IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Borba za rijeku Unu, u selu Donja Suvaja, koje se nalazi u Hrvatskoj, nedaleko od bh. granice, traju već danima. Građani i aktivisti iz BiH, Hrvatske i Srbije, ustali su protiv, kako tvrde, nelegalne gradnje male hidroelektrane, koja bi uništila izvor jedne od najljepših rijeka u Evropi.

Okupljeni su za izvođačima radova postigli dogovor da se gradnja obustavi do ponedjeljka, kada bi trebalo da stignu nalazi inspekcija. Važnost očuvanja ovog netaknutog bisera prirode Unsko-sanskog kantona, ali i čitave BiH, prepoznaju i mladi.

"Drago mi je da sam danas ovdje. Prvenstveno mi je drago da sam došao ispred Vijeća mladih Bosanske Krupe. Kad pričamo o Uni, posebno mogu da istaknem, jeste da je Una naš identitet. Mi smo i došli s tim motoom, da je Una naš identitet. Mi smo djeca s Une. Smatram da je veoma važno da pružimo podršku, na isti način, kako ljudi iz ovog mjesta pružaju, jer Una je dio svih nas i zbog toga smo ovdje", kaže Ismet Bešić, predsjednik Vijeća mladih Bosanske Krupe.

Brojne javne ličnosti iz tri države podržali su proteste, među njima i Darko Rundek, koji je dan ranije, na ovom mjestu održao koncert. Nakon svirke, u Srbu je prikazan i film o spasavanju rijeke Kruščice. Koliko je važno prekinuti ove radove, podsjeća činjenica da je Una dio zaštićenog područja Natura 2.000, na šta podsjećaju iz Nacionalnog parka Una.

"Po neki put prevalili smo stotinjak i nešto kilometara u oba smjera. Radimo to zaista srcem. Zbog toga, ako se ovo nastavi, imaćemo svi posljedice. Mi smo prije par dana proslavili 50. Una regatu i uživali smo u tome, ali sve ono što se konsekventno dešava ovdje, desiće se i nama u Bihaću. Svi oni koji imaju imalo razuma, treba da prestanu s ovim, a nas će biti sve više sve dok ovome ne dođe kraj. Vrlo je teško s aspekta građana iz druge države reći šta će zakonodavstvo druge države uraditi, ali ono što bi trebalo, jeste da poštuju svoje zakone. Stojimo pored hidrološkog spomenika iz 1968. godine, zaštićeno područje s obje strane. Potpuno je nevjerovatno da u ovo vrijeme, u ovakvim pravilima, kakvi jesu standardi u EU, neko može da radi devastaciju jedne od najljepših rijeka na svijetu", kaže Alen Zulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Osim toga, s obzirom na to da se vrelo Une, na kojem se radove izvode, nalazi samo par kilometara od granice sa Bosnom i Hercegovinom, apsurdno je da vlasti Hrvatske, u vezi sa ovim projektom, nisu konsultovale BiH. Isto se, podsjećamo, dogodilo i sa odlagalištem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

(N1)

Tradicija kupovine drva i spremanja za jesen i zimu u ljetnim danima ponovo je postala praksa među građanima jer više njih kupuje ogrev koji je čak jeftiniji u odnosu na prošlu godinu.

Naime, oglasi koji kruže internetom prepuni su ponuda za kupovinu ogreva, a cijene se razlikuju u zavisnosti od toga da li želite drva u paletama ili kladama, pa čak i od toga da li želite prevoz na kućnu adresu, te koju vrstu drveta želite: bukvu, hrast ili grab.

Na oglasima se mogu pronaći drva u kladama, ćucima ili iscijepana u paletama pa se samim tim cijena formira na osnovu toga, a cijene se kreću od 60 do 180 KM.

“Bukva u metrici 100 KM, sa prevozom 120 KM. Takođe, uz ovo vršimo usluge rezanja i cijepanja”, naglašeno je u jednom oglasu.

Kada je riječ o iscijepanim drvima koja se nalaze u paletama, u jednom oglasu stoji da je cijena ogrevnog drveta na paletama, i to bukve, u dimenzijama palete 1x1x1,8 m 230 KM.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, ističe za “Nezavisne novine” da je u poređenju sa prošlom godinom došlo do pojeftinjenja.

“Konkretno, u poređenju sa prethodnom godinom cijene su nešto niže. Evo, kad govorimo o drvima cijena je niža za oko 50 KM u odnosu na prošlu godinu”, kazao je Helać.

