Izabela Huseinović iz Sarajeva nije jedina koja nema pristup javnoj zdravstvenoj zaštiti – oko 12% stanovništva u BiH nema pravo na besplatno zdravstveno osiguranje. Ljudi koji nisu stalno zaposleni, a nemaju mogućnost sami uplaćivati doprinose imaju ograničen pristup zdravstvu, čime su im ugrožena osnovna ljudska prava, piše portal diskriminacija.ba.

Izabela Huseinović iz Sarajeva nije jedina koja nema pristup javnoj zdravstvenoj zaštiti – oko 12% stanovništva u BiH nema pravo na besplatno zdravstveno osiguranje.

Ljudi koji nisu stalno zaposleni, a nemaju mogućnost sami uplaćivati doprinose imaju ograničen pristup zdravstvu, čime su im ugrožena osnovna ljudska prava.

Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini u oblasti zdravstvenog osiguranja još uvijek nije harmonizovan sa međunarodnim ratifikovanim ugovorima, pa na prostoru BiH, a posebno Federacije BiH, postoji neujednačena  zakonska regulativa po pitanju pristupa pravu na obavezno zdravstveno osiguranje za najranjivije kategorije društva.

Ingrid Halbritter, voditeljica programa „Zdravstveno osiguranje za sve“ iz njemačke organizacije Pharos, napominje da su lica u stanju socijalne potrebe, redovni studenti stariji od 26 godina i djeca uzrasta od 6-15 godina koja ne pohađaju obrazovni proces, najugroženije grupe stanovništva koja u većem dijelu Federacije BiH nemaju pristup obaveznom zdravstvenom osiguranju.

“Prvenstveno se radi o licima koja žive u ekstremno teškim ekonomskim uslovima, bez zaposlenja i bez ikakvih stalnih prihoda za život, a koja su izložena visokom riziku od oboljevanja. U tu grupu spadaju i djeca koja su žrtve zanemarivanja, zlostavljanja, zloupotrebe i eksploatacije, ili djeca sa invaliditetom odnosno teškim hroničnim oboljenjima koja upravo iz tog razloga nisu nikada išla, ili su prijevremeno napustila obrazovni proces”, kaže Halbritter.

Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja Zemlja djece iz Tuzle, takođe radi na implementaciji  Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim bi se svim građanima omogućilo besplatno liječenje. Tvrdi da je velikom broju populacije sa kojima članice Mreže rade, poput romske populacije, nezaposlenih trudnica i porodilja, ili djece koja ne pohađaju obrazovanje, pristup zdravstvenoj zaštiti ograničen, odnosno, uslovljem plaćanjem troškova liječenja koje oni, zbog ekonomske situacije u kojoj se nalaze, nisu u stanju da podnesu.

“Na terenu imamo situacije u kojima jedna trudnica nikada nije mogla do ode na ginekološki pregled jer nije zdravstveno osigurana, a nema novca da isti plati u privatnoj praksi. Ili, da se trudnici u četvrtom mjesecu trudnoće, čiji se eho djeteta ne čuje i koja je životno ugrožena, odbije da pruži hitna medicinska intervencija u javnoj zdravstvenoj ustanovi dok unaprijed ne plati tu intervenciju, ili da dijete kojem je dijagnosticirano određeno oboljenje nema pristup lijekovima sa esencijalne liste jer nema status osiguranog lica. To su stvari koje jednom društvu ne smiju da se dešavaju, a nama se to vrlo često dešava“, smatra Bajramović.

Prema posljednjem izvještaju koje je Mreža nevladinih organizacija radila 2019. godine, u sedam od ukupno 10 kantona u Federaciji BiH, krši se pravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sva lica u stanju socijalne potrebe.

(Antena Radio/diskriminacija.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić sa saradnicima, direktoricom Pedagoškog zavoda Zenica Aidom Salkić i pomoćnicom ministra Bernadetom Galijašević, posjetio je danas Đački dom "Nedžad Ibrišimović" u Zenici, jedini dom za smještaj učenika srednjih škola u FBiH.

Izrazio je zadovoljstvo organizacijom i radom ove ustanove u vrijeme pandemije, kao i uslovima za boravak učenika koji su svake godine sve kvalitetniji. Učenici dolaze iz svih općina u ovom kantonu i pohađaju deset srednjih škola u Zenici, a najveći broj ide u Medicinsku školu.

Najavio je skoru realizaciju projekta ugradnje solarnih kolektora za zagrijavanje sanitarne vode, koji se radi zajedno s Caritasom Švicarske, što će donijeti značajne uštede električe energije.

- Izuzetno sam zadovoljan stanjem u domu. U narednom periodu ćemo vidjeti koje su potrebe ove ustanove i uložiti dodatna sredstva kako bi djeca sa područja ZDK u ovom domu imala adekvatne uslove za boravak i učenje - rekao je ministar Kozlić.

Direktor Đačkog doma Ermin Zukić zahvalio je na posjeti, a Vladi i resornom ministarstvu na kontinuiranoj podršci i ulaganjima. Naglasio je da Dom djeci pruža odgoj, što je u ovo vrijeme jedna od najzahtjevnijih zadaća društva. U domu je trenutno smješteno 86 učenika koji su smješteni u 43 dvokrevetne sobe.

-Mi preuzimamo ulogu roditelja i pružamo im sve ono što su ostavili kod kuće, kako bi uspješno završili školu. Možemo se pohvaliti velikim uspjehom učenika, koji su prošle godine imali srednju ocjenu 4,2 i svi učenici koji su smješteni u domu uspješno su završili svoje razrede - rekao je Zukić.

Ministar Kozlić i saradnici iskoristili su priliku da zajedno sa učenicima ručaju u restoranu Đačkog doma.

Press služba ZDK

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona predložio je Vladi ZDK-a da zbog nepovoljne epidemiološke situacije produži primjenu važećih mjera za još 14 dana.

Prema informaciji koju je pripremio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), od 27. septembra do 3. oktobra u ovom kantonu potvrđena su 282 nova pozitivna slučaja što čini dnevni prosjek od 40,3 novih slučajeva. Sedmicu ranije broj pozitivnih je bio 238, a sedmicu prije 283. U ovom periodu umrlo je 10 osoba, a sedmicu ranije 16.

Zamjenik predsjednika KŠ-a i direktor INZ-a dr. Senad Huseinagić konstatirao je da je nakon određenog rasta broja oboljelih u zadnje tri sedmice, u ZDK došlo do stabilizacije broja oboljelih.

- Treba uzeti u obzir da je situacija u ZDK-u u odnosu na ostatak Federacije, odnosno veći dio FBiH neuporedivo bolja. Prema indikatoru sedmodnevne kumulativne incidence, ta vrijednost je u našem kantonu 78, u FBiH je 112, u KS 315 a u TK 115. Vrlo je malo kantona koji imaju manju kumulativnu incidencu od ZDK, ali nas to ne smije uspavati - rekao je Huseinagić.

Zbog toga je Krizni štab predložio produženje važećih mjera, bez uvođenja dodatnih restrikcija, konstatirajući da način kontrolisanja i obim kontrole mjera nije na zadovoljavajućem nivou, uvažavajući činjenicu da inspekcijski i policijski organi nemaju dovoljne kapacitete.

- Još jednom apeliramo na građane da se pridržavaju mjera, jer ćemo ako se nastavi ovakvo neprovođenje mjera i ako dođe do pogoršanja situacije, biti prinuđeni na drastičnije mjere. Najgori scenarij bi bilo uvođenje novog lockdowna koji bi ugrozio i radna mjesta, što nikome nije u interesu. Vakcinacija je efikasno sredstvo za sprečavanje širenja infekcije i besmisleno je uvoditi bilo kakve druge mjere - naglasio je Huseinagić.

Oko 25 posto građana ovog kantona do sada je primilo jednu ili obje doze vakcine, što, naglašava Huseinagić, nije dovoljno, ali je taj procenat značajno veći ako se u obzir uzme da je vakcinu u inostranstvu primilo 10 posto stanovništva, čime smo, kako kaže, sve bliže sticanju kolektivnog imuniteta koji može garantovati da će se značajno smanjiti rizik od daljeg širenja infekcije.

KŠ je razmatrao i epidemiološku situaciju u školama te preporučio Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, odnosno školama da o svim pojavama zaraze među učenicima odnosno zaposlenima svaka škola direktno izvještava Službu školske higijene INZ-a koja će zajedno sa Službom za epidemiologiju poduzimati mjere u pravcu načina odvijanja nastave.

- Stav KŠ je da se nastava u školama i dalje treba odvijati u učionicama, a u pojedinačnim slučajevima ako se utvrdi da postoji grupiranje pozitivnih slučajeva vjerovatno će se preporučiti da takva odjeljenja pređu na online ili kombinovanu nastavu. Pristup će biti individualni i zasad nema osnova za promjenu generalnog pristupa odvijanju nastave - rekao je zamjenik predsjednika KŠ-a.

KŠ je odobrio održavanje nekoliko javnih skupova uz obavezu da organizatori omoguće prisustvo publike po principu VPT (vakcinisan-prebolio-testiran), a Huseinagić naglašava da će to ubrzo postati obaveza jer se ovaj princip pokazao kao učinkovit u praksi evropskih država.

Press služba ZDK

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je edukaciju za članove pčelarskih udruženja sa područja Zeničko-dobojskog kantona u okviru projekta "Razvoj pčelarstva". Predavači su bili najpoznatija bh. imena za ovu oblast, a skup je bio prilika i za razgovore i druženje pčelara i stručnjaka, za koje su predstavnici udruženja imali mnoštvo pitanja.

Savremeni trendovi pčelarske prakse

- INZ i njegov Veterinarski zavod nastavljaju dugogodišnju praksu, prekinutu nakratko mjerama protiv COVID-19, da redovno edukujemo pčelare i pružamo im najnovije i najkvalitetnije informacije, savjete i obuku, u cilju podrške razvoju pčelarstva u ZDK. ovim vidom saradnje sa stručnjacima i institucijama koji se bave problemom zdravstvene zaštite i očuvanja pčela, ali i kvalitete meda koji se stavlja na tržište, mi nastojimo prije svega da spriječimo zarazne bolesti, te smanjenje broja pčela, a istovremeno podršku pčelarima kroz naučno-istraživački rad, ističe Muhamed Gladan, rukovodilac Veterinarskog zavoda INZ-a, dodajući da je ova institucija osposobljena opremom i kadrom da detektuje zarazne bolesti pčela, ali i ispituje kvalitet pčelinjih proizvoda.

Na temu "Pčelinji proizvodi i apiterapijski pripravci" govorila je magistrica Azra Sinanović, predsjednica Udruženja za nutricionizam i dijetetiku "Hranom do zdravlja", dok je prof. dr. Midhat Jašić svoje predavanje posvetio "reziduima i kontaminantima u pčelarstvu". Na kraju skupa, o "dobroj pčelarskoj praksi" govorila je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS “Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka.

- Današnja edukacija pčelara se odnosila na praćenje globalnih i modernih trendova u odnosu prema održivom pčelarenju i izazovima vremena u kojima se to pčelarenje dešava, ističe dr. Santrač.

Ona je pčelarima iz ZDK, ali i gostima iz drugih kantona, prenijela određena saznanja i informacije sa međunarodnih skupova i konferencija na kojima je proteklih mjeseci učestvovala ili prisustvovala. Govorilo se o novim pčelinjim praksama, ali i mogućnostima da se domaća pčelinja praksa "uklopi" u novija saznanja i trendove tzv. "održivog pčelarstva".

Pčelarstvo je značajno za poljoprivredu, ali i prehrambenu i farmaceutsku industriju, čime "bavljenje pčelama" lako može osigurati "dodatnu vrijednost" osobi koja se "otisne" u ovaj ozbiljan, zahtjevan, ali koristan posao.

Prema podacima organizatora, u BiH egzistira između tri i pet hiljada pčelara, koji su ponajbolje organizirana grupacija iz grana poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali je prosjek osoba koji se bave pčelarstvom između 50 i 60 godina.

Prilika za održivi razvoj ruralnih sredina

- Pčelarstvo može biti ozbiljan preduslov poboljšanja života u ruralnim područjima. Sa 60 do 100 pčelinjih društava odnosno košnica, uz unapređenje pakovanja, prodaje i palete proizvoda, moguće je ostvariti godišnje prihode za pristojan život četveročlane porodice, tvrdi prof. Midhat Jašić.

On je istakao da se dvije do tri hiljade tona meda godišnje "pojede" u BiH, a da se nažalost značajan dio te količine uvozi. U obraćanju pčelarima i javnosti. prof. Jašić je naglasio i značaj drugih proizvoda, poput matične mliječi, polena, propolisa, voska, pčelinjeg otrova, koji su u svojstvu prirodnih antibiotika, sirovina za farmaceutsku industriju, lijekove i hemijsku industriju, ali i proizvoda za imunitet, pripravke za prehrambenu industriju i slično.

- Osim primjene pčelinjih proizvoda u mnogim ljudskim djelatnostima, najbitnije je da ljudi shvate da pčele i njihova paleta mogu zaista biti dobar izvozni potencijal, izvor prihoda, ali i indikator zdrave životne sredine, jer tamo gdje pčele ne vole i ne mogu da žive, ne može ni čovjek, ističe prof. Jašić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

U nastavku istrage u aferi "Korona ugovori" policija je uhapsila Mladena Gajića, direktora JZU bolnica "Sveti apostol Luka" u Doboju, saznaje Srpskainfo.

Istražioci MUP-a RS po nalogu Posebnog odjeljenja javnog tužilaštva od ranih jutarnjih sati pretresaju dobojsku bolnicu i objekte u vlasništvu Gajića, a u sklopu istrage o nezakonitoj nabavci medicinske zaštitne opreme tokom pandemije virusa korona.

Istovremeno pretresi su i u Banjoj Luci, odnosno Institutu za javno zdravstvo RS-a i firmi za prodaju oružja A.R.M.S. sistemi, koja je u vlasništvu Vladimira V.

MUP RS saopćio je danas da policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet po naredbi Okružnog suda Banja Luka na području grada Doboja vrše pretrese lokacija koje koristi M. G. iz Doboja, kao i lokacije u Banjoj Luci koju korisiti V. V., kao i firme čiji je on direktor.

"Pretresi se vrše pod nadzorom Republičkog javnog tužilaštva, Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, a u okviru istrage koja se odnosi na javne nabavke medicinske zaštitne opreme JZU bolnice ‘Sveti apostol Luka’ u Doboju, kao i druge medicinske opreme koju je nabavljao Insititut za javno zdravstvo Republike Srpske u prošloj godini", naveli su iz MUP-a RS.

Dragica Tojagić, glasnogovornica Posebnog odjeljenja javnog tužilaštva potvrdila je ranije za Srpskainfo da od jutarnjih sati traju pretresi na više lokacija u Doboju i Banjoj Luci zbog nezakonite nabavke medicinske opreme.

Izvor Srpskainfo iz istrage otkrio je da je Institut za javno zdravstvo RS, odnosno ranije uhapšeni direktor Branislav Zeljković preko firme za prodaju oružja A.R.M.S. sistemi u Banjoj Luci nabavio termalne kamere na zahtjev UKC Republike Srpske.

Prema nezvaničnim informacijama budžet Republike Srpske oštećen je za više stotina hiljada maraka.

(Antena Radio/klix.ba)

Društvo bibliotekara Federacije BiH i Udruženje bibliotekara Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) u Fojnici su organizirali stručni skup pod nazivom „Zaštita kulturne baštine i rad u kriznim uvjetima“.

Okupilo se 50-ak bibliotekara iz Žepča, Zavidovića, Bihaća, Olova, Sarajeva, Konjica, Odžaka, Viteza, Usore, Banovića, Kalesije, Maglaja, Gračanice, Tešnja i Breze te eminentnih predavača s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Univerzitetske i Nacionalne biblioteke BiH.

Dvodnevno okupljanje u Fojnici proteklo je u razmjeni iskustava, ali i primjera dobre prakse. Bibliotekari su se suočili s velikim izazovima tokom pandemije, ali su uspješno odgovorili, prilagodili se globalnom stanju i iz cjelokupne situacije izvukli samo najbolje.

Jedan od zaključaka stručnog skupa bio je da biblioteke moraju biti samostalne ustanove, a ne u sastavu centara za kulturu, kako je slučaj u mnogim sredinama. Zaključeno je i da se vladama na svim nivoima uputi dopis i zatraži da se ispoštuju Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o bibliotečkoj djelatnosti.

- Zajedno s nadležnim ministarstvima, ali i institucijama koje se brinu o razvoju kulture i zaštiti kulturne baštine, želimo biblioteke učiniti mjestima koja su funkcionalna, koja mogu raditi u svim uvjetima, a pokazali smo da opstajemo, bez obzira na uvjete u kojima se njihov rad odvija. Pandemija nam je najbolje pokazala koje su vrijednosti knjiga i informacijskih djelatnosti jer smo mi stalno bili na usluzi našim korisnicima - kazala je Nina Bunjevac-Salkić, predsjednica Društva bibliotekara Federacije BiH.

Okupljanje je bilo prilika da Udruženje bibliotekara ZDK dodijeli ovogodišnje nagrade. Tako je priznanje za menadžerski rad dobila Sabina Malićbegović iz Tešnja, a za ukupan doprinos razvoju bibliotekarstva Samir Milunić iz Olova.

(Antena Radio/Avaz)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Uprkos optimističnim najavama o oporavku bh. privrede, broj zaposlenih u BiH još nije dostigao cifru iz doba kada naša ekonomija nije bila direktno pogođena korona krizom.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 819.857 zaposlenih, a u februaru 2020. godine, kada virusa korona u BiH nije bilo, posao je imalo 832.200 ljudi.

Ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu ovaj podatak djeluje mnogo realnije od, kako kaže, bajkovitih samohvaljenja domaćih vlasti.

"Jedino što je sigurno, a što ovi podaci potvrđuju, jeste da je ekonomija doživjela veliku štetu u pandemiji, da je zaposlenost znatno umanjena kao njena posljedica i da smo još jako daleko od oporavka. Ekonomija je bila u lošem stanju i nezaposlenost previsoka i davno prije pandemije", naveo je Gavran u izjavi za "Nezavisne novine".

Činjenica je, prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, da vlasti svih nivoa nemaju apsolutno nikakav plan niti strategiju kako izaći iz ove situacije.

"Izjave koje su bile zapravo su predstavljale bacanje prašine u oči, na šta smo i navikli u proteklom periodu. Generalno, ovih 80.000 ljudi koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci, nažalost, neće biti konačna brojka. Strahujemo da će ona biti puno veća kada dobijemo podatke za drugo polugodište. Mislim da je vrijeme ne samo da se promijeni vlast, nego i kompletan odnos, politika, spram ekonomije, životnog standarda i radnika, odnosno građana u BiH", rekao je Šatorović.

Priznaju i u poslovnoj zajednici da se bilježi odliv radne snage, odnosno da radnici idu ka Zapadu, prije svega prema Sloveniji, iako je, kako naglašavaju, došlo do povećanja plata u privredi.

"Sve mjere koