Novi, deveti saziv Hrvatskoga sabora, izabran 11. rujna, okupit će se u petak na prvom zasjedanju na kojemu bi za svog novog predsjednika trebao izabrati čelnika Mosta Božu Petrova i time se konstituirati.

"Sabor se konstituira činjenicom da je izabran njegov predsjednik", podsjeća akademik Željko Reiner, predsjednik osmog saborskog saziva, koji će voditi prvo zasjedanje do izbora Petrova. Čelnik Mosta Saborom bi trebao predsjedati dvije godine, iduće dvije to bi mjesto 'preuzeo' HDZ. Taj, takozvani 2 + 2 princip, HDZ i Most dogovorili su nakon višetjednih pregovora o sastavljanju vlasti. U petak bi trebali biti poznati i potpredsjednici Sabora, HDZ na tim mjestima želi Reinera, zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića i glavnog tajnika stranke Gordana Jandrokovića. Oporbi pripadaju dva mjesta, a za sada se zna da će HNS predložiti predsjednika stranke Ivana Vrdoljaka.

Sabor bi trebao formirati i 30-ak radnih tijela, izabrati njihove predsjednike i članove. Trebao bi to biti rutinski posao, nakon što su glavni tajnici HDZ-a i SDP-a Gordan Jandroković i Igor Dragovan dogovorili da će vladajućima pripasti čelna mjesta u 16, a oporbi u 12 saborskih radnih tijela, dok će Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina tradicionalno predsjedati zastupnik iz kluba nacionalnih manjina.

Važan dio prvog zasjedanja vezan je uz Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) koje Saboru podnosi izvješće o provedenim izborima i imenima izabranih zastupnika, o ostavkama, o zastupnicima koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom pa im mandat miruje, o zastupnicima čiji mandat miruje na njihov zahtjev.

Pošto Sabor prihvati izvješće MIP-a, zastupnici daju prisegu. Nakon toga, novi šef Sabora Petrov predložit će dnevni red sjednice na kojemu će se naći nekoliko zakona vezanih za formiranje i funkcioniranje nove hrvatske vlade. "Planira se odmah raditi po tom dnevnom redu i izglasovati te zakone", rekao je Reiner, najavljujući da bi se, zatreba li, moglo raditi do kasno u noć.

Sabor će zasjedanje nastaviti u subotu raspravom o prijedlozima zakona koji su rezultat dogovora HDZ-a i Mosta, a potom i u ponedjeljak. U utorak ili srijedu očekuje se glasovanje o povjerenju Vladi Andreja Plenkovića. 

Na prijevremenim izborima 11. rujna, relativnu pobjedu ostvario je HDZ koji je, sam ili s partnerima, osvojio 61 od 151 zastupničkog mjesta, Narodnoj koaliciji pripala su 54, Mostu 13, Živom zidu s partnerima osam, IDS/PGS-u tri, Bandićevoj Koaliciji za premijera dva, a po jedno mjesto HDSSB-u i nezavisnom Željku Glasnoviću. SDSS-ovi Milorad Pupovac, Mile Horvat i Boris Milišević zastupat će srpsku manjinu, Robert Jankovics mađarsku, Furio Radin talijansku, a Vladimir Bilek češku i slovačku. Veljko Kajtazi zastupat će 12 manjina (austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku), a Ermina Lekaj Prljaskaj pet manjina (albansku, bošnjačku, crnogorsku, slovensku i makedonsku).

Odluku o sazivanju prvog zasjedanja, temeljem ustavnih ovlasti, donijela je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

(FENA) I.B.

Crna Gora u nedjelju održava parlamentarne izbore, desete po redu od uvođenja višestranačja i četvrte u neovisnoj Crnoj Gori, koji će biti i svojevrsni referendum za ili protiv članstva u NATO i EU.