Prema njegovim riječima, cijena manjih paleta je prošle godine iznosila 148 KM.

“To je paleta, manja 1x1x1 m, dok su one veće palete koje su inače dimenzija 1x1x1,8 m prošle godine bile oko 300 KM, a sada su 260 KM”, kazao je Helać.

Kako je dodao, niže su i cijene peleta.

“Što se tiče peleta, i on je pojeftinio. Već je na tržištu, a i u našoj kompaniji, od 350 do 370 KM, zavisno od same lokacije, isporuke, kvaliteta i količine“, kazao je Helać.

Prema njegovim riječima, stanje je dosta stabilnije nego prošle godine.

“U našoj kompaniji su cijene aktuelne već treći mjesec zaredom, bez ikakvih mijenjanja. Ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja jer je uvijek na tržištu stabilno”, kazao je Helać.

Kako je rekao, već dva mjeseca sve poslovnice njihove firme rade punim kapacitetom.

“Pa evo, već dva mjeseca mi radimo punim kapacitetom širom Bosne i Hercegovine, u svim našim poslovnicama – u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli, Banjaluci i Bihaću”, kazao je Helać.

Kako je rekao, građani su sa kupovinom počeli davno.

“Na svim tim lokalitetima građani su počeli sa kupovinom, radimo punim kapacitetom, tako da se definitivno vratio onaj trend tradicionalnog naručivanja ogreva, iako se to prethodnih godina bilo poremetilo”, kazao je Helać.

Prema njegovim riječima, sezona kupovine ogreva se bila izgubila.

“Sada se to već dosta ustabililo, počeli su građani opet nabavljati ogrev onda kada i treba, a to je u ljetnim periodima, kako bi se i drvo prosušilo na vrijeme i skladištilo, da bi bilo najpogodnije za loženje”, kazao je Helać.

Učestali hakerski napadi kojima javnost svjedoči u posljednjem periodu u zemljama okruženja jasan su signal za uzbunu i apel institucijama u BiH da ubrzaju procese kojima će ojačati institucionalne kapacitete za borbu protiv kibernetičkih prijetnji, oblika hibridnih izazova koji mogu izazvati ozbiljne poremećaje u nizu segmenata svakodnevnog života.

Semir Dedić, predsjednik udruženja “e-Transformacija” kaže kako se i dalje barata podatkom da se u BiH sedmično događa i 1500 hakerskih napada te kako je nužno raditi na promjenama koje bi uključivale podizanje nivoa spremnosti za suočavanje s ovim prijetnjama. Potvrdio je kako ovo udruženje u saradnji s njemačkim GIZ-om radi na mapiranju raspoloživih kapaciteta, što je važan korak u izgradnji otpornosti.

A kako bi se stanje unaprijedilo, sistem zaštite ojačao, a koordinacija različitih nivoa vlasti podignula na viši nivo, podršku pruža i Evropska unija kroz projekt “Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim poduzećima” u BiH/EU4DigitalSME, koji sufinansiraju EU i vlada SR Njemačke.

Krajem prošle godine udruženje “e-Transformacija” uspješno je organiziralo treći Cyber Security Summit, a tom prilikom usvojeno je šest zaključaka: mapirati raspoložive kapacitete koji mogu doprinijeti povećanju stepena cyber-sigurnosti i asistirati u slučaju značajnijih cyber-incidenata, pružiti podršku organizacijama i nevladinu sektoru u jačanju kapaciteta cyber-sigurnosti i podizanja svijesti o njoj.

To podrazumijeva i izgradnju novih te unaprjeđenje postojećih kapaciteta za praktični trening i simulacije u oblasti cyber-sigurnosti.

Također, nužno je uspostaviti mehanizme i protokole za razmjenu informacija o cyber-incidentima te poticati standardizirano dijeljenje iskustava proisteklih iz cyber-incidenata, kao i organizirati sveobuhvatno istraživanje koje će omogućiti sagledavanje objektivne slike stanja cyber-sigurnosti u Bosni i Hercegovini i definiranje konkretnih akcijskih planova za unaprjeđenje sveobuhvatnih cyber-sigurnosnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini.

U konačnici je potrebno izraditi strategiju podizanja nivoa kapaciteta cyber-sigurnosti te aktivnije raditi na izradi propisa koji bi regulirali oblast korištenja digitalnih tehnologija i cyber-sigurnosti. Navedeni zaključci posebno su aktuelni u svjetlu hibridnih prijetnji kojima svjedočimo u posljednje vrijeme te pokazuju kako svi nivoi vlasti u zemlji moraju na sistemski način pristupiti ovoj tematici. Naravno, preduvjet efikasnijeg suočavanja s takvim prijetnjama je ostvarivanje komunikacije i saradnje na svim nivoima, ne samo u kontekstu vlasti već i kada govorimo o akademskoj zajednici, kao i organizacijama civilnog društva.

Ono što je jasno u ovom trenutku je činjenica da Bosna i Hercegovina, uprkos percepciji, ima kapacitete za suočavanje sa cyber-prijetnjama, međutim, da bi bili stavljeni u funkciju efikasne zaštite kritične infrastrukture, nužne su promjene koje bi uključivale pravovremenu razmjenu informacija, ali i mapiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta.

Kada govorimo o BiH, do sada je bilo nekoliko medijski eksponiranih slučajeva hakerskih napada, poput blokade servera Parlamenta BiH najesen 2022. godine ili pak napada na integrirani zdravstveni informacijski sistem RS-a, piše Večernji.ba.

Isplata penzija za juli u Federaciji počinje danas. Najniža penzija iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za juli 366.593, iznosi 723,00 KM.

Penziju za juli primit će 450.169 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 miliona KM.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Kantonalna uprava za šumarstvo upozoravaju stanovništvo da nije dozvoljeno loženje otvorene vatre u šumama i na šumskom zemljištu, kao i na drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od šume.

Podsjećamo da usljed veoma dugog perioda ekstremno visokih temperatura u velikom broju zemalja Europe i svijeta bjesne požari, tako da je neophodno upozoriti građanstvo na postojanje veoma velike opasnosti od pojave šumskih požara.

Visok rizik od požara tj. postojanje velike vjerovatnoće da će se šumski požar desiti zahtijeva poseban oprez i stalnu budnost građana. Naročito je važno da se u blizini šumskih područja izbjegava svaka aktivnost i svako ponašanje koje može biti uzrokom katastrofe.

Čuvari šuma u ovom periodu su dužni da poduzimaju pojačane preventivne i represivne mjere. Pored toga, svim uposlenicima Uprave za šumarstvo se nalaže da za svako paljenje vatre podnose odgovarajuće prijave.

Iako je u šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od šume zabranjeno loženje otvorene vatre, obzirom na mnogostruko uvećanu opasnost od požara, građani se upozoravaju da sada ni na većoj udaljenosti ne bi trebalo paliti otvorenu vatru.

Napominjemo da je pravovremena reakcija u početnoj fazi požara veoma važna za efikasno suzbijanje i gašenje požara, te se mole građani da ukoliko uoče šumski požar odmah reaguju i informišu Profesionalnu vatrogasnu jedinicu na broj 123, a koja će koordinirati akciju gašenja sa Šumsko privrednim društvom, Kantonalnom upravom za šumarstvo i drugim nadležnim institucijama na području Zeničko-dobojskog kantona.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu – Kantonalna uprava za šumarstvo

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je većinom i bez glasova protiv Prijedlog Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica ZDK-a, dok je jednoglasnu podršku dobio Nacrt zakona o proglašenju Zaštićenog područja planine Zvijezda (Vareš).

Povlačenje na doradu Zakona o dopunskim pravima branilaca i članova njihovih porodica ZDK-a, koji su zastupnici Skupštine ZDK u formi nacrta jednoglasno bili usvojili u decembru prošle godine, tražilo je novo rukovodstvo Saveza ratnih vojnih invalida ZDK-a (prethodno rukovodstvo prošle je godine također dalo svoju saglasnost na ovakav zakon).

Predstavnici većine kantonalnih boračkih udruženja, kao i predstavnici boračkih udruženja u Komisiji za boračka pitanja Skupštine ZDK- Alija Redžić (Armija Republike Bosne i Hercegovine) te Dragan Janko (Hrvatskog vijeća obrane), podržali su ovakav zakon te pozvali zastupnike da ga usvoje jednoglasno, smatrajući da doprinosi poboljšanju prava ove populacije te da se sve primjedbe mogu uvrstiti u podzakonska akta.

Ministrstvo za boračka pitanja ZDK sva podzakonska akta, u konsultaciji s predstavnicima boračkih udruženja, treba izraditi u narednih 90 dana, kako bi primjena ovog zakona mogla stupiti na snagu 1. januara 2025. godine.

Zakon je, kako je napomenuo ministar Adnan Sirovica (DF), usklađen s izmjenama i dopunama federalnog zakona, usvojenim u aprilu 2022. godine. ZDK se, kazao je, odlučio za izradu “novog zakona”.

– Podzakonskim aktima, u skladu s finansijskim mogućnostima, određujemo direktno koji period za ostvarivanje prava možemo primjeniti. Po kantonalnom zakonu, to je od devetog mjeseca 1991. do četvrtog mjeseca 1996. godine. A, onda, za svako je pravo podzakonskim aktima određen drugi period, u tom periodu- kazao je Sirovica.

Primjedbe koje je iznio SRVI ZDK-a, dodao je Sirovica, koji su zahtjevali da se direktno u tekst zakona uvrsti pravo na liječenje, banjsko liječenje i pravo na kvalitetne proteze, ministar Sirovica ističe kako su ova prava znatno povećana u njegovom mandatu.

-Kada su te tri stvari u pitanju, od kada sam ministar, za 2023. godinu, za liječenje je bilo predviđeno 1.550.000 KM, a sada je to 1.900.000 KM. Tako da imamo povećanje od 350.000 KM. Kada je u pitanju banjsko-klimatsko liječenje, bilo je predviđeno 450.000 KM u 2023. godini, a posljednjom preraspodjelom opredjeljen je iznos od 800.000 KM, to jeste duplo u odnosu na prethodnu godinu – kazao je Sirovica, koji je istakao kako smatra da se “dosta upetljala politika” u definisanju njihovih zahtjeva.

Predsjednik SRVI ZDK Amir Mujkić istakao je kako su svoje zahtjeve uputili i u pisanoj formi, ali da će poštovati odluku Skupštine ZDK. Da li će sudjelovati u izradi podzakonskih akata, na osnovu kojih, ističe, do sada nisu mogli konzumirati sva svoja prava odlučit će, najavio je, Predsjedništvo RVI ZDK-a.

– RVI su ponosni ljudi i oni će prihvatiti ovaj zakon kakav jeste. Moram, sada, napomenuti – nisam to htio na Skupštini da kažem: Dva mjeseca se najavljujem ministru. Njihovi podzakonski akti su takvi da ministar može kazati – tebe hoću primiti, tebi neću dati; tebi ću dati ovo, tebi ću dati ono. Mi smo, jednostavno, tražili da se u zakon uvrsti- kao što su to uvrstili svi kantoni. Ne podzakonski akt, ne odluka Skupštine…- kazao je Mujkić, koji je dodao kako su tražili da svoja prava mogu ostvariti bez utjecaja pojedinaca.

Predsjednik Temeljnih boračkih organizacija ZDK-a Nazim Bećirović podsjetio je kako su sva boračka udruženja sudjelovala u izradi ovog zakona te da su svi savezi, izuzev SRVI ZDK-a, bili za donošenje ovog zakona.

-Svi ostali savezi bili su za donošenje ovog zakona, jer smo svi zajedno učestvovali u donošenju ovog zakona, gdje poboljšava uslove pripadnika ARBiH i HVO-a na području ZDK-a. S te strane mi podržavamo ove izmjene i dopune i usvajanje zakona na Skupštini ZDK – kazao je Bećirović, koji je podsjetio da su sve usaglasili, potpisali i poslali akt prema Ministarstvu za boračka pitanja ZDK.

Dodao je kako je najbitnije da će zakonom biti opredjeljeno dodatnih oko 5.000.000 KM za boračku populaciju.

Član skupštinske komisije i predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a ZDK-a Dragan Janko, podsjetio je kako se danas zastupnicima Skupštine ZDK obratio i kao predstavnik još dvije organizacije HVO- a – Udrugu obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja ZDK-a te Udrugu ratnih vojnih invalida HVO-a ZDK-a.

-Insistirali smo da primjena ovog zakona počne što prije i da se sva ta sredstva koja su planirana i utroše na onu populaciju za koju je namijenjena. Svako odgađanje primjene ovog zakona i njegovog stupanja na snagu, u stvari, gubitak je korisnika prava, koji sami po sebi na taj način gube.

Kada govorimo o ovom zakonu, nijedan njegov segment nije umanjio već stečena prava nijednog korisnika prava, odnosno nijedne populacije unutar tog zakona, nego je, samo, unaprijedio. Vrlo je bitno napomenuti da je egzistencijalna nakanda za braniteljsku populaciju povećana sa pet na šest KM- napomenuo je Janko, koji je dodao da su izjednačena prava za preminule članove braniteljske populacije za “posljednji ispraćaj”.

-Početkom 2023. godine počeli smo s izradom nacrta ovog zakona; u sedmom mjesecu prošle godine sve braniteljske udruge su ovjerile i potpisale te dale svoju suglasnost na taj nacrt. Već sam rekao da je, u to vrijeme, bila jedna skupštinska većina, a, onda smo, u 12. mjesecu su jednoglasno usvojili nacrt.

Šta se od tog vremena do danas promijenilo, ja, to, stvarno ne znam, ali znam da je još više unaprijeđen zakon. Zašto određeni dio te populacije nije za ovaj zakon, ja, stvarno, ne bih komentirao- kazao je Janko.

Podršku ovom zakonu dali su i neki zastupnici iz opozicionih stranaka, a Amra Babić iz Naroda i Pravde kazala je kako ima “dovoljno vremena da se sve nedoumice otklone do početka njegove primjene, 1. januara 2025. godine”, ali da je potrebno usvojiti zakon i zbog djece pripadnika boračkih populacija koji će ovih dana aplicirati na konkursima za prijem na poslove u školama ZDK-a. Usvojena je njena inicijativa da se, upravo zbog toga, što prije zakon objavi u Službenim novinama ZDK-a te da direktori škola konkursnu proceduru provode po odredebama ovog zakona.

Skupština ZDK verificirala je prijedlog Odluke o dodjeli javnih priznanja ZDK-a, koje je, nakon provedenog javnog poziva, sačinila Komisija za dodjelu javnih priznanja ZDK-a povodom 29. augusta – Dana ZDK.

Priznanje “Plaketa ZDK-a”, na svečanoj sjednici Skupštine ZDK, koja će se održati 29. augusta, dobit će najbolja bosanskohercegovačka alpska skijašica, Visočanka Elvedina Muzeferija, zatim tešanjski privrednik i izdavač Bajruzin Hajro Planjac te zenički privrednik, bivši federalni zastupnik i bivši predsjednik Atletskog kluba Zenica i Atletskog saveza BiH Suad Kaknjo.

Zastupnici su usvojili i Odluku o potvrđivanju Programa obilježavanja Dana ZDK-a za 2024. godinu.

Nacrt zakona o proglašenju Zaštićenog područja planine Zvijezda (Vareš), koji je jednoglasno usvojen, poslan je u javnu raspravu, nakon čega će se u formi prijedloga ponovo naći pred Skupštinom ZDK. Zvijezda bi, tako, nakon zaštićenog područja Tajan kod Zavidovića, postala drugo zaštićeno područje u ZDK-u.

Usvojene su i Izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda Zdravstvenog osiguranja ZDK-a za 2024. godinu, nakon čega će uslijediti i potpisivanje novog kolektivnog ugovora za oblast zdravstva te uvećana plaća zaposlenim u zdravstvu ZDK-a.

Plaća ljekarima bit će uvećana za 15, a medicinskim sestrama i drugom osoblju za 20 posto, odnosno najmanje linerano za 250 KM.

Usvojena je i zastupnička inicijativa nezavisnog zastupnika Alena Kapkovića za Izmjene i dopune člana 10. Odluke o organizaciji i načinu obavljanja taksi prijevoza putnika na području ZDK-a, kao i prijedlog zastupnika Ćazima Huskića za davanje autentičnog tumačenja člana 54. tačka b) i člana 56. stav (2) tačka d) Zakona o visokom obrazovanju („Službene novine ZDK“, broj: 12/22).

Usvojena je i Informacija o dostignutom stanju u oblastima socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom u 2023. godini.

Na jučerašnjoj sjednici Skupština ZDK verificirala je prijedlog Odluke o dodjeli javnih priznanja ZDK-a, koje je, nakon provedenog javnog poziva, sačinila Komisija za dodjelu javnih priznanja ZDK-a povodom 29. augusta – Dana ZDK.

Priznanje “Plaketa ZDK-a”, na svečanoj sjednici Skupštine ZDK, koja će se održati 29. augusta, dobit će najbolja bosanskohercegovačka alpska skijašica, Visočanka Elvedina Muzeferija, zatim tešanjski privrednik i izdavač Bajruzin Hajro Planjac te zenički privrednik, bivši federalni zastupnik i bivši predsjednik Atletskog kluba Zenica i predsjednik Atletskog saveza BiH Suad Kaknjo.

Zastupnici su usvojili i Odluku o potvrđivanju Programa obilježavanja Dana ZDK-a za 2024. godinu.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)