prijedlog za brisanje čak 136 političkih stranaka, u 2011. godini za četiri političke stranke, 2012. godine za pet političkih stranaka i 2015. godine za 13 političkih stranaka.

Prema službenim evidencijama Centralne izborne komisije BiH, nadležni sudovi su u periodu od 2009. godine do juna 2015. godine, a na njen zahtjev, iz registra izbrisali ukupno 151 političku stranku.

U istom periodu, nadležni sudovi su, na zahtjev političkih stranaka, iz registra izbrisali još 10 političkih stranaka, od ukupno njih 11, koje su same podnijele zahtjev za brisanje iz sudskog registra.

Provodeći odredbe Izbornog zakona BiH i Zakona o finansiranju političkih stranaka Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je utvrdila da veći broj političkih stranka, upisanih u registar kod nadležnim registracionih sudova i to 10 sudova u Federaciji BiH, pet sudova u Republici Srpskoj i sud u Brčko distriktu BiH, duži period ne izvršava obaveze propisane navedenim zakonima, te da postoji osnovana sumnja da te političke stranke ne obavljaju svoju djelatnost.

Odredbama Zakona o političkim organizacijama propisano je da „politička organizacija prestaje sa radom ako ne obavlja djelatnosti utvrđene statutom u periodu dužem od jedne godine“.

Pomenutim entitetskim zakonima je propisano da okolnosti utvrđuje sud i nakon toga političku organizaciju briše iz registra. U skladu sa odredbama Zakona o političkim organizacijama u Brčko distriktu BiH, zahtjev zabrisanje političke organizacije, podnosi javni tužilac.

“Stoga, Centralna izborna komisija smatra da su za političke stranke koje ne dostavljaju finansijske izvještaje propisane Zakonom o finansiranju političkih stranaka i ne prijavljuju se za učešće na izborima za organe vlasti, ne obavljaju djelatnost, ispunjeni uslovi za brisanje iz sudskog registra po službenoj dužnosti”, pojašnjeno je iz Centralne izborne komisije BiH.

Lokalni izbori u BiH: Stotine partija i desetine hiljada kandidata

Na posljednjim lokalnim izborima u BiH održanim 2016. godine registrovano je rekordnih 451 politički subjekata i to 102 političke partije, 103 koalicije, 171 nezavisni kandidat, te 52 nezavisna kandidata u ime grupe građana i šest njih u ime udruženja građana (nacionalne manjine), kao i 17 lista nezavisnih kandidata.

Osim rekordnog broja političkih subjekata registrovan je i rekordan broj kandidata na kandidacijskim listama političkih subjekata i to čak 30.445. To znači da je jedan kandidat na posljednjim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini dolazio na 107,2 registrovana birača.

Na lokalnim izborima u BiH 2012. godine bilo je evidentirano 383 političkih subjekata i to 84 političke partije, 59 koalicija, 224 nezavisna kandidata u okviru kojih je bilo i 53 za nacionalne manjine, te 16 lista nezavisnih kandidata sa 106 registrovanih kandidata. Na kandidacijskim listama bilo je ukupno 30.351 kandidat.

Nešto veći broj političkih subjekata od 2012. bilo je na lokalnim izborima 2008. godine i to njih 414. Natjecalo se 80 partija, 41 koalicija, 273 nezavisna kandidata što je ujedno bio rekordan broj od Daytona, te čak 20 listi nezavisnih kandidata. Na kandidacijskim listama bila su 29.043 kandidata.

Interesantno je da je i na lokalnim izborima u BiH svaki prethodni izborni ciklus bio sa manje političkih subjekata i kandidata. Tako je na lokalnim izborima 2004. godine u BiH bilo registrovano 274 politička subjekta i to 70 partija, 18 koalicija, 180 nezavisnih kandidata i šest listi nezavisnih kandidata. Na kandidacijskim listama bilo je 27.415 kandidata.

Na lokalnim izborima u BiH 2000. godine bilo je 279 političkih subjekata i to 98 partija, 15 koalicija i 166 nezavisnih kandidata, a na prvim poslijeratnim lokalnim izborima 1997. godine bilo je najmanje, 259 političkih subjekata i to 91 partija, dvije koalicije, te 159 nezavisnih kandidata.

(ba.n1info.com)

Ovogodišnja suša i loši uvjeti za poljoprivrednike dovest će do poskupljenja svih životnih namirnica u BiH, tvrdi Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Kako objašnjava, poljoprivrednici već osjećaju katastrofu zbog velikih šteta, a potrošači trebaju biti zabrinuti ne samo zbog viših cijena nego i zbog kvaliteta onoga što će biti uvezeno.

“O poskupljenju pričamo već tri mjeseca. Sada se stvorio jedan domino-efekt i teško ga je zaustaviti. Moguće je da će se vlast sada vaditi da nema računice da poskupi hljeb, recimo, jer pšenica nije bila pogođena sušom, ali zato jeste kukuruz i mnoge druge stvari. Nažalost, sve je povezano”, kazao je Bićo za Dnevni avaz.

Bosna i Hercegovina uvozi dio pšenice iz Srbije i Hrvatske, a i kod njih je proizvodnja prepolovljena, kazao je Bićo i dodao da se čuo s kolegama iz susjednih zemalja, koje su mu rekle da su štete ogromne i kod njih, tako da bi uvozne cijene mogle biti drastično više nego prethodne godine.

Bićo dodaje da je proizvodnja mlijeka smanjena, ali i da postoji mogućnost pojave bolesti kod stoke.

“Veliki broj poljoprivrednika želi odustati od proizvodnje. Ovce i druga stoka sada moraju izlaziti na ispašu, ali nemaju šta da pasu, jer je sve izgorjelo. Farmeri su počeli koristiti zalihe, a silaže i sjenaže ne mogu se uvoziti. Počet će se pojavljivati različite bolesti, jer uvijek kada bude žestoko ljeto ili neke poplave, jave se različita oboljenja”, rekao je Bićo.

On smatra da će, osim hljeba, poskupjeti mlijeko i ostale namirnice. Unošenje straha U kompaniji „Mlin Nezić“ iz Gračanice, koja proizvodi brašno, rekli su nam da, prema informacijama koje oni imaju, ne bi trebalo biti poskupljena i da su takve priče pokušaj preprodavača da unesu strah na tržište.

“Ovo su vjerovatno nastojanja preprodavača sirovina da pripreme potrošače na poskupljenja, to bi najvjerovatnije mogli uraditi pekari. Jer, kad god se desi neka nepogoda, kao što je suša, uvijek su na prvom udaru osnovne životne namirnice”, rekli su nam u ovoj kompaniji.

(akta.ba)

U Sarajevu je održana Skupština penzionera, na kojoj je dogovoreno da se protesti najavljeni za 14. septembar odgađaju.

Penzioneri su na sastanku sa predstavnicima federalne vlade usaglasili stavove, što je dovoljan razlog za odgodu protesta. Tako je obećano povećanje penzija, ali tek sa donošenjem novog zakona o PIO-u, koji nije upućen u parlamentranu proceduru. Tako bi trebale biti povećane penzije za 10 posto onima koji su se penzionisali do 1998. godine, ali i za 5 posto penzionisanim od 1998. do 2008. godine.

Također, je dogovoreno da niko u Federaciji ne može imati veću penziju od plate, te da se pokuša smanjiti odnos najviše i najniže penzije. No, kako su rekli, ako im penzije koje će biti 5. oktobra, ne pokažu da je Vlada ispoštovala njihove zahtjeve, protesti će biti održani 25. oktobra.

(rtvze.ba)

U prvom kvartalu 2017. godine, Bosna i Hercegovina bilježi rast stranih investicija od 28,7% u odnosu na isti period prošle godine, što je ohrabrujuća činjenica, s obzirom na situaciju iz prethodnih nekoliko godina kada je uglavnom bilježen pad stranih investicija. Naime, prema preliminarnim podacima obrađenim od Centralne Banke BiH, strani investitori su u prva tri mjeseca ove godine investirali u BiH 210,8 miliona KM.

FIPA ulaže ogromne napore na promociji Bosne i Hercegovine kao privlačne investicijske destinacije i pronalaženju novih potencijalnih investitora iz inozemstva, ali joj je posao znatno otežan povremenim političkim turbulencijama, koje plaše investitore i odvraćaju ih od investiranja u BiH. Prepreka su i veliki novčani poticaji koje stranim investitorima daju naše susjedne države (od 3 do 7 tisuća eura po novootvorenom radnom mjestu), za koje BiH nema izdvojenih sredstava.

Međutim, i pored svih teškoća, ipak daju određene rezultate stalni sastanci i razgovori koje FIPA ima sa potencijalnim stranim investitorima, uvjeravanja da je uloženi novac siguran u BiH, te isticanje primjera stranih investitora koji uspješno posluju u BiH i čak reinvestiraju.

Porast investicija dodatno obavezuje sve nadležne organe u BiH i entitetima da se nastavi raditi na poboljšanju uvjeta za privređivanje kako za domaće tako i za strane investitore, na konsolidiranju političkih prilika u zemlji, reformskom putu ka EU, ali i na koordiniranom nastupu nadležnih institucija na privlačenju stranih investicija, na čelu sa FIPA-om kao koordinatorom aktivnosti.

Bosni i Hercegovini su potrebne strane investicije uslijed nedostatka domaćih sredstava za pokretanje značajnijeg investicijskog ciklusa, radi zapošljavanja naših građana, prenošenja novih tehnologija, znanja, vještina, i ostvarivanja značajnijeg ekonomskog rasta.

Nadamo se da će se trend rasta investicija nastaviti do kraja godine, kao i interes stranih kompanija za ulaganjem u BiH, s obzirom na trenutne aktivnosti koje nadležne institucije provode na prezentiranju i promociji zemlje i njenih mogućnosti za ulaganje.

(manager.ba)

Moderna zabavna elektronika svoje korijene vuče iz Njemačke. No zvučna imena vezana uz tehniku „Made in Germany” poput Telefunkena, Grundiga i Nordmendea su nestala. Što se s njima dogodilo?

Povijest moderne zabavne tehnike tijesno je vezana uz Njemačku. Inženjeri Telefunkena u šezdesetima su bili presudni za razvoj TV-prijemnika u boji. No upravo je proboj televizora u boji označio početak pada tradicionalne njemačke kompanije koja je utemeljena još 1903., i to po nalogu nikog drugog nego cara Wilhelma II. Na kraju je Telefunkenu presudila konkurencija iz Azije. Ni spajanje s elektronskim divom AEG nije pomoglo polaganoj, ali sigurnoj propasti marke koja jednostavno nije pronalazila odgovore na ideje i impulse japanskih koncerna poput Sonyja. Na kraju u osamdesetima od Telefunkena nije ostalo ništa više od imena. Poduzetnik Hemjö Klein pokušao je 2007. slavnom imenu udahnuti novi život, no bez uspjeha. Telefunken danas egzistira na tržištu samo kao ime iza kojeg djeluju mnogi proizvođači. Što baš i ne ulijeva puno povjerenje potrošačima.

Telefunken naljepnica, sadržaj iz Turske

Na ovogodišnjem sajmu zabavne elektronike u Berlinu IFA, koji traje do 6. rujna, Telefunken se pojavio s jednim TV-prijemnikom iza kojeg stoji (i kojeg proizvodi) širokom zapadnom tržištu potpuno nepoznati turski koncern Vestel. Turski koncern tržište opskrbljuje i kućanskim aparatima koji nose amblem tradicionalne njemačke marke. No na tržištu se pojavljuju i proizvodi s naljepnicom Telefunkena koji ne dolaze iz pogona turskog koncerna Vestel. Trgovački lanac Real prodaje u vlastitoj režiji zvučnike s oznakom Telefunkena. Jedna tvornica rasvjetnih tijela iz Brilona prodaje Telefunken rasvjetu, a da zbunjenost potrošača bude još veća, južnonjemačka tvrtka Kärcher, koju korisnici diljem svijeta poznaju po uređajima za čišćenje, na tržište je upravo izbacila električni bicikl marke Telefunken.

Grundigu je samo ime ostalo njemačko

Lista tradicionalnih njemačkih marki koje su tijesno povezane s razvojem zabavne elektronike, a koje sada egzistiraju isključivo kao ime, podugačka je. Metz, kojeg mnogi stariji Nijemci povezuju s pojmom TV-prijemnika, sada je u vlasništvu kineskog koncerna Skyworth i na IFA-i ponosno pokazuje svoj najnoviji LCD televizor s tzv. HDR tehnologijom. Metz još jedan mali dio svojih uređaja zaista proizvodi u Njemačkoj. Isto kao i tradicionalna marka Loewe, utemeljena 1923. No obje marke u Njemačkoj i na tržištu uopće igraju gotovo neprimjetnu ulogu.

No dok su ove dvije tradicionalne marke još i zadržale manji dio proizvodnje u Njemačkoj, nekadašnji elektronski div Grundig se potpuno povukao iz svoje „domovine”. Nakon brojnih peripetija, Grundig, koji je osnovan „tek” 1946., ali se zato povezuje s pojmom njemačkog privrednog čuda, od 2007. se nalazi u rukama turskog Holdinga Koç. Turski investor je u Njemačkoj zadržao samo nekoliko radnih mjesta u logistici. Mnogo vrjednije je samo ime koje je, zahvaljujući i mnogim „gastarbajterima”, postalo sinonimom za blještavo potrošačko društvo Zapada. I dan danas vas nakon izlaska iz vlaka u Münchenu dočeka ogromna Grundigova reklama s unutarnje strane pročelja kolodvorske hale. Prizor je to koji je za mnoge došljake prvo što ugledaju kada stignu u Njemačku. No Grundig s Njemačkom, osim povijesti, nema više mnogo veze.

Povratak Nordmendea

Na ovogodišnjem sajmu IFA jedna druga kultna njemačka elektronska marka slavi skromni povratak na tržište. Nordmende, osnovan 1923. u Dresdenu, nakon Drugog svjetskog rata je postao jedan od najvažnijih proizvođača radio i TV-prijemnika u Njemačkoj.

Nakon posrnuća u šezdesetima i osamdesetima Nordmende je prodan francuskom Thomsonu, da bi na kraju samo kao ime završio u rukama njemačkog proizvođača satelitske opreme TechniSat. Budućnost Nordmendea novi vlasnik vidi u razvoju digitalnog radija. I Nordmende se nakon gotovo stoljetnog kruga vratio u Dresden.

(dw.com)

Općina Tešanj i projekat ReLOaD pozivaju sve organizacije civilnog društva (OCD)/nevladine organizacije (NVO) iz Bosne i Hercegovine da dostave prijedloge projekata koji su u skladu sa razvojnim ciljevima Općine Tešanj iz sljedećih prioritetnih oblasti: zapošljavanje, zaštita okoliša, ruralni razvoj, razvoj sporta i razvoj kulture.
Učešće u ovom javnom pozivu je otvoreno, na jednakim osnovama, za sve formalno registrirane OCD i NVO (udruženje/udruga ili fondacija), u skladu sa važećim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini.
Sve zainteresirane organizacije civilnog društva detaljne informacije o uslovima za apliciranje i kriterijima za finansiranje projekata mogu pronaći u Smjernicama za aplikante u okviru Javnog poziva.

Javni poziv možete pogledati ovdje
Smjernice za aplikante
Projektni prijedlog
Pregled budzeta
Matrica logickog okvira
Plan aktivnosti i promocije
Administrativni podaci o aplikantu
Finansijska identifikaciona forma
Izjava o podobnosti
Lista za provjeru

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U noći na petak u Bosni postupno naoblačenje. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. U Krajini, zapadnim, sjevernim područjima i na planinama na momente i jak. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 15.09.2017 (Petak)., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima u Krajini sa slabom kišom. U drugoj polovini dana, postupno razvedravanje. U Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano. Vjetar slab do umjeren južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 7 i 13, na jugu od 12 do 16, a najviša dnevna temperatura zraka između 20 i 24, na jugu zemlje od 24 do 27 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 16.09.2017 (Subota)., sa zapada se očekuje umjereno povećanje oblačnosti u Bosni. Krajem dana i tokom večeri, u zapadnim i sjeverozapadnim područjima sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 8 i 13, na jugu od 13 do 17, a najviša dnevna temperatura zraka između 22 i 27, na jugu i istoku do 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 17.09.2017 (Nedjelja)., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Tokom dana, postupan prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 9 i 15, na jugu od 13 do 17, a najviša dnevna temperatura zraka između 20 i 26 stupnjeva.

Na području Unsko-sanskog kantona u toku je akcija kodnog naziva "Dardaneli" u kojoj je više usoba uhapšeno, a vrše se i pretresi objekata i vozila koje koriste osumnjičeni.
Kako je rekao Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, radi se o zajedničkoj međunarodnoj akciji u borbi protiv ilegalnih migracija koju Tužilaštvo BiH realizuje u saradnji sa USKOK-om Republike Hrvatske i pravosuđem i policijom Crne Gore.
"Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, od ranih jutarnjih sati, više desetina policijskih djelatnika Granične policije BiH, zajedno sa policijskim djelatnicima iz MUP-a USK, koji pružaju potporu na terenu, provode aktivnosti u okviru akcije kodnog naziva 'Dardaneli'", navodi Grubešić.
Slobode je lišeno više osumnjičenih osoba a vrše se pretresi na više lokacija, na području Unsko-sanskog kantona. Grubešić ističe da je akcija usmjerena prema osobama koje su osumnjičene da su kao organizovana kriminalna grupa, vršile krijumčarenje iz BiH na područje Republike Hrvatske, većeg broja državljana Turske, kao i osoba iz zemalja Bliskog istoka i Sirije.
"Za krijumčarenje su ilegalnim migrantima naplaćivali velike iznose novca, najčešće od nekoliko stotina eura, a prema prikupljenim dokazima, za period od oko 2-3 mjeseca, prokrijumčareno je oko 300 osoba", rekao je Grubešić.
Ova akcija odlučan je korak u borbi pravosudnih i policijskih institucija u BiH i regionu protiv ilegalnih migracija i krijumčarenja emigranata iz stranih zemalja, preko područja Zapadnog Balkana.
Navedena međunarodna akcija detaljno je pripremana na zajedničkim sastancima sa predstavnicima USKOK-a i pravosuđa Crne Gore, a aktivnosti su koordinisane i sa organizacijom SELEC za policijsku razmjenu i saradnju zemalja regiona, a upoznata je i Međunarodna agencija za migracije IOM.
"Osobe lišene slobode bit će predate postupajućem tužitelju, koji će ispitati osumnjičene i nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje pritvora, mjera zabrane i drugim aktivnostima u skladu sa zakonom", navodi Grubešić.

(Nezavisne)

Čelnica Mijanmara Aung San Suu Kyi neće nazočiti predstojećem zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, potvrdio je njezin glasnogovornik, u trenutku kad se ta dobitnica Nobelove nagrade za mir suočava s oštrim globalnim kritikama zbog izbjegličke krize muslimanskog naroda Rohinja.

Umjesto nje na sjednicu UN-a idućega tjedna otići će mijanmarski potpredsjednik Henry Van Thio, prenosi AFP.

Iz kabineta Suu Kyi novinarima je rečeno kako se ona "ne boji suočavanja s kritikama ni s problemima, već da kod kuće možda ima hitnija pitanja kojima se treba pozabaviti".

Odluka čelnice Mijanmara objavljena je nakon što je šef UN-ove agencije za ljudska prava Zeid bin Ra'ad al-Hussein upozorio kako su progoni Rohinja "primjer etničkog čišćenja kao iz udžbenika" i optužio Mijanmar da provodi "sustavni napad" na pripadnike muslimanske manjine.

I dok se očekuje sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o krizi u Mijanmaru, koja je najavljena za danas, broj izbjeglih pripadnika muslimanskog naroda u Bangladešu, prema podacima UNHCR-a, dostiže 313.000, dok neslužbene brojke govore i o 370.000 izbjeglica.

Prijedlozi da joj se oduzme Nobelova nagrada
Aung San Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, koja je nekad bila omiljeni čelnik u međunarodnoj zajednici zbog svog demokratskog aktivizma pod bivšom huntom u Mijanmaru, obećala je da će naći rješenje za etničku i vjersku mržnju prema Rohinjama "koje će dovesti do mira, stabilnosti i razvoja za sve zajednice unutar zemlje".

O tome koliko je njena slava izblijedjela govori i činjenica da je zbog toga što nije ustala u obranu naroda Rohinja oštro kritiziraju iste one skupine za zaštitu ljudskih prava koje su se zalagale za njezino puštanje iz kućnog pritvora. Njezinu šutnju osuđuju i neki nobelovci, dok su kritičari čak pozvali da joj se oduzme Nobelova nagrada.

Aung San Suu Kyi prvi se put obratila Općoj skupštini UN-a kao nacionalni čelnik prošle godine, a tada je branila napore svoje vlade da riješi krizu u vezi sa statusom muslimanske manjine u Mijanmaru.

(Al Jazeera)

Nakon sastanka Uprave NK “TOŠK” Tešanj i trenera Igora Remetića, na kojem je izvršena analiza aktualnog stanja prve ekipe kao i trenutnog plasmana na prvenstvenoj ljestvici, donešen je sporazumni zaključak da Igor Remetić više neće biti trener.

Igor Remetić: “Nisam više trener TOŠK-a i to je normalan čin u ovom momentu. Rezultat je jedina istina a on u ovom trenutku nije dobar za TOŠK. Međutim, uzdignute glave napuštam klub i grad Tešanj, ponosan sam na ono što smo napravili u ovih 14 mjeseci. Pamtit ću samo predivne trenutke, a njih je bilo puno više nego onih drugih. Hvala ljudima koji su sarađivali sa mnom, veliko hvala igračima, zahvaljujem ljudima iz kluba na izuzetno korektnoj saradnji, uslovima koji su mi pruženi, autonomnom radu koji je krunisan titulom i ulaskom u veći rang takmičenja, vraćanju brenda kluba, punim tribinama, ponovno igranje TOŠK-a u završnici kupa BiH sa najboljim timovima naše zemlje i posebno veliko HVALA navijačima. TOŠK i Tešanj će uvijek zauzimati posebno mjesto u mom srcu. TOŠK ŽIVI VJEČNO!”