A.A.
Ambasador Japana u Bosni i Hercegovini Kazuja Ogava danas će u Tešnju prisustvovati ceremoniji primopredaje dva projekta iz oblasti deminiranja, vrijedna po 740 000 KM.
Vlada Japana je, u okviru temeljne grant pomoći za Projekte ljudske sigurnosti (GAGP), odobrila sredstva za projekte podrške aktivnostima deminiranja u Tešnju i Doboju”, zahvaljujući kojima je oko 800.000 kvadratnih metara kontaminiranog područja očišćeno metodama deminiranja i tehničkog izviđanja i predato lokalnom stanovništvu.
Iz Ambasade Japana ističu da su Tešanj i Doboj područja ozbiljno zagađena minama, a naročito Doboj, koji se smatra jednim od 10 najzagađenijih područja u BiH, tako da je deminiranje prioritetna oblast japanske pomoći BiH.
“Prema uvjerenju da su lokacije koje su obilježene kao “lokacija bez mina” preduslov za normalan život i privredne aktivnosti u kontaminiranom području, Japan je od 1998. dodijelio pomoć za aktivnosti deminiranja u BiH u iznosu oko 8,6 miliona eura, ističe se u saopštenju.
Unutar GAGP-a, japanska pomoć za BiH je dosegla oko 35 miliona KM u proteklih 20 godina, obuhvatajući vitalne sektore, kao što su primarna zdravstvena zaštita, osnovno obrazovanje i deminiranje, saopšteno je iz Ambasade Japana u BiH.
(BHRT)
Svaki građanin Bosne i Hercegovine s prosječnim primanjima ostane u šoku kada ode u kupovinu. Cijene hrane, pića, kozmetike, garderobe, bijele tehnike iz dana u dan divljaju bez kontrole. Uzme li se u obzir prosječna plaća od 846 KM, može se zaključiti da građani BiH samo čudom preživljavaju.
Bez kontrole
Tim više u depresiju baca podatak da je jeftinije živjeti u nekom gradu u Njemačkoj nego u glavnom gradu BiH, ako gledamo tamošnju prosječnu plaću, koja je višestruko viša od bosanske.
Napravili smo uporedbu cijena namirnica u Sarajevu i Štutgartu, pri čemu nam je pomogla naša državljanka koja trenutno živi u tom njemačkom gradu.
Tamo, recimo, litar ulja koša 1,50 KM, dok je kod nas 2,20. Mlijeko je kod nas 1,40 KM, dok je tamo 0,99. Kilogram brašna kod nas je 0,70, a u ovom njemačkom gradu 0,62 KM.
Marin Bago, predsjednik Udruge “Futura“, ističe da nije novost da su cijene kod nas u nekim slučajevima čak tri puta više nego u većini zemalja Evropske unije.
– U BiH trgovci diktiraju standard. Niko ih ne kontrolira i oni se bogate preko leđa građana, koji su većinski siromašni – kaže Bago.
Formiranje cijena u našoj zemlji je slobodno, što je ponovo loše po građane, a trgovcima privatnicima daje mogućnost lakog bogaćenja.
– Naši građani novac najviše troše na hranu, a trgovci su toga svjesni. Posljednja tri mjeseca porasle su cijene voća i povrća za čak 17 posto. O tome svi šute – dodaje predsjednik „Future“.
Bez zaštite
Bago kritizira predstavnike lokalnih zajednica, koji nemaju namjeru da zaštite potrošače.
– Svaki načelnik općine trebao bi kontrolirati ili upozoravati trgovca koji otvori neku prodavnicu ili tržni centar u gradu. To se ne čini, što ostavlja sumnje za mito i korupciju – dodaje Bago.
Naša državljanka iz Štutgarta pohvalila se da je nedavno u jednom tržnom centru u tom gradu kupila majicu i patike za dva eura. Bago kaže da je slična situacija i u trgovinama tekstila i tehničke robe, gdje su odjeća i obuća kod nas dva, a negdje i tri puta skuplji nego u zemljama EU, a nabavljaju se u Kini, Turskoj, Bugarskoj po veoma niskim cijenama.
Slobodno formiranje cijena
Cijene proizvoda na bh. tržištu se formiraju slobodno i u skladu s entitetskim zakonima o kontroli cijena, podsjećaju iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Dodaju da se cijene određuju prema uvjetima na tržištu, osim za pojedine proizvode gdje je posebnim propisima određen drugačiji način utvrđivanja cijena.
Po veš-mašinu u RS
Iz udruženja za zaštitu potrošača navode da je situacija u Republici Srpskoj dosta bolja i da građani iz FBiH često odlaze u manji bh. entitet kako bi se snabdjeli.
– Često se odlazi u RS po mlijeko, povrće, veš-mašinu ili kod zubara – kaže Bago.
(avaz.ba)
Američki predsjednik Donald Trump počeo je opću ofenzivu protiv Kanade, glavnog gospodarskog partnera Sjedinjenih Američkih Država, i objavio trgovinski rat nametanjem poreza na građevinsko drvo te prijetnjom da će ga uvesti i za mliječne proizvode.
Nakon što je u ponedjeljak uveo porez na uvoz kanadskog građevinskog drva, američki je predsjednik u utorak na društvenoj mreži Twitter napisao: "Kanada je jako otežala aktivnosti naših proizvođača mlijeka iz Wisconsina i drugih pograničnih država. To više nećemo tolerirati. Vidjet ćete", prenosi Hina.
Vjeran svojm obećanjima iz kampanje, Trump je krenuo u ofenzivu protiv trgovinskih sporazuma za koje drži da nanose štetu Amerikancima.
"Pristojan sam, ali vrlo odlučan u obrani interesa Kanade", odgovorio je kanadski premijer Justin Trudeau u utorak.
Optužbe američkih proizvođača
Povezane s Meksikom u sjevernoameričkom sporazumu o slobodoj trgovini (Alena), SAD i Kanada ostvaruju godišnji promet trgovinskih razmjena blizu 545 milijardi dolara, što, prema američkim podacima, predstavlja deficit na štetu Washingtona od 11,2 milijarde dolara.
Udarom na građevinsko drvo Trump otvara stari predmet, koji dijeli te susjede već 35 godina.
Američki proizvođači optužuju kanadske kolege da izvoze građevinsko drvo po dampinškim cijenama, zahvaljujući subvencijama koje primaju.
Trgovinski rat možda će ići naruku američkim proizvođačima drva, ali bi mogle pogoditi građevinski sektor, ocjenjuju neki stručnjaci i predviđaju da bi cijena gradnje kuće mogla porasti za 12 posto.
(Al Jazeera)
Kamioni s prvim dijelovima američkog proturaketnog štita THAAD stigli su u Južnu Koreju, dok ne popušta napetost sa susjednom Sjevernom Korejom, objavile su svjetske novinske agencije pozivajući se na južnokorejski Yonhap.
Dolazak šest kamiona na golf-teren na koji je oprema trebala biti dopremljena bio je povod za sukob stanovnika i policije, izvijestio je France-Presse.
Washington i Seul isprva su bili najavili da će se proturaketni štit početi postavljati 7. marta, uz obrazloženje da će štititi od prijetnje sjevernokorejskih balističkih raketa, koje režim u Pjongjangu uporno razvija unatoč međunarodnim sankcijama.
Štit, koji bi trebao biti operativan do kraja godine, presretat će i uništavati sjevernokorejske balističke rakete kratkog i srednjeg dometa u završnoj fazi njihove putanje, prenosi Hina.
Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja odlučili su postaviti štit THAAD nakon razgovora privremenog južnokorejskog predsjednika i američkog potpredsjednika Mikea Pencea početkom marta.
Protivljenje štitu
Kina se oštro protivi postavljanju tog štita jer će on ograničiti njene raketne kapacitete.
Nakon nedavnih sjevernokorejskih raketnih pokusa, SAD je prema Korejskom poluotoku poslao nosač aviona Carl Vinson i zračno-pomorsku grupu.
Kineski predsjednik Xi Jinping u telefonskom razgovoru s američkim kolegom Donaldom Trumpom u ponedjeljak pozvao je SAD na "suzdržanost" prema Sjevernoj Koreji.
Glasnogovornik glavnog kandidata na južnokorejskim predsjedničkim izborima 9. maja Moon Jae-ina rekao je u srijedu da je odluka američkog vojnog vrha da postavi dijelove proturaketnog štita THAAD za osudu, prenosi Reuters.
Moonov glasnogovornik Park Kwang-on ističe u saopćenju da je to "veoma loša" odluka jer lišava buduću vladu prava da donese političku odluku o spornom proturaketnom odbrambenom sistemu.
(Al Jazeera)
Danas se u Hercegovini, zapadnoj i sjeverozapadnoj Bosni očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U ostaku naše zemlje, uglavnom, sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima ponegdje na zapadu Hercegovine je moguća slaba kiša. Vjetar, umjeren do jak, južni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 4 do 10, u Hercegovini i Krajini od 9 do 15, a dnevne od 17 do 23 °C.
U četvrtak 27.04.2017., prije podne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom poslijepodneva pretežno oblačno. Poslije podne ili u večernjim satima kiša se očekuje u zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne, kao i u Posavina. U Hercegovini kiša krajem dana ili u večernjim satima. Jutarnje temperature od 7 do 13, u Hercegovini i u Krajini od 11 do 16, a dnevne od 19 do 24 °C.
U petak 28.04.2017., pretežno oblačno vrijeme. Prije podne kiša se očekuje na zapadu, sjeverozapadu Bosne i većem dijelu Hercegovine. Poslije podne ili u večernjim satima padavine i ostatku naše zemlje. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na zapadu Bosne. U drugom dijeli dana razvedravanje u Krajini. Jutarnje temperature od 8 do 14, a dnevne od 16 do 22 °C.
U subotu 29.04.2017., pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima kiša se moguća u istočnim i jugoistočnim područjima Bosne i većem dijelu Hercegovine. Tokom dana razvedravanje u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne, a u ostalim područjima krajem dana ili u večernjim satima. Jutarnje temperature od 3 do 10, na jugu od 11 do 15, a dnevne od 10 do 16, na jugu do 18 °C.
Bosna i Hercegovina je, samo zbog toga što su se njeni građani odrekli državljanstva, izgubila “jedan cijeli grad” od preko 75.000 stanovnika. Sada sve češće ispis iz registra državljana traže cijele porodice, kako bi postali Nijemci, Austrijanci, Slovenci…
BiH ima Sporazum o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, a uskoro bi Sporazum mogao biti potpisan i sa Crnom Gorom.
O ovoj tematici u intervjuu za RSE govori pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, za državljanstva i putne isprave, Milan Zjajić.
Koliko se do sada državljana Bosne i Hercegovine odreklo svog matičnog državljanstva?
– Otkako Ministarstvo civilnih poslova posjeduje evidencije o odricanju od državljanstva BiH, odnosno vodi ove poslove, od 1996. godine do kraja 2016. godine, bh. državljanstva su se odrekla 73.593 lica. Bio je jedan ciklus oko 2002. i 2003. godine, kada se godišnje odricalo više od osam, devet hiljada lica. Kasnije se taj broj smanjivao i on se od 2008. ustalio na cifri od približno 3.500 godišnje.
Ovaj veliki broj odricanja u periodu 2001-2003. godine vjerovatno je posljedica što su u to vrijeme osobe, koje su kao izbjeglice boravile u inostranstvu, stekle uslove za dobijanje državljanstva u državama u kojima su boravili i da im je to bio prioritet u rješavanju njihovog statusa.
Da li je to i najčešći razlog, odnosno moraju li se navoditi razlozi kada se traži ispis iz bh. državljanstva?
– Razlozi variraju. Mi ne tražimo razloge prilikom procesa odricanja od bh. državljanstva, međutim, u neformalnom razgovoru stranke nam najčešće govore svoje razloge i motive. Nekada su to pretežno bila pitanja vezana za radno-pravni status, međutim, u posljednje vrijeme puno je onih koji se odriču bh. državljanstva radi studiranja u inostranstvu.
Ili, iz razloga koji se na prvi pogled čine banalnim, ali mnogi kažu da zbog toga što zbog prirode posla moraju često na službena putovanja u države za koje Bosna i Hercegovina nema bezvizni režim, a Evropska unija ima. I onda su u problemu – ne mogu da putuju sa svojim kolegama, često moraju da vade vize, to im komplikuje život i onda se odriču bh. državljanstva da bi mogli u punom kapacitetu raditi odgovorne i značajne poslove na pozicijama u inostranstvu.
Bh. građani se odriču svog državljanstva da bi postali državljani drugih zemalja. Kojih najčešće?
– Prije svega, to su Njemačka i Austrija. U nešto manjem broju to je Slovenija. Imali smo još veoma prisutnu Dansku, Norvešku, a iz okruženja Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Možda je malo nejasno zašto su to Srbija i Hrvatska, kada s njima imamo sporazume o dvojnom državljanstvu. Imamo još i sa Švedskom.
Kada je u pitanju Srbija, odricanje najčešće traže ona lica koja imaju radni odnos u Srbiji, u državnoj službi, ili vojsci, ili policiji, jer tamo nije dozvoljeno posjedovanje bilo kojeg drugog državljanstva. Traži se isključivo posjedovanje samo državljanstva Srbije. Slično i u Hrvatskoj, a kod Hrvatske imamo i činjenicu da oni na jedan različit način primjenjuju sporazum o dvojnom državljanstvu.
Nadamo se da ćemo mi ovo pitanje s njima regulisati i ujednačiti pitanje primjene sporazuma. Isto tako, nadam se da bi uskoro Bosna i Hercegovina i Crna Gora trebale da potpišu sporazum o dvojnom državljanstvu.
Osim sa Srbijom i Hrvatskom, BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu još sa Švedskom. U čemu je problem, u primjeni sporazuma s Hrvatskom?
– Hrvatska sporazum tumači na jedan čudan način. Oni kažu da samo u slučajevima kod zaključenja braka sa državljaninom Hrvatske nije potrebno vršiti odricanje od državljanstva, a i to je različito od županije do županije.
Naime, u ugovoru stoji da je to ugovor o dvojnom državljanstvu, ali da će se prijem u državljanstvo vršiti u skladu sa zakonima, valjda sa svim ostalim odredbama izuzev odredbe koja se ticala odricanja od prethodnog državljanstva – jer i sam naziv sporazuma je takav. Možda se ovdje više išlo na to da se legalizuju sva državljanstva koja su kao dvojna stečena u ranijem periodu, a da se na nekakav način reguliše ovo pitanje.
No, nadam se da ćemo raščistiti ova pitanja. Bosna i Hercegovina poštuje sporazum o dvojnom državljanstvu prilikom prijema državljana Hrvatske, ne traži odricanje od prethodnog državljanstva.
Da li je komplikovana procedura ispisa iz bh. državljanstva i koliko košta?
– Ovo je jedan strogo formalan pravni posao koji podrazumijeva strogo pravno zakonom definisane procedure, pribavljanje važećih dokumenata, što nerijetko bude prilično komplikovano za stranke, pogotovo za stranke koje stiču državljanstvo država sa kojima nemamo sporazuma o međusobnom priznavanju javnih isprava, i oni moraju vršiti nadovjeru svojih dokumenata u skladu sa haškom Konvencijom, obezbjeđivati Apostille pečate na dokumentima iz tih država, moraju imati i svježu dokumentaciju iz Bosne i Hercegovine.
Dešava se da moraju prethodno evidentirati svoje državljanstvo u Bosni i Hercegovini koje nije evidentirano, tako da je to jedan složen, komplikovan i strogo formalan posao. Za ovaj posao se plaća i relativno visoka taksa koja iznosi 800 maraka (više od 400 eura), s tim što za one koji stiču državljanstvo nekih od republika bivše Jugoslavije, taksa je u iznosu od 200 maraka (više od 100 eura).
Ukoliko ovaj posao odricanja obavljaju putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u inostranstvu, oni plaćaju i odgovarajuću konzularnu taksu.
Kad je u pitanju više članova porodice, onda je to zaista skup proces.
– Ukoliko se radi o porodici, oni plaćaju jednu taksu – ukoliko su u pitanju roditelji i maloljetna djeca. Ukoliko su djeca punoljetna, onda i oni taksu odvojeno plaćaju.
Ima li takvih slučajeva da se višečlana porodica odriče državljanstva?
– Ima. Imamo i takvih slučajeva, što svakako nepovoljno utiče na cjelokupnu demografsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Činjenica da smo do sada, odricanjem od državljanstva, izgubili jedan veliki grad od skoro 75.000 stanovnika, sigurno je poražavajuća činjenica, a opet, sa druge strane, u konstelaciji sveukupne situacije sa dijasporom, sa brojem izbjeglica iz BiH devedesetih godina, ovo se i ne čini možda prevelikom brojkom.
Međutim, imamo i činjenicu da se jedan veliki broj državljana Bosne i Hercegovine koji živi u zemljama anglosaksonskog pravnog sistema nije odricao državljanstva, jer ti pravni sistemi to od njih ne zahtijevaju, ali oni u suštini ne konzumiraju bh. državljanstvo, nemaju lične dokumente, nisu evidentirani u bazama podataka, tako da na nekakav latentan način gube vezu sa svojom domovinom.
Danas će u Bosni i Hercegovini, uglavnom, preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Na istoku i sjeveroistoku Bosne prolazno povečanje oblačnosti. Vjetar, slab do umjeren, zapadni i sjeverozapadni. Dnevne tempeature od 9 do 16, na jugu do 19 °C.
U nedjelju 23.04.2017., pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i tokom prijepodneva u većem dijelu Bosne se očekuje slaba kiša. Na planinama sa slabom susnježicom ili snijegom. Poslije podne kiša je moguća ponegdje u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Prema kraju dana razvedravanje u Krajini i Posavini. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Jutarnje temperature od 0 do 5, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 6 do 12, na jugu od 12 do 16 °C.
U ponedjeljak 24.04.2017., sunčano uz umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature od -3 do 2, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 14 do 20 °C.
U utorak 25.04.2017., pretežno sunčano. Jutarnje temperature od 2 do 7, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 16 do 22 °C.
U srijedu 26.04.2017., pretežno oblačno. Kiša se očekuje u Posavini, Krajini i na zapadu Bosne, uglavnom poslije podne i u večernjim satima. Jutarnje temperature od 3 do 7, u Hercegovini i u Krajini od 8 do 12, a dnevne od 17 do 23 °C.
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, ali i parlament, podržavaju inicijativu da se do kraja godine otpočne s izradom novog zakona o sigurnosti saobraćaja.
Ovo je u petak "Nezavisnim" rekao Ismir Jusko, državni resorni ministar, koji se javio sa puta iz Amerike.
Naime, dan ranije dogodile su se nemile scene na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH, kada su se pojedini poslanici doslovno posvađali u vezi s (ne)slanjem u proceduru izmjena Zakona o sigurnosti saobraćaja.
Podsjećamo, prema prijedlogu poslanika Damira Arnauta (SBB), izmjene bi predvidjele ispravljanje anomalije po kojoj vozila pod pratnjom, dakle funkcionerske limuzine, imaju prednost nad svim drugim vozilima, pa tako i kolima hitne pomoći!
Zakon nije prošao na komisiji jer nije dobio pozitivan stav pomoćnika ministra Zorana Andrića, za kojeg Jusko kaže kako je "samo tumačio trenutni član zakona koji to pojašnjava".
Momčilo Novaković, predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije, podsjeća da je uobičajeno da bilo koji predloženi zakon najprije dobije stav resornog ministarstva ili Vijeća ministara.
"Na samoj sjednici pomoćnik ministra Andrić je iznio negativan stav na Arnautov prijedlog, koji je Arnaut smatrao njegovim ličnim stavom. Logično je onda da to ide na Ministarstvo, što je i u Arnautovom interesu, a i ministar Jusko je iz Arnautove stranke. Svi iz Komisije su bili jednoglasno za to, a sve što je kasnije Arnaut iznio su same insinuacije", kaže Novaković.
Arnaut je optužio Novakovića i još neke poslanike da će lično biti odgovorni za smrt ljudi koje vozila hitne neće moći dovoljno brzo dovesti do medicinske pomoći "jer ostaje zakon koji prednost daje funkcionerskim vozilima".
"Želim da kažem da je i Vlada RS, odnosno resorno ministarstvo, dalo negativan stav na izmjene zakona. Oni su iznijeli stav da se na ovome zakonu radilo pune četiri godine i da bi nove promjene donijele zabune. Njihov stav je da stoga treba donijeti novi zakon, jer se čestim izmjenama samo unose zabune", zaključuje Novaković.
Upravo ove stvari naglašava i sam Jusko, koji ističe da je upoznat s cijelim problemom i da je već formirao tim "koji će se posebno posvetiti ovom pitanju".
"U narednom periodu ćemo organizovati sastanak da zajednički nađemo rješenje. Moj lični stav je da bilo koje vozilo ne može imati prednost nad vozilom u kojem je osoba koja se bori za život. Dakle, treba da krenemo s izradom novog zakona. To je stav i parlamentaraca, ali i Ministarstva", ističe Jusko.
U više od 150 zemalja svijeta obilježava se Dan planete zemlje, s jedinstvenom porukom: zaštitimo prirodne resurse kroz ekološko opismenjavanje. U BiH brojne manifestacije: u Tuzli dodjela “BiH Green Awards” 2017, u Zemaljskom muzeju ” Bike Expo 2017″.
U sklopu ovogodišnjih manifestacija obilježavanja Dana planete Zemlje 22. aprila (Earth Day 2017) širom svijeta posebna pažnja bit će posvećena učešću javnosti u odlučivanju o strategijama procjene uticaja, izdavanju integriranih dozvola, problematici razvoja “klimatske pismenosti” i većeg učešća žena u ekološkim naporima (princip rodne ravnopravnosti).
Kao i prethodnih godina, i ove će godine Dan planeta Zemlje biti posvećen jedinstvenim problemima i izazovima sadašnjeg vremena, u kojem se obrazovanje stavlja kao važan segment i osnova za napredak.
– Moramo stvoriti globalno građanstvo koje razumije koncepte klimatskih promjena i svjesno je prijetnje bez presedana za naš planet. Mi moramo osnažiti sve ljude znanjem kako inspirirati djelovanje na zaštiti okoliša. Ekološka i klimatska pismenost su pokretač ne samo ekološke politike i poboljšanja okolišnih i klimatskih zakona i politika, ali također i razvoja ekoloških tehnologija i radnih mjesta u zaštiti okoliša, ističu iz međunarodne globalne inicijative koja svake godine organizira obilježavanje tog datuma širom svijeta.
Dan planete Zemlje kao globalna inicijativa podizanja javne svijesti ima za cilj da inspiriše lokalne zajednice, neprofitna ekoudruženja za zaštitu okoliša, nevladine organizacije, obrazovne ustanove i druge organizacije da različitim ekološkim akcijama upozore javnost na važnost očuvanja životne sredine.
Obilježavanje u 150 zemalja svijeta
Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obilježava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom svijeta.
U januaru 1970. američki senator i ekološki aktivist Gejlord Nelson (Gaylord) odlučuje da se nacionalna obuka o životnoj sredini zove Dan Zemlje i da se održava 22. aprila. U doba političkog aktivizma i studentskih protesta Dan Zemlje privlači mnoge reportere koji o tome izvještavaju.
Senator Nelson prepušta organizaciju studentima i izabira Denis Hayesa za koordinatora. Mnogi građani se priključuju i Dan Zemlje kao “praznik“ postaje veoma uspješan u Sjedinjenim Američkim Državama.
Uz to senator Nelson proklamira 1971. treću sedmicu u aprilu kao „Sedmicu Zemlje“, koja postaje nacionalni događaj. U sjenci Dana Zemlje 1971. američki Kongres usvaja većinu zakona za zaštitu životne sredine.
Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Žaneiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.
Brojne manifestacija u BiH
Ovogodišnji Dan planete Zemlje bit će obilježen i u Bosni i Hercegovini nizom manifestacija i različitim programskim sadržajima u kojima će sudjelovati predstavnici brojnih institucija, nevladinih organizacija i udruženja, ekološki pokreti te generacije svih uzrasta.
Ove godine Centar za razvoj i podršku iz Tuzle (CRP) i Ambasada SAD-a u BiH prvi put u BiH organiziraju dodjelu priznanja/nagrade “BiH Green Awards” 2017.
Namjera uspostavljanja te nagrade je promocija korisnih, inovativnih i kreativnih pristupa očuvanju životne sredine u BiH.
-Želimo pronaći kompanije, gradove/općine, NVO, fondacije i pojedince, koji uspješno promovišu prave vrijednosti u oblasti zaštite životne sredine i koji kao takvi mogu motivirati i druge – poručili su iz Ambasade SAD-a u BiH.
Priznanja/ nagrade će biti dodijeljene u četiri kategorije: grad/općina; za koju su kandidati Bihać, Doboj, Čapljina, Posušje i Šipovo, te kompanija/biznis; organizacije/NVO/fondacije i pojedinci.
Nakon što su pristigle sve nominacije, evaluacijska komisija je u svakoj od kategorija predložila po pet kandidata, te je otvoreno javno glasanje, a glasalo je više od 12 hiljada građana.
Nakon završetka glasanja i proglašenja pobjednika, ambasadorica SAD-a u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack) na ceremoniji „BiH Green Awards” 2017, koja će ujedno biti i centralna manifestacija obilježavanja 22. aprila, Dana planete Zemlje u BiH, dodijelit će u subotu na Kozari priznanja/nagrade pobjednicima.
Bike Expo u Zemaljskom muzeju
U sklopu obilježavanja Dana planete Zemlje Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u saradnji s partnerima Giro di Sarajevo, Ciklo Centar, M-bike shop i Trek Team Sarajevo, će organizirati Bike Expo 2017 “Re:cycle Bicycle” na Dan planete Zemlje.
(BHRT)
Predstavljajući „Politiku saradnje s iseljeništvom BiH“ ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac izjavila je da će se iseljeništvu pružiti olakšice u pogledu oslobađanja značajnog broja taksi, koje plaćaju prilikom uplata pojedinačnih doprinosa.
To je, ističe, prijedlog Centralne banke BiH, koja predviđa i povećanje kamatne stope na štednju.
Bit će inicirano oslobađanje od plaćanja poreza i carina za filantropske i humanitarne aktivnosti iseljenika kazala je Borovac, dodajući da je iseljeništvo pokazalo interes za ulaganje u BiH, što će biti definirano izradom razvojnih dokumenata.
Nakon usvajanja Politike saradnje s iseljeništvom BiH, što je prvi dokument kojim se definira i institucionalizira saradnja države BiH s njenim iseljeništvom, resorno ministarstvo će pristupiti izradi Strategije i akcionog plana s jasno određenim ativnostima i potrebnim finansijskim sredstvima za njihovu realizaciju.
Pored investicionih programa iseljenicima će biti dostupni i programi kulturnog i naučnog sadržaja u BiH, a aktivnosti će, između ostalog, biti posvećene očuvanju maternjeg jezika, tradicije i identiteta – kaže Borovac.
Slijedi i uspostava portala za interaktivno online dopunsko obrazovanje, mapiranje iseljeništva te formiranje reprezentativnih tijela iseljenika, u čijem će sastavu biti predstavnici triju konstitutivnih naroda i ostalih.
Također, u planu je i uspotava Web-matičara da bi iseljenici osim informacija imali i olakšan pristup svojim dokumentima.
Na navedenim aktivnostima Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice izrazili su zahvalnost predstavnici Svjetskog saveza dijaspore Hasan Šehović i Željko Javor, koji su pozdravili usvajanje „Politike saradnje s iseljeništvom BiH“.
Ističući ovogodišnje planove, najavili su da će do septembra organizirati biznis forum koji će biti posvećen Bh. turizmu.
(Fena)