Na ovim izborima 530.840 birača s pravom glasa moći će birati 81 zastupnika sa 17 izbornih lista. Na svim dosadašnjim izborima uvjerljivu pobjedu je odnosila vladajuća Demokratska partija socijalista(DPS), aktualnog premijera Mila Đukanovića. Doduše s koalicijskim partnerima, uglavnom manjinskim strankama i Socijaldemokratskom partijom (SDP) Ranka Krivokapića, koja je nedavno izašla iz koalicije s DPS-a i podijelila se na dva bloka. Na ovim izborima, međutim, situacija je sasvim drugačija i vjerojatno neizvjesna do samog kraja, prije svega zbog jake oporbe, za koju vlast tvrdi da se financira iz Moskve i novcem ruskih, srpskih i crnogorskih tajkuna.

Tako će, pored Đukanovićeva DPS-a, na izborima ključnu ulogu imati dva oporbena saveza, Demokratski front (DF) i koalicija “Ključ”. Kako se radi o “ljutim” protivnicima, tako je predizborna kampanja bila najprljavija i najnegativnija do sada. Oporba se bavila likom i djelom Mila Đukanovića, sa sloganom “Mi ili On”, a premijer je uzvraćao parolom “Sigurnim korakom”.

Čelnici oporbe su sa svojih skupova slali populističke poruke da će se, ukoliko dođu na vlast, obračunati sa sadašnjom vlašću i Đukanovićem te da će “vratiti tvornice radnicima”, od novca uzetog od tajkuna podići plaće i mirovine, osloboditi građane plaćanja struje i vode, poduzeti "svoj put" ka EU te organizirati referendum za prijem u NATO.

Analitičarima ostaje nejasno kako bi se ova dva krila oporbe eventualno ujedinila na zajedničkoj platformi kada imaju sasvim različita gledanja na dva bitna pitanja crnogorske vanjske politike, NATO i EU. U Demokratskom frontu su uglavnom prosrpske stranke, a u koaliciji “Ključ” pretežno građanske stranke, koje su opredijeljene za euroatlanske integracije, ali smatraju da o svemu trebaju odlučiti građani na referendumu.

Prosrpska ili proruska oporba, kako nazivaju članice oporbenog Demokratskog fronta, ističe kako je Đukanović poslušnik zapada i EU te da je zbog politikantskih i osobnih, korupcionaških razloga “zaratio” s Rusijom, na štetu građana Crne Gore. Oni zamjeraju čelnicima EU što previše vjeruju Đukanoviću o stanju u državi, za koje kažu da je sasvim drugačije od onoga kako ga on prikazuje.

Đukanoviću uz to svi zamjeraju na predugom vladanju Crnom Gorom (preko 27 godina), na višegodišnjoj korupciji i kriminalu u zemlji, na “pljačkaškoj privatizaciji”, osobnom bogaćenju, na formiranju kriminalnih skupina. Čelniku vladajućeg DPS-a najveću štetu priredio je njegov nekada najbliži suradnik Svetozar Marović, koji je u crnogorskom tužiteljstvu priznao da je organizator kriminalne skupine u Budvi, koja je oštetila državu za više desetina milijuna eura.

Đukanović na sve optužbe uzvraća činjenicama da je Crna Gora prošla put od nekada najnerazvijene jugoslavenske republike do skorog ulaska u NATO i EU te tvrdnjama da bi njegovi protivnici, po diktatu svojih mentora iz inozemstva, htjeli zemlju vratiti više desetljeća unazad. “Na ovim izborima odlučuje se o očuvanju samostalnosti i euroatlantskoj perspektivi Crne Gore”, kategoričan je Đukanović.

Kod građana je zavladao strah od nestabilnosti i skretanja s pravca koji otvara euroatlantske perspektive Crne Gore. Analitičari ocjenjuju kako je ritam i ton kampanje diktira rušilačka pozicija DF i uplitanje izvana. Čelnici DF su pozvali svoje pristaše da se nakon zatvaranja birališta okupe na glavnom trgu u Podgorici da proslave pobjedu ili da, ako izgube, ne priznaju izbore. S druge strane, iz policije im je poručeno da to neće biti moguće.

Procjene analitičara su da će Đukanovićev DPS teško ostvariti apsolutnu vlast u parlamentu te da će ovisiti o rezultatu manjinskih stranaka, kao i Socijaldemokrata, Ivana Brajovića i Pozitivne Crne Gore, Darka Pajovića. No, svi oni trebaju najprije prijeći izborni prag i census od 3 posto. Po ocjeni analitičara, SDP, Socijaldemokrati Ivana Brajovića, Demokrati Alekse Bečića i Pozitivna Crna Gore, Darka Pajovića mogli bi osvojiti najviše po 2 mandata, dok su ostale stranke (Šešeljevi radikali, Alternativa Srpska stranka i druge) bez šansi pa će se glasovi njihovih birača preliti onima koji budu dobili najviše glasova.

Zastupnička mjesta manjinskih stranaka skoro da su zajamčena, jer za njih važi niži cenzus. Tako je skoro sasvim izvjesno da će Hrvatska građanska inicijativa (HGI) dobiti jedno zastupničko mjesto, a Bošnjaci i Albanci najmanje po tri.

Hrvatska građanska inicijativa (HGI), jedina stranka koja zastupa interese Hrvata u Crnoj Gori, na prošlim je izborima stala uz Đukanovićev DPS te je u crnogorskoj vladi imala mjesto ministra bez portfelja.

U slučaju poraza sadašnje koalicije analitičari očekuju potpuni zaokret u vanjskoj politici države, što bi moglo prouzročiti nacionalističke tenzije te upozoravaju da bi to moglo izazvati unutrašnju nestabilnost i proširenje krize na regiju.

Crna Gora je je do sada otvorila 24 poglavlja u pregovorima s EU, a dva privremeno zatvorila. Time je i najuspješnija u regiji, za što dobila i veliko priznanje iz Bruxellesa. U pristupanju NATO savezu, Crna Gora je još bliža. U tijeku je potpisivanje pristupnog protokola članica NATO. Do sada je osam zemalja članica Alijanse potpisalo protokol u nacionalnim parlamentima, a očekuje se da će početkom iduće godine taj proces biti završen.

(FENA) I.B.

Obavještavamo Vas da će zbog planskih radova od strane „Elektroprijenosa BiH“ doći do prekida u napajanju električnom energijom za sve kupce koji se napajaju iz:

1. TS 110 kV Tešanj i to u slijedećim terminima:

- 16.10.2016. godine (Nedjelja) u terminu od 09:00 do 11:00 h – Industrijska Zona Bukva - Madi (Sloga), Auto svjećice , Ukus , Pobjeda , Man-Humel , Toplana ,Koala , Socskmarker 3 .

- 16.10.2016 godine (Nedjelja) u terminu od 09:00 do 15:00 h – Grad Tešanj , Krndija , Tepe , Dobropolje , Mekiš , Kiseljak, Karadaglije , Koprivci , Jablanica , Kotlanice , Dolac, Raduša , Sejmenpolje , Bukva Džamija , Bukva Univerzal , Medakovo , Trepče , Hrvatinovići , Tugavići , Ripna

Ukoliko se radovi završe prije planiranog termina, kupci će odmah biti uključeni sa napajanjem električne energije.

Napomena: S obzirom da navedene radove izvodi “Elektroprijenos BiH” obavještavamo Vas da su u toku dana mogući i povremeni prekidi u napajanju električnom energijom, a na koje JP EPBiH, Podružnica “Elektrodistribucija” Zenica nemože uticati.

Za sve dodatne informacije možete nazvati broj: 032 665 222

Podružnica “Elektrodistribucija” Zenica, PJD Tešanj

U skladu sa ugovorenim i planiranim aktivnostima završena je sanacija 22 klizišta u 14 mjesnih zajednica na području općine Tešanj, koja su realizovana u okviru otklanjanja posljedica od prirodne nesreće i provođenja preventivnih mjera zaštite i spašavanja.

Sanaciju klizišta su izvodila preduzeća "KM-GRADNJA" d.o.o Miljanovci i "TRANS KOP" d.o.o Tešanj, a finansirana su sredstvima Općine i Zeničko-dobojskog kantona u ukupnom iznosu od 116.742,60 KM.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

Na osnovi zakonske obaveze o redovnoj kontroli ispravnosti vode za piće iz Vodovoda Žabljak, Zavod za javno zdravstvo Zenica vrši redovnu kontrolu ispravnosti vode za piće iz Vodovoda Žabljak. Zadnja analiza vode je izvršena dana: 20.09.2016.g. gdje je nalaz ispitivanja bio uredan.

Dana 13.10.2016.g. smo obaviješteni od strane Doma zdravlja Usora o sumnji na ispravnost vode za piće iz Vodovoda Žabljak. Stoga je istog dana izvršeno uzimanje uzorakavode iz Vodovoda Žabljak od strane Zavoda za javno zdravstvo Zenica a o rezultatima analize korisnici Vodovoda Žabljak će biti pravovremeno obaviješteni.

Zbog svega navedenog vas obavještavamo da do daljnjeg NE KORISTITE VODU ZA PIĆE tj. da koristite prokuhanu vodu za piće.

VRT d.o.o. Žabljak Usora

Ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko izdao je nalog da sutra u 12 sati u RTV Domu u Sarajevu i Zgradi RTRS u Banjoj Luci bude pušten testni digitalni signal u digitalnim oblastima Sarajeva, Banje Luke i Mostara.

Time je završena prva faza digitalizacije prijenosne i emisione opreme u BiH, a u narednoj fazi je planirano pokrivanje digitalnim signalom i preostalih šest digitalnih oblasti, odnosno cijele teritorije BiH.

Programe javnih RTV servisa RTV BiH, RTRS i RTVFBiH u tim oblastima građani mogu pratiti na 30. televizijskom kanalu u Sarajevu, 32. kanalu građani Banje Luke, dok je za građane Mostara u skladu sa Ženevskim sporazumom osiguran 36. televizijski kanal.

Program će biti moguće pratiti i u okolnim gradovima i mjestima koja imaju optičku vidljivost prema emisionim lokacijama, što se prvenstveno odnosi na građane Vogošće, Ilijaša, Visokog, Pala, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Gradiške, Laktaša, Čelinca kao i mjesta u dolini rijeke Neretve prema Čapljini.

Iz Ministarstva naglašavaju da građani Sarajeva, Mostara, Banje Luke i okolnih gradova i mjesta koja imaju optičku vidljivost prema emisionim lokacijama ne trebaju pomjerati svoje vanjske prijemne antene. Građani koji imaju TV prijemnike novije generacije trebaju znati da ta vrsta TV prijemnika u sebi već imaju ugrađene modele za prijem digitalnog signala.

Građanima koji imaju TV prijemnike starije generacije preporučeno je da ne kupuju resivere za prijem digitalnog signala dok ne bude riješen način finansiranja i nabavke odgovarajućih resivera, odnosno dok ne budu utvrđeni minimalni tehnički zahtjevi koje moraju ispunjavati za kvalitetan i nesmetan rad.

Također, javni RTV servisi će i dalje nastaviti analogno emitovanje svojih programa, tako da građani do kojih neće dolaziti digitalni signal u ovoj fazi digitalizacije neće biti uskraćeni za prijem programa javnih RTV servisa (BHT, FTV, RTRS), saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

(FENA) M.L.

Sirijac Džabar el Bakir kojeg se sumnjičilo za pripremanje terorističkog napada u Njemačkoj, počinio je u srijedu uvečer samoubistvo u istražnom zatvoru u Leipzigu, javljaju njemački mediji.

"22-togodišnji Sirijac pronađen je obješen u svojoj ćeliji u zatvoru u Leipzigu", javio je dnevnik Bild, pozivajući se na izvore u ministarstvu unutarnjih poslova savezne pokrajine Saske a vijest su kasnije potvrdile i informativno-novinske agencije.

Džabar el Bakir je uhapšen u ponedjeljak rano ujutro u jednom stanu u Leipzigu nakon što je u subotu pobjegao policiji u obližnjem Chemnizu.

Njemačke vlasti su preko stranih obavještajnih službi došle do saznanja o Sirijcu koji je 2015. kao izbjeglica doputovao u Njemačku. Prema posljednjim saznanjima Ureda za zaštitu ustavnog poretka el Bakir je već ove sedmice  namjeravao izvršiti samoubilački napad u jednoj od dvije berlinske zračne luke.

U srijedu poslijepodne pojavile su se informacije kako el Bakir okrivljuje trojicu sunarodnjaka, koji su ga u nedjelju navečer svezali u jednom stanu i potom obavijestili policiju, da su bili upućeni u njegove terorističke planove.

El Bakir je, kako navode istražitelji, bio u kontaktu s tzv. Islamskom državom a prema nekim saznanjima je u nekoliko navrata nakon dolaska u Njemačku, ne dulja razdoblja boravio u Turskoj. Sumnja se da je tamo od pripadnika IS-a dobio novac i upute za izvršavanje bombaškog napada, prenosi Hina.

(FENA) B.D.

Federalna vlada je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, prihvatila inicijativu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova za izmjenu propisa radi pooštravanja kaznene politike za počinioce krivičnih djela u saobraćaju i krivičnih djela propisanih kantonalnim zakonima o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije.

Kako je rečeno, inicijativa je pokrenuta povodom sve učestalijih tragičnih nesreća na cestama širom Federacije BiH, uz nadu da će ubuduće biti preduprijeđeni ovakvi tragični događaji u Sarajevu i drugim gradovima i cestama Federacije Bosne i Hercegovine.

U cilju pooštravanja kaznene politike za počinioce krivičnih djela u saobraćaju, danas je predloženo da federalni ministar pravde hitno pripremi i u proceduru uputi izmjene Krivičnog zakona FBiH i Zakona o prekršajima u FBiH.

Sadašnjim odredbama Krivičnog zakona, u članu 332. koji se odnosi na ugrožavanje javnog prometa, propisano je da će učesnik u prometu koji se ne pridržava prometnih propisa i time ugrozi javni promet dovedeći u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pa zbog toga kod drugoga nastupi imovinska šteta veća od 5.000 KM, biti kažnjen zatvorom do pet godina. Izmjenama je predloženo da za počinjenje ovakvog krivičnog djela, kazna bude od pet do deset godina.

U istom članu je propisano da će onaj koji ugrožavanjem željezničkog, brodskog, tramvajskog, trolejbusnog ili prometa žičarom dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većih razmjera, biti kažnjen s pet godina zatvora. Stoga je predložena strožija kazna zatvora od pet do deset godina.

U ovom članu predviđeno je da će učinilac biti kažnjen zatvorom do tri godine ukoliko ovo djelo učini iz nehata, a novopredložena kazna je do pet godina zatvora.

Također, predloženo je, što do sada nije bilo propisano Zakonom, da ukoliko učinilac ponovi jedno od ova tri nabrojana krivična djela može biti kažnjen zatvorom od pet do dvadeset godina. Ukoliko se radi o povratniku u činjenju ovih krivičnih djela, svakako treba propisati mogućnost sudu da ga kazni najstrožijom kaznom zatvora.

Sadašnjim odredbama propisano je da onaj koji pod uticajem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava upravlja motornim vozilom ili drugim prijevoznim sredstvom, iako je zbog toga očito nesposoban za sigurnu vožnju i tako ugrozi javni promet dovodeći u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega, bit će kažnjen zatvorom do tri godine. Ukoliko je neko pod uticajem alkohola i/ili opojnih droga upravljao motornim vozilom, automatski je time ugrozio nečiji život i imovinu, te je prijedlog da se za učinioca ovakvog krivičnog djela propiše kazna zatvora od tri do deset godina.

S obzirom na to da važećim zakonom to nije propisano, pokrenuta je inicijativa da za ova krivična djela, ukoliko su učinjena u povratu, bude propisana kazna zatvora od pet do dvadeset godina.

Članom 337. propisano je da će vozač motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći osobu koja je ozlijeđena tim prijevoznim sredstvom ili čiju je ozljedu prouzrokovao, biti kažnjen novčanom ili kaznom zatvora do jedne godine, a sada je predložena novčana i kazna zatvora od tri do deset godina.  Novi je prijedlog da bude propisana kazna zatvora od tri do deset godina ukoliko je ovim krivičnim djelom bude prouzrokovana teška tjelesna ozljeda ili smrt ozlijeđene osobe.

Također, predložene su i strožije kazne propisane Zakonom o prekršajima u Federaciji BiH.

U inicijativi su podržane aktivnosti koje se trenutno poduzimaju u cilju izmjena i dopuna Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, uz nadu da će predložene izmjene i dopune doprinijeti značajnijem smanjenju broja saobraćajnih nesreća i generalno povećati sigurnost na cestama. U tom cilju, Ministarstvu prometa i komunikacija BiH upućena je inicijativa da Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, kao posebnu mjera sigurnosti, predvidi i mogućnost trajnog oduzimanja vozačke dozvole osobama kojim je dva ili više puta izrečena kazna za upravljaje motornim vozilima pod uticajem alkohola i/ili opojnih droga i onih koji učestalo krše druga saobraćajna pravila.

S obzirom na nadležnost, pozvane su kantonalne skupštine da pristupe izmjenama propisa o nedozvoljenoj nabavci, držanju i nošenju oružja u cilju pooštravanja sankcija.

Važećim kantonalnim propisima  utvrđeni su uslovi za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije, oduzimanje oružja i municije, promet oružja i municije, popravljanje i prepravljanje oružja, te sankcije za nepoštivanje ovih uslova.

Prijedlog je da kaznena politika bude pooštrena i da minimalna kazna bude povećana dvostruko u odnosu na važeće propise, saopćeno je iz Ureda Vlade FBih za odnose s javnošću.

(FENA) L.A.

U prostorijama JU Opća biblioteka u Maglaju otvorena je izložba "Anne Frank-Historija, Istorija, Povijest za danas" u organizaciji Incijativa mladih za ljudska prava u BiH, Fondacija Humanost u akciji BiH, Kuća Anne Frank, finansirana od strane Evropske unije, a čije je prikazivanje u našem gradu omogućeno uz podršku Fondacije Konrad Adenauer-Predstavništvo u BiH. Svojim prisustvom podršku je dao i Općinski načelnik Mehmed Mustabašić, koji se obratio posjetiocima, pozdravio samu ideju, kao i one koji su zaslužni za njenu realizaciju.

Na trideset dva panela prikazani su detalji iz života židovske djevojčice sa kraja Drugog svjetskog rata. Izložba je upotpunjena sa sedam panela, koji govore o historiji Bosne i Hercegovine tokom istog perioda. Kroz izložbu posjetioce vode posebno edukovani učenici Gimnazije "Edhem Mulabdić", prenoseći znanja koja su stekli o obrađenim temama.

Maglaj je prvi manji grad u kojem je prikazana izložba, a prije je bila u Mostaru, Sarajevu i Banja Luci.

"Svi se pitaju zašto baš Maglaj?! Izabrali smo ovaj mali grad, jer smo željeli dati priliku i biti ravnopravni prema svima. Smatram da ljudi u većim gradovima imaju i veće prilike za sve. Zato smo željeli da naša izložba bude i dio Maglaja. Još tokom 2014-te godine imali smo priliku sarađivati sa profesoricom historije Sanelom Kotorić kroz radionice i druge metodologije proučavanja historije. Ta uspješna saradnja se nastavila i evo danas smo tu" - ističe projekt koordinator Incijative mladih za ljudska prava u BiH, Kerim Somun.

Svi zainteresovani mogu radnim danima u periodu od 07:00 – 17:00 sati u prostorijama JU Opća biblioteka do 28.10.2016. godine, pogledati ovu zanimljivu i poučnu izložbu.

(maglaj.ba)