U Sjevernoj Makedoniji rafovi za hljeb jutros su ostali prazni, iako su pekari najavili da će hljeb isporučivati sve dok ne stupi na snagu odluka Vlade o zamrzavanju cijene na 33 denara, odnosno 0,53 eura.

Ljudi koji su jutros otišli ​​u kupovinu kažu da u prodavnicama nisu našli bijeli i polubijeli hljeb, a na rafovima su bili samo specijalni hljebovi, prenosi “Nova Makedonija”.

Vlada je zamrznula cijenu bijelog i polubijelog hljeba sa 450 grama na 33 denara do kraja maja i ukida subvencionisanu struju za preduzeća koja proizvode osnovne prehrambene proizvode.

Odluka je donijeta juče na sednici Vlade, a pekarska industrija, koja je dan ranije najavila da će prestati sa proizvodnjom hljeba ukoliko takva odluka bude donijeta, sačekaće da bude objavljena u Službenom glasniku i najaviće naredne korake.

Ovakve odluke Vlade uslijedile su nakon što su analize Ministarstva privrede i inspekcijske kontrole pokazale da neka od preduzeća nisu snizila cijene svojih proizvoda.

Premijer Dimitar Kovačevski rekao je juče na konferenciji za novinare u Vladi da neće dozvoliti neopravdano povećanje cijena.

Prema riječima ministra privrede Krešnika Bektešija, preduzeća nisu oštećena činjenicom da će cijena hljeba biti zamrznuta.

Zbog povećanog izvoza domaći kupci teško dolaze do uglja, čija cijena po toni ide i do 300 maraka, što potvrđuju prodavci ističući da na utovaru koji se dugo čeka vladaju velike gužve.

Prodavci koji su pristali da govore za “Glas” kažu da kupci svakodnevno zovu bez obzira na visoke cijene, koje variraju u zavisnosti od lokacije na kojoj se dostavlja mušterijama, zbog troškova prevoza.

Vlasnik firme “Hidex” iz Živinica Hidajet Nukić kaže da pred rudnikom u Banovićima vlada velika gužva te da uglja nema dovoljno za domaće tržište.

Dodao je da je u Banovićima uplata sada 244 KM po toni.

“Na utovar se u proteklom periodu čekalo do sedam dana i nikada se ne zna kada će se doći na red. Bez obzira na nalog i ako je sve uplaćeno unaprijed, redovi su ogromni”, kazao je Nukić.

Objasnio je da se sada može prodati i ugalj slabijeg kvaliteta, zato što ga nema, a potražnja je ogromna.

“Cijena su otišle u nebo pa je sada tona uglja oko 300 KM u zavisnosti da li je riječ o onom iz Banovića, Đurđevika, Ugljevika ili Zenice i gdje se vozi. To je preskupo za naš standard i uslove, ali šta je tu je”, kazao je Nukić.

Da u Banovićima trenutno vlada velika gužva potvrdio je i Mirza iz tog mjesta, koji kaže da je teško doći do uglja.

“Građani stalno zovu, a kada naruče moraju da čekaju. Međutim, to nije do nas, mi smo samo prevoznici”, rekao je Mirza, dodajući da se cijena tone uglja iz Banovića kreće oko 240 KM.

Objasnio je da zbog velikih gužvi i spore dostave gube mušterije.

Jedan prodavac uglja iz Banovića koji nije želio da mu navodimo ime kaže da je potražnja velika, ali problem je što utovar ide sporo.

“Iz Srbije dolazi veliki broj kamiona i na utovaru je ogromna gužva, a to onda nama koči poslovanje, jer ko prvi dođe do uglja njegove su i mušterije”, rekao je on.

Ispričao je da je cijena tone uglja sa 210 KM skočila na 240 maraka.

“Građani se žale, ali to je tako i ne može se ništa učiniti. Cijene su se promijenile prije 15 dana i trenutno neće još ići gore”, kazao je on.

UIO

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH lani je iz BiH izvezeno oko 984.000 tona uglja, čija je vrijednost premašila 154 miliona KM. Godinu ranije izvezeno je oko 195.000 tona uglja vrijednosti 26,4 miliona KM.

Svojim izvještajem Uprava je skrenula pažnju i na jako niska primanja zaposlenih, koji, kako su naveli, nemaju motivaciju za rad.

Nedovoljan broj radnika, niska primanja, loši uslovi rada, nedostatak prostora, zastarjelost informatičke opreme i službenih vozila te nezainteresovanost nadležnih organa samo su neki od problema koji opterećuju rad Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

“U 2022. godini je za 146 zaposlenih prestao radni odnos u UIO po raznim osnovama, a obim poslova je znatno povećan i poslovne aktivnosti su sve složenije u odnosu na ranije godine funkcionisanja ove uprave. To nije propraćeno angažovanjem dovoljnog broja izvršilaca i adekvatnom organizacionom strukturom, što znatno otežava efikasno i efektivno izvršavanje poslova iz nadležnosti UIO”, navedeno je u Izvještaju o radu UIO BiH za 2022. godinu.

Svojim izvještajem Uprava je skrenula pažnju i na jako niska primanja zaposlenih, koji, kako su naveli, nemaju motivaciju za rad.

“U tom smislu prisutno je nezadovoljstvo zaposlenih”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Koliko problema imaju s radnicima možda najbolje govori podatak da je 44 odsto zaposlenih starije od 50 godina, te da u prosjeku svake godine UIO ostane bez više od 100 radnika.

“S obzirom na to da su poslovi iz oblasti indirektnog oporezivanja vrlo složeni i zahtijevaju duži period za edukaciju, nedostatak izvršilaca predstavlja vrlo ozbiljan problem koji će u budućnosti eskalirati i dovesti do situacije da UIO neće imati stručne izvršioce”, istakli su u UIO.

Takođe, istaknuto je i da je veći broj službenih vozila s obzirom na godinu proizvodnje i pređenu kilometražu upitne tehničke ispravnosti, te da nemaju dovoljan broj vozila za terenski rad.

Kao poseban problem u UIO su istakli nezainteresovanost nadležnih organa za stanje ljudskih resursa jer inertnost institucija po tom pitanju dovodi do opšteg nezadovoljstva zaposlenih u UIO i sve teže je zadržati stručni kadar.

“UIO ima ozbiljan problem sa raspoloživim brojem izvršilaca u odnosu na stvarne potrebe obima posla, posebno što u zadnje dvije godine nije bilo mogućnosti za raspisivanje javnog oglasa za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta usljed nedobijanja saglasnosti Savjeta ministara BiH za dodatnim zapošljavanjem u UIO, a svake godine po raznim osnovama UIO napusti više od 100 izvršilaca“, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO.

Iako je Izvještaj UIO za prošlu godinu poprilično sumoran u smislu uslova rada, u Sindikatu radnika UIO kažu da je situacija još gora i da je opšte nezadovoljstvo svakodnevica.

“Mogu reći da je situacija prelila čašu i sve skupa je kulminiralo. Postoji opšte nezadovoljstvo. Zbog nedostatka broja izvršilaca ljudi moraju raditi mnogo više posla jer posao ne trpi i niko vas ne pita možete li ili ne. Ne znam iz kojeg razloga konkursi negdje stoje, a situacija je takva da svakodnevno imamo manje zaposlenih, što zbog odlaska u penziju, što zbog toga što ljudi nezadovoljni platom napuštaju Upravu”, rekla je za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

TRA - Agencija za razvoj općine Tešanj, u ime Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Tešanj objavljuje Javni poziv za nezaposlena lica evidentirana pri Zavodu za zapošljavanje ZDK, za pohađanje BESPLATNE OBUKE ZA ZAVARIVAČE u okviru projekta „Tech-Lab“ (bos. teh lab)

PROGRAM OBUKE

- Obuka za zavarivače

Trajanje obuke: 75 časova

Organizacija obuke: 3-4 puta sedmično u trajanju od 8h po terminu

Teoretska nastava: Mješovita srednja škola Tešanj

Praktična nastava: GMC doo Usora

Uslovi za prijavu

Pravo na prijavu na Javni poziv nezaposlene osobe sa područja općine Tešanj i šire regije sa minimalnim obrazovnim zahtjevima za uključenje u program obrazovanja: završena srednja škola. Prednost imaju osobe sa zavšenom srednjom školom mašinskog smjera.

Svi zainteresovani se mogu prijaviti popunjavanjem online obrasca: koji se nalazi na web stanici Agencije za razvoj općine Tešanj ili popunjen Obrazac prijave dostaviti lično u Agenciju za razvoj općine Tešanj TRA doo Trg Alije Izetbegovića br. 1 74260 Tešanj (zgrada Općine, 1 sprat kancelarija br.15). Za sve dodatne informacije možete obratiti na broj telefona 032 650 608.

Poziv ostaje otvoren do 06.03.2023.godine do 16:00h, ili do popune predviđenog broja učesnika.

Obuka se realizuje u okviru projekta „Tech-Lab“ (bos. teh lab) koji zajednički implementiraju „TRA“ d.o.o - Agencija za razvoj općine Tešanj, Općina Tešanj, Javna ustanova Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, Mješovita srednja škola Tešanj i privredni subjekti. Ukupna vrijednost projekta je 467.745,47 KM, od čega je Europska unija obezbijedila 365.807,08 KM.

Alma Karahodžić naslijedila je ljubav prema pčelarstvu od svog rahmetli oca Ekrema Karahodžića, jednog od velikana bosanskohercegovačkog i regionalnog pčelarstva. Lijepi su primjeri gdje djeca nastavljaju putem svojih čestitih roditelja, a Tešanj baš obiluje njima. Alma Karahodžić je jedna od mnogobrojnih mladih čija je poslovna ideja dobila podršku kroz poticaje koje je Općina Tešanj osigurala za razvoj malih biznisa.

Tim povodom, a u okviru projekta I oni su budućnost Tešnja, Općinski načelnik Suad Huskić nedavno je sa saradnicima posjetio Almu u Jevadžijama i razgovarao sa njom.

Alma je od rahmetli oca naslijedila znanje ali i ogromnu empatiju prema pčelama i zato se danas uspješno bavi ovim plemenitim zanimanjem. Obrt sam osnovala prije nepunih pet godina. Moj otac se veoma uspješno bavio pčelarstvom 40 godina. Kroz djetinjstvo i odrastanje sticala sam znanje, a kasnije sam to znanje proširila kroz svoje studije kao inženjer prehrambene tehnologije, diplomiravši upravo na temu meda i pčelinjih proizvoda. Danas imamo oko 200 pčelinjih zajednica, govori Alma.

Postoji neko pravilo da je optimalan broj 40 pčelinjih zajednica da to bude primarno zanimanje, a ne hobi. Alma ih ima puno više, što nije nimalo jednostavno, ali kako kaže, kada se nešto voli nije teško.

Naša Općina, naglašava Alma, pruža podršku, tokom studiranja, a kasnije preko projekta Podrške razvoju start up ideja mladih, i poticaja obrtima. To nije baš tako u svim općinama, i zato, smatra Alma, treba iskoristiti sve ove pogodnosti i pokrenuti vlastiti biznis ko god to želi i ko ima jasnu viziju. Svaki početak je težak, ali kasnije se stvari poslože.

Nikada joj nije palo na pamet da odustane od pčelarstva, niti da napusti Bosnu i Hercegovinu. U 40 godina odrastanja u pčelarstvu uz oca, Alma se nagledala svega. Bilo je tu i lijepih dana i godina, ali i požara, poplava, i raznih drugih nevolja.

Prije nekoliko decenija sa manjim brojem zajednica moglo se proizvesti više meda nego danas. Došlo je do promjena u prirodi, i pčele danas moraju davati med u znatno nepovoljnijim uvjetima. Zato su pčelarstvo i zaštita prirodne sredine dvije neodvojive teme.

Posvećena kvalitetu u ovome što radi, Alma ističe da nema problema sa plasmanom meda i proizvoda od meda. Kvalitet nam je na prvom mjestu. Osim toga, trudimo se da naše proizvode lijepo upakujemo. Naši proizvodi su dostupni u Tešnju u Jevadžijama i na Vlašiću gdje imamo svoj pčelinjak, a vršimo i dostavu brzom poštom.

Prošla godina je bila jedna od boljih po količini meda. Što se tiče cijene, Alma smatra da je 25 KM za kilogram pravog, nepatvorenog meda realna za sada.

Osim meda, Pčelarstvo Karahodžić ima u ponudi i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, a unazad godinu dana počelo se sa proizvodnjom 100% prirodne kozmetike na bazi meda i pčelinjeg voska. Zapravo se malo odmaram kada pravim ove prozvode, naspram ovog težeg dijela, iskrena je Alma.

Danas je Pčelarstvo Karahodžić ozbiljan obrt sa godišnjom proizvodnjom meda od oko nekoliko tona i sa planom širenja kapaciteta. Primjenjuju se nove tehnologije gdje god je to potrebno i moguće. Spada u red tzv. selećih pčelarstava, što znači da pčelinje zajednice sele po pašama u periodima medobranja. U proljeće idu prvo na bagrem u okolini Modriče i Odžaka, zatim na Vlašić gdje pčele provode cijelo ljeto i gdje beru dvije paše, vlašićku livadu i vlašićku šumu. Na jesen se pčele vraćaju u Tešanj na stacionar gdje zimuju i provode prve dane intenzivnog razvoja do nove pčelinje paše.

Jedna pčelinja zajednica ima oko 1 milion pčela. Brinemo o 200 miliona pčela. Pčele su plemenita bića i ljudi bi mnogo toga mogli naučiti od njih. Daleko smo od toga da naša Bosna i Hercegovina funkcionira besprijekorno kao jedna pčelinja zajednica, ali sanjam da ćemo jednog dana ličiti na njih, poručuje nam Alma za kraj razgovora.

Projektom I oni su budućnost Tešnja Općina predstavlja mlade i uspješne ljude. Cilj je promovirati kako njihova profesionalna i životna postignuća tako i univerzalne vrijednosti. Projektom se želi pokazati da Tešanj kao lokalna zajednica ima svijetlu budućnost u kojem itekako ima mjesta i za mlade i uspješne ljude koji grade jedno društvo u kojem uspjeh nije nikakvo ‘čudo’, već pravilo i normalna stvar do koje se dolazi znanjem i zalaganjem.

Iako su cijene goriva znatno pale u odnosu na sredinu prošle godine, kada je na nekim pumpama za litar trebalo izdvajati oko 3,70 KM, na rafama u trgovinama se, u međuvremenu, skoro ništa nije promijenilo.

Na benzinskim pumpama trenutno su naftni derivati poprilično jeftiniji nego u junu 2022, pa je, recimo, u Banjaluci benzin 95 juče koštao od 2,49, a dizel od 2,66 KM pa naviše.

U istom periodu, svjedoče borci za zaštitu potrošača, skoro ničemu od robe i usluga koje svakodnevno plaćamo nije padala cijena, zbog čega, smatraju, neko ubire ekstraprofit.

Dijelom ozbiljno, dijelom kroz šalu, upozorili su da je, recimo, poprilično poskupjela i usluga šišanja, iako ne znaju da ijedna berberska mašinica radi na benzin ili na dizel.

Zbog niza sličnih primjera, dodaju u udruženjima za zaštitu potrošača, na potezu je inspekcija, dok sindikalci ne vjeruju da će se to desiti, jer, kako kažu, to državi nije u interesu, pošto viša cijena znači i veće poreze, a time i pozamašnije punjenje budžeta.

"Činjenica je da su se svi proizvođači, odnosno trgovci, kada su cijene goriva rasle, pozivali na to poskupljenje, te podigli i cijene robe. Kada je došlo do pada cijena goriva, niko ne vraća svoje cijene. Ovo je definitivno vrijeme da inspekcija počne kontrolisati trgovce i pružaoce različitih usluga", kaže za "Nezavisne novine" Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da smo svjedoci da, kada cijene dostignu određeni nivo, one se vrlo često ili nikako ne vraćaju, a tu su, dodaje, zakazali inspekcijski organi, koji bi trebalo da budu u službi zaštite potrošača, odnosno građana, tj. svih onih krajnjih korisnika proizvoda i usluga.

"U zemljama zapadne Evrope, kada dođe do smanjenja cijene barela nafte, to se vidi i na benzinskim pumpama i na policama. A mi to vrlo brzo osjetimo samo kada treba podići cijenu. Mislim da za takvu politiku trgovački centri i oni koji distribuišu robu i usluge imaju tihu saglasnost vlasti u BiH, jer ovdje je cilj da se što više sredstava prikupi kroz PDV, pošto tu država profitira", naveo je Šatorović za "Nezavisne novine".

S druge strane, Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, kaže da gorivo nije jedini ulazni element koji utiče na krajnju cijenu u maloprodaji.

"Mi smo uvozno orijentisana zemlja i većina asortimana koji je na policama u marketima uvoznog je karaktera. Osim toga, kako imamo informacije od trgovaca, nije tačno da nije došlo do snižavanja cijena. Neki proizvodi, recimo neki sirevi, kao što su edamer i gauda, sniženi su čak i za 30 odsto. Svakako treba imati u vidu i da su trgovci išli sa povećanjem plata za radnu snagu, tako da i to utiče na definisanje konačnih cijena u maloprodaji", kaže Šobotova za "Nezavisne novine".

Iz Inspektorata Republike Srpske poručuju da je prioritet u radu Republičke tržišne inspekcije u protekloj godini bila kontinuirana kontrola formiranja cijena osnovnih životnih namirnica.

"U tržnim centrima i marketima izvršeno je više od 200 kontrola poštivanja Uredbe o ograničavanju marži. U 138 slučajeva utvrđene su nepravilnosti, na osnovu čega su izrečene novčane kazne u visini od 1.253.200 KM", naveli su iz Inspektorata RS.

Dodali su da će tržišna inspekcija i dalje svakodnevno nastaviti s redovnom kontrolom formiranja cijena.

"Pratićemo stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala", kazali su iz Inspektorata Republike Srpske za "Nezavisne novine".

Da bi se otišlo u starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine, potrebno je da ispunite jedan od dva uvjeta, a to je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

Redakciji Faktora više čitatelja se obratilo sa pitanjem da li se u penziju može sa manje staža i godina života i ako može, da li se u tom slučaju umanjuje penzija i koliko.

Prijevremena penzija se umanjuje

– Radim u administraciji i zaista više ne mogu. Želim da se penzionišem. Imam 30 godina staža i 62 godine života. Znam da kada bih otišla u penziju, da bi mi penzija bila umanjena, ali pitam se kao i mnogi da li bi mi se sa navršenih 65 godina života povećala penzija na osnovu godina starosti – govori nam čitateljka.

Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, za Faktor kaže kako žene po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u FBiH u prijevremenu starosnu penziju u ovoj godini mogu samo ako imaju 33 godine staža osiguranja i 58 godina života.

Dodaje kako žene mogu ići ranije u penziju i to invalidsku ili ako su bile u odbrani zemlje, a gdje postoje također propisani uvjeti pod kojima se mogu penzionisati.

– Ne mogu žene u penziju sa recimo 30 godina staža i 62 godine života. Kod odlaska u prijevremenu starosnu penziju, u odnosu na nedostajeće godine života, penzija se umanjuje za četiri posto godišnje.

Ta prijevremena penzija neće biti manja od minimalne, ali ona je trajna i ne povećava se kada osoba koja je otišla sa 58 godina starosti navrši 65 godina. Naravno da se povećava sa ostalim penzijama. Umanjenje penzija ako se ide ranije je ozbiljnije po novom Zakonu o PIO-u.

Smisao umanjenja penzija je da destimulira ljude da odu ranije u penziju, prijevremenu. Cilj je da se ostane u radnom odnosu, čak ima u zakonu nagrada ako se ostaje poslije 65. godine u radnom odnosu, nekih dva posto – govori Kvesić.

Primati penziju i raditi

Kaže da kod rada nakon penzije može doći do korekcije penzije jer osoba može zbog dodatnih godina staža tražiti novi obračun penzije.

Podsjetio je ko može raditi i primati penziju.

– Oni koji imaju 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života, mogu i raditi i primati penziju. Na početku 2018. nije mogao niko, kada je počela primjena zakona, ali se to promijenilo – rekao je Kvesić.

U ovoj godini u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju mogu muškarci koji imaju 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

(faktor.ba)

Prije 31. godinu građani Bosne i Hercegovine na referendumu 29. februara i 1. marta odlučili su da žele živjeti u nezavisnoj državi. Tada je voljom većine građana, Bosna i Hercegovina postala nezavisna i suverena država, a nakon toga i međunarodno priznata.

Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine, 76 država svijeta priznalo je BiH kao nezavisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992. godine.

Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine postala je članicom Ujedinjenih naroda, a ispred sjedišta u New Yorku postavljena je njena državna zastava. Ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti počela je četverogodišnja agresija na BiH.

BiH je postala članica UN-a na osnovu Rezolucije 755, čime je, kao sukcesor Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ. Generalna skupština UN-a jednoglasno je primila BiH u svoje članstvo. Tako je BiH dobila puni međunarodni legitimitet.

Zemlje članice tadašnje Evropske ekonomske zajednice, pretače Evropske unije, 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, priznale su Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu.

BiH je do danas uspostavila diplomatske odnose sa 183 države članice Ujedinjenih nacija, a vodi se intenzivna komunikacija s preostalih devet članica (Butan, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Madagaskar, Nauru, Palau, Mikronezija, Kiribati i Centralnoafrička Republika) s kojima još nisu formalno uspostavljeni diplomatski odnosi.

Specifičnost svih ovih devet država je da su geografski vrlo udaljene od BiH i da nemaju posebno razvijenu diplomatsku mrežu, što je vjerovatno i jedan od razloga da do danas s njima nisu uspostavljeni diplomatski odnosi.

Američki nezavisni senator, ljevičar, Bernie Sanders je izjavio da Sjedinjene Američke Države postaju oligarhija poput Rusije.

To je poručio u intervjuu za Sky News, dok promoviše svoju nedavno objavljenu knjigu "U redu je biti ljut zbog kapitalizma (It's OK to be Angry About Capitalism)".

"Ljut sam jer u mojoj državi, SAD-u, imamo veću nejednakost u prihodima i bogatstvu nego što smo ikada imali u historiji naše zemlje. Srednja klasa ima sve niže prihode, radnička klasa se bori da donese hranu na sto, ali milijarderima ide fenomenalno. Postoji veća koncentracija vlasništva u brojnim sektorima, bilo da je riječ o poljoprivredi, medijima, Wall Streetu, transportu", ukazao je.

Prema Sandersovim riječima, sve manje velikih korporacija kontroliše ono što se događa u SAD-u.

"U Americi postoji klasa milijardera koja je u stanju dati ogromne količine novca pojedinim kandidatima i dominirati političkim sistemom. Ono što gledamo je nacija koja brzo postaje oligarhija. Govorimo o Rusiji i Putinovoj oligarhiji. Pa u SAD-u također postoji oligarhija", konstatovao je.

Kao razlog zašto je ljut je istakao da se dešava nazadovanje uprkos tehnologiji koja postoji. Poručio je da knjigom želi podstaći na razmišljanje kako to da američki radnici više rade, a manje zarađuju usljed tehnološkog napretka. Istakao je da se mora osigurati da tehnologija radi za radnika, a ne samo za vlasnike tehnologije.