Benzinske crpke u mnogim dijelovima Kine počele su racionalizirati potrošnju dizela zbog rastućih troškova i pada zaliha.

Neki vozači kamiona moraju čekati po cijeli dan da dopune gorivo, navodi se u objavama na društvenoj mreži Weibo.

Kina je trenutno usred velike krize električne energije, jer je nestašica uglja i prirodnog gasa zatvorila fabrike i ostavila domove bez struje, a ovo najnovije pitanje vjerovatno će samo doprinijeti krizi globalnog lanca nabavke, kažu analitičari.

“Čini se da trenutna nestašica dizela utječe na poslove transporta na velike udaljenosti, koji bi mogli uključivati robu namijenjenu tržištima izvan Kine. U zavisnosti od trajanja i intenziteta ove krize, mogli bismo vidjeti da ovo doprinosi izazovima globalnog lanca snabdijevanja”, rekla je Mattie Bekink, direktorica za Kinu u Economist Intelligence Unit.

Globalnu krizu lanca snabdijevanja uveliko je potakla pandemija covid-19, s rastom potražnje kako se ekonomije ponovno otvaraju.

U Kini je kamionima dozvoljeno da napune samo po 100 litara, što je oko 10 posto njihovog kapaciteta, rekao je prodavac kamiona iz grada Shijiazhuang u provinciji Hebei, kineskoj službi poslovnih vijesti Caixin.

U drugim dijelovima zemlje izvještaji pokazuju da je racionalizacija još strožija, jer je vozačima dozvoljeno da kupuju samo do 25 litara goriva.

U međuvremenu, u gradu Fuyang, oko sedam sati vožnje južno od ključnog transportnog čvorišta Shijiazhuanga, Caixin izvještava da benzinske crpke ograničavaju kupovinu ili naplaćuju vozačima i do 300 juana (47 dolara, 34 funte) kako bi im napunili rezervoar.

“Obišao sam nekoliko benzinskih crpki, više nema dizela, cijene će nastaviti rasti, a veliki kamioni koji vode logistiku neće moći napuniti gorivo”, napisao je jedan korisnik Weiba.

Aidan Yao, viši ekonomista za Aziju u AXA Investment Managers, rekao je za BBC da, iako je tržište veoma svjesno nestašice uglja u Kini, “problem dizela je nov”.

“Sva fosilna goriva su doživjela renesansu cijena u posljednje vrijeme, jer je nedovoljno ulaganje u ove izvore goriva stvorilo manjak ponude u vrijeme kada potražnja raste. Cijene nafte, gasa i uglja su se kretale zajedno i dostigle su vrhunac”, rekao je.

Cijene nafte su posljednjih sedmica dostigle najviši nivo od 2014. godine, uzrokujući krizu u Evropi i posebno Velikoj Britaniji.

Dio toga je uzrokovan nestašicom uglja i prirodnog gasa u zemljama poput Kine i Indije, za koje analitičari predviđaju da će korisnici preći na naftu za proizvodnju električne energije i grijanje.

Takva potražnja mogla bi povećati ukupnu potrošnju sirove nafte za više od pola miliona barela dnevno.

“Ovo je samo posljednja manifestacija nestašice koja pogađa Kinu”, rekao je za BBC iz Pekinga Jeremy Stevens, glavni kineski ekonomista u Standard banci.

On je rekao da se kompanije već okreću dizel generatorima kako bi svoje fabrike održale otvorenim tokom krize. Srž stvari je energetska kriza, rekao je on.

I Yao i Stivens upozorili su da ove trenutne krize električne energije pokazuju opasnosti prebrzog prelaska na obnovljive izvore energije.

“Put do neto nule je podmukao i putovanje treba pažljivo isplanirati”, rekao je Yao.

(Antena Radio/klix.ba)

Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona doznačilo je gradovima i općinama sredstva u iznosu od jedan milion KM za isplatu stipendija Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Stipendije u iznosu od 485 KM dobilo svih 2.029 studenata koji su ispunili uslove konkursa.

Resorni ministar Spahija Kozlić rekao je da je iznos stipendije niži nego prošle godine, jer je značajnom broju studenata zbog pandemije virusa korona izmjenama Zakona o visokom obrazovanju omogućen bezuslovni prelazak u narednu godinu.

-I ove godine smo dali stipendije svim studentima koji su aplicirali i ispunjavali formalne uslove, tako da imamo 400 studenata više nego prethodne godine, zbog čega je iznos stipendije nešto niži - rekao je ministar Kozlić.

Vlada ZDK-a je za stipendiranje studenata ove godine izdvojila ukupno 3 miliona i 285.000 KM, a stipendije je dobilo ukupno 4.067 studenata.

Ministarstvo za boračka pitanja, koje dodjeljuje stipendije studentima iz boračke populacije, za ovu namjenu ukupno je izdvojilo 2.285.000 KM, a stipendije je po ovom osnovu dobilo 2.038 studenata.

Press služba ZDK

Svi pokazatelji epidemiološke situacije u Zeničko-dobojskom kantonu u posljednjoj sedmici imaju povišene vrijednosti. Broj novih potvrđenih slučajeva u zadnjih sedam dana je 423, što čini kumulativnu incidencu od 118,2 na 100.000 stanovnika, a što može ukazivati na očekivani dalji porast broja oboljelih - zaključio je Krizni štab Ministarstva zdravstva (KŠ) ZDK-a.

Prema informaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), do 24. oktobra ukupno je potvrđeno 16.961 slučajeva Covid-19, a broj aktivnih slučajeva je 509.

-U ovoj sedmici smo imali 20 smrtnih slučajeva, što je za 4 više nego prethodne sedmice, a što govori da nam se svi ovi parametri povećavaju i epidemiološka situacija usložnjava - rekao je ministar zdravstva i predsjednik KŠ ZDK dr. Adnan Jupić.

Kada je u pitanju vakcinacija, do 17. oktobra je zaprimljeno i distribuirano 186.974 doza vakcine, od čega je utrošeno 135.351 doza. Sa dvije doze je ukupno vakcinisano 60.743 građana ili oko 26 posto, a ako se tome doda i oko 10 posto građana koji su vakcinu primili u inostranstvu, kolektivni imunitet u ovom kantonu iznosi oko 36 posto.

Ministar Jupić je iznio podatak da je od 64 pacijenta smještena u bolnicama vakcinisano samo četiri, što govori da su teškim slučajevima infekcije više izložene osobe koje nisu primile vakcinu.

-Proces vakcinacije ne ide željenom dinamikom, jer moramo imati mnogo veći kolektivni imunitet. Vakcina ima dovoljno, a vakcinacija se vrši na 65 vakcinalnih mjesta tako da svaki građanin u bilo koje vrijeme može dobiti vakcinu i time sačuvati svoje zdravlje - rekao je Jupić.

Najavio je postepeno uvođenje pravila VPT (vakcinisan-prebolio-testiran) za sve javne događaje, kulturne i sportske manifestacije, a to pravilo već se primjenjuje za prisustvo utakmicama fudbalske reprezentacije BiH.

Direktor Kantonalne bolnice Zenica i član KŠ prof.dr. Rasim Skomorac najavio je skori povratak studenata na praktičnu nastavu u ovoj ustanovi, čije je izvođenje nedavno prekinuto, a studenti završnih godina pozvani da se vakcinišu. Naveo je da je u međuvremenu vakcinu primilo preko 90 posto studenata završnih godina fakulteta.

-To će biti osnova za izmjenu odluke Operativnog tima prekidu izvođenja praktične nastave. Ovakav odziv studenata Medicinskog fakulteta je za svaku pohvalu i time su studenti pokazali da su društveno odgovorni, da imaju razumijevanja za sadašnju situaciju i njihov primjer treba da bude poticaj svima drugima koji se kolebaju oko vakcinacije - rekao je dr. Skomorac.

Izrazio je nadu da će se i preostali studenti vakcinisati, najavivši da će Operativni tim razmatrati mogućnost da se studentima koji nisu vakcinisani omogući prisustvo praktičnoj nastavi uz negativan test na virus korona.

Na Infektivnom odjelu KBZ-a trenutno se nalazi 44 pacijenta, od kojih je devet u intenzivnoj njezi. Skomorac je naglasio da broj hospitaliziranih svakodnevno raste te da su preko 90 posto hospitaliziranih nevakcinisani pacijenti. To je, naglašava, još jedan pokazatelj koliko je vakcinacija neophodna kao zaštita od teške bolesti, a također i kao zaštita prenosa virusa u zajednici.

-Bez intenzivnije vakcinacije teško možemo očekivati da će situacija biti bolja i da će broj umrlih biti manje. Ovo nije teret koji može iznijeti sam zdravstveni sistem i u ovome mora učestvovati čitavo društvo. Svi moraju dati svoj doprinos i preuzeti odgovornost, stanovnici svojom savješću i vakcinacijom, a nadležni organi za nadzor i provođenje mjera - rekao je dr. Skomorac.

KŠ ZDK donio je nekoliko odluka o raspodjeli donacija u zaštitnoj opremi koje je osigurala Vlada Federacije BiH putem Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP).

Press služba ZDK

Predsjednik Grupacije poslodavaca za djelatnost cestovnog prometa FBiH pri UPFBiH Nedžad Siočić i Benaris Dedić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćaja i veza BiH potpisali su danas Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost cestovnog prometa za teritoriju FBiH.
Potpisanim Kolektivnim ugovorom definirana je najniža satnica koja sada iznosi 2.90 KM neto. Minimalna plaća će na osnovu potpisanog Kolektivnog ugovora iznositi od 700 do 800 KM sa ostalim nadoknadama – topli obrok, prevoz i druga davanja.

„Ovim kolektivnim ugovorom smo povećali minimalnu plaću za 25,5 posto u sektoru cestovnog saobraćaja. Pandemija koronavirusa je uzrokovala velike probleme kako u putničkom, tako i u transportu roba. Naš sektor se još nije oporavio od posljedica, sada smo na oko 60 posto aktivnosti koje smo imali prije pandemije “, kazao je Siočić.

Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obaveze strana koje ga zaključuju, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom poslodavaca i radnika u djelatnosti cestovnog prometa na teritoriji FBiH. Također se utvrđuju djelovanje i uvjeti rada sindikata, pravila o postupku kolektivnog pregovaranja i druga pitanja od značaja za uređivanje odnosa između poslodavca i radnika u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Benaris Dedić je naglasio da je potpisivanje Kolektivnog ugovora za radnike zaposlene u sektoru cestovnog prometa od izuzetnog značaja, jer se potpisuje nakon gotovo tri godine.

„Kolektivni ugovor je rezultat kompromisa postignutog sa Udruženjem poslodavaca FBiH, na čemu im se zahvaljujem. Osim dogovorene satnice, utvrđeni su i dodaci na plaću i to za prekovremeni rad najmanje 25 posto od neto satnice, noćni rad najmanje 25 posto od neto satnice, rad na dan sedmičnog odmora najmanje 15 posto od neto satnice te rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici 40 posto neto satnice. Radnik ima pravo na povećanje osnovne plaće za 0,4 posto za svaku godinu radnog staža kod poslodavca sa kojim ima zaključen ugovor o radu. Naknada za topli obrok isplaćivat će se u iznosu od 0,5 do jedan posto prosječne plaće FBiH, od pet do deset KM po radnom danu. Regres iznosi 50 posto prosječne plaće kod poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen“, naglasio je Dedić.

Osim toga, radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najviše tri prosječne plaće ostvarene u FBiH u godini prije sticanja prava na penziju, prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili prosječne plaće radnika ukoliko je to povoljnije za njega.
Ugovor se ne primjenjuje na članice sindikata sa većinskim državnim vlasništvom.

Prema riječima Nusreta Ćatića, zamjenika predsjednika Samostalnog saobraćaja i veza BiH, radnici su dobro upoznati sa nametima koje moraju plaćati poslodavci u ovom sektoru.

„Izostala je značajnija pomoć vlada na svim nivoima za sektor cestovnog prijevoza. Mi još uvijek više prevezemo mladih koji odlaze iz BiH, nego budžetskih korisnika. Kada bi se značajniji dio budžetskih korisnika usmjerio na prevoznike to bi bila značajna pomoć ovom sektoru“, kazao je Ćatić.
Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu 01.01.2022. godine i važi 12 mjeseci uz mogućnost potpisivanja sporazuma o produženju.

Od početka augusta potpisani su kolektivni ugovori o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala, za djelatnost drvne i papirne industrije, za djelatnost građevinarstva i djelatnost trgovine. Planirano je da se narednih dana potpišu i preostali kolektivni ugovori između UPFBiH i sindikata iz realnog sektora.

Izgradnja vjetroelektrane Ivovik, instalirane snage 84 MW, trebala bi početi iduće godine, rekli su kineski investitori na nedavnom sastanku s lokalnim vlastima općine Tomislavgrad.

Ivovik, čija će izgradnja koštati 130 miliona eura, bit će najveća vjetroelektrana i dosad najveća investicija u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.

Vjetroelektranu Ivovik razvijat će dvije kineske tvrtke – China National Technical Import & Export Corporation i Powerchina Resources Ltd. Nalazit će se na području Tomislavgrada i Livna.

Predviđena godišnja proizvodnja električne energije vjetroelektrane Ivovik iznosi 236,6 GWh, prema dosadašnjim izvještajma.

Ovo će biti treća vjetroelektrana na području općine Tomislavgrad, priopćeno je iz lokalne administracije nakon sastanka s predstavnicima kineskih investitora.

Projekte izgradnje vjetroelektrana Ivovik i Orlovača prošle godine odobrila je Vlada FBiH.

Početkom 2020. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) dala je inicijalnu saglasnost za izdavanje energetske dozvole za Ivovik, kao i za vjetroelektranu Orlovaču, snage 42,9 MW, koji se planiraju graditi u općinama Tomislavgrad i Livno. Predviđena godišnja proizvodnja električne energije na Orlovači je 99 GWh.

(Antena Radio/indikator.ba)

Hrvatska danima bilježi sve veći broj zaraženih koronavirusom, kao i povećan broj testiranja zbog čega se na mjestima za testiranje stvaraju gužve, a za nailazak vrhunca četvrtog vala koronavirusa Hrvatska vlada najavila je intenzivniji angažman bolničkih kapaciteta, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema još uvijek neslužbenim podacima, u Hrvatskoj će danas biti preko 4.100 novozaraženih koronavirusom, a jučer je oko 1.200 osoba zbog koronavirusa bilo na bolničkoj njezi.

Na sastanku kriznog stožera koji je jučer održan u Banskim dvorima odlučeno je kako će sve zagrebačke bolnice otvoriti dijelove svojih kapaciteta kako bi bili namijenjeni isključivo za pacijente oboljele od Covida, a povećat će se i broj mjesta za testiranje, s obzirom na to da se i danas na zagrebačkim ključnim punktovima za testiranje bilježe značajne gužve.

Nastavni zavod za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar” na testiranje prima naručene i nenaručene pacijente, a s obzirom na to da većina osoba dolazi na testiranje osobnim automobilom ili taxi prijevozom, na Mirogojskoj cesti stvaraju se prometni čepovi.

Gužve za testiranje nešto su manje u ranijim jutarnjim satima, no s odmakom dana sve više ljudi pristiže na testni punkt.

Hrvatska ima visok udio pozitivnih na koronavirus, koji je dosezao gotovo trećinu ukupnog broja testiranih u proteklim danima. Koronavirus se intenzivno proširio među učeničkom populacijom, s tim da učenici čine oko 23 posto ukupnog broja zaraženih.

Epidemiolozi očekuju kako će brojke zaraženih, hospitaliziranih, ali i preminulih u narednom periodu rasti te pozivaju stanovništvo da se cijepi.

U Hrvatskoj je relativno slab odaziv ljudi na cijepljenje, iako je država omogućila dovoljne količine besplatnog cjepiva za sve građane, tako da je jučer zabilježeno 52,7 posto cijepljenog odraslog stanovništva.

Rukovodstvo Evropske unije (EU) potvrdilo je da podržava napore za uspostavu nezavisne države Palestine i da je i dalje opredijeljeno za prevazilaženje palestinsko-izraelskog konflikta na bazi rješenja uspostave dvije države, javlja Anadolu Agency (AA).

Palestinski premijer Mohammad Shtayyeh u Briselu se odvojeno sastao s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i visokim predstavnikom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom.

“Tokom razgovora smo se fokusirali na napore za formiranje palestinske države i regionalne teme. Potvrdio sam opredijeljenost Evropske unije za rješenje na bazi uspostave dvije države“, naveo je Michel na društvenim mrežama nakon sastanka sa Shtayyehom.

Iz Borrellovog ureda je saopćeno da je šef evropske diplomacije istakao da EU i dalje podržava palestinski narod i uspostavu države Palestine.

Borrel je također kazao da EU zagovara obnovu palestinsko-izraelskih mirovnih pregovora o pravičnom i sveobuhvatnom rješenju i uspostavi trajnog mira na Bliskom istoku. Dodao je i da je EU spreman surađivati sa svima na tom planu.

Borrell je izrazio duboku zabrinutost Evropske unije zbog izraelskih planova proširivanja ilegalnih jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i zbog deportacija Palestinaca u toj regiji te zbog teške humanitarne situacije u blokiranoj Gazi.

Istakao je da je zabrinjavajuća i nedavna odluka izraelskih vlasti o uvrštavanju šest palestinskih nevladinih organizacija na listu terorističkih organizacija. Najavio je da će EU ispitati taj slučaj.

Slovenija će uskoro uvesti elektroničke vinjete. Kao i dosadašnje vinjete vlasnicima vozila, omogućavaju da se voze po svim autocestama u zemlji.

E-vinjete bi se uvele od 1. decembra i to one godišnje i polugodišnje (samo za motocikle) dok će one mjesečne i sedmične biti uvedene 1. februara 2022.

Vinjete će se kupovati online ili korištenjem mobilne aplikacije i u njoj će se povezivati s registarskom oznakom automobila ili pak na mjestima gdje su se i dosad kupovale vinjete, dakle recimo na benzinskim stanicama.

Cijene vinjeta ostaju iste dakle:- e-vinjeta 2A (automobili i kamp prikolice): – godišnja – 110 eura, mjesečna – 30 eura, sedmična – 15 eura;

– e-vinjeta 2B (kombiji): godišnja – 220 eura, mjesečna – 60 eura, sedmična – 30 eura;
– e-vinjeta za motocikle: godišnja – 55 eura, polugodišnja – 30 eura, sedmična – 7,5 eura.

Jedina značajnija promjena je za godišnju vinjeta koja je dosad vrijedila od 1. decembra prošle godine do 31. januara sljedeće godine, pišu Slovenskenovice.si. Ona će sada vrijediti 12 mjeseci od datuma koji sam vlasnik vozila odabere.

Prilikom kupnje e-vinjete korisnik će dobiti potvrdu i račun i bilo bi dobro da ih zadrži kod sebe, ali nije obavezao da ih ima u vozilu. Kontrola će se također izvoditi elektronički pa će vinjete kontrolirati posebne kamere koje će učitavati registarske oznake vozila na autocesti i uspoređivati ih s bazom podataka.

S obzirom na to da sustav u početku neće biti povezan s drugim državama, državljani drugih zemalja zbog toga će na odmorištima i prilikom ulaska ili izlaska s autoceste biti kontrolirani kamerom, a odmah i zaustavljeni ako nemaju vinjetu.

Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić bio je domaćin delegaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ), koju je predvodio dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta.

Cilj posjete je unapređenje saradnje INZ-a sa ovom veoma uspješnom lokalnom zajednicom. U proteklim danima već je održan stručni skup za peradare sa ovog područja, a namjera obje strane je da se saradnja unaprijedi i obogati.

- Imali smo vrlo konstruktivan razgovor o nizu zajedničkih tema. Iskoristio sam priliku da se zahvalim Institutu na doprinosu koji je davao u "pandemijskom vremenu" institucijama koje se bave zaštitom zdravlja ljudi ovdje na području Općine Tešanj, pa i Štabu Civilne zaštite. Nakon toga smo razgovarali o projektima na kojima INZ i Općina Tešanj mogu zajedno sarađivati ili već jesu sarađivali. Neki od konkretnih projekata na kojima planiramo saradnju jesu uspostava mreže stanica za uspostavu polena, agrometeoroloških stanica, edukacije poljoprivrednika, podrška u nadzoru kvalitete vode u lokalnim vodovodima i slično, rekao je načelnik Huskić, zahvalivši se direktoru INZ-a i saradnicima na pruženoj pomoći i prijedlozima za proširenje saradnje.

Izražena je obostrana želja da intenziviranje saradnje donese dobrobit stanovnicima Općine Tešanj.

- Institut u svojoj misiji ima biti u službi zaštite građana, organa vlasti i privrede. Tešanj je, možda, najbolji primjer gdje sve to troje spojeno. Institut je do sada sarađivao sa institucijama i firmama u Tešnju. Bavimo se poslovima koji trebaju doprinijeti boljitku građana na području cijele BiH. Načelniku se zahvaljujem na podršci projektima koje smo predložili i projektima koje ćemo zajedno realizirati ubuduće, u dobrobit građana na ovom području, istakao je direktor Huseinagić.

Danas je u Parlamant Federacije BiH dostavljen Nacrt zakona o minimalnoj plaći koji su na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, kao ovlašteni dostavljači, usaglasili predstavnici devet klubova zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Ova aktivnost je rezultat jučerašnjeg sastanka predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedina Šatorovića i predsjednika/ca Klubova zastupnika u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta, održanog u Domu sindikata BiH, tokom kojeg su predstavnici/e Klubova zastupnika potpisali zajedničku inicijativu. Time je, nakon nekoliko godina, konačno napravljen prvi korak ka usvajanju akta kojim će se regulisati minimalna plaća u Federaciji BiH i to u iznosu od 1.000 KM.

Podsjećamo da je Federacija BiH jedini dio Evrope u kojem u ovom trenutku ne postoji nijedan zvanični akt – zakon, uredba ili odluka kojom se definiše minimalna plaća.

Mi, kao predstavnici radnika, pozdravljamo ovaj potez zastupnika u Federalnom parlamentu i vjerujemo da ćemo u najkraćem mogućem roku imati usvojen Zakon o minimalnoj plaći, kaže se u saopćenju iz SSS BiH.

U međuvremenu inicijativu su potpisali i predstavnikci zastupničkih klubova HDZ BiH-HNS i HDZ 1990 - samostalni zastupnici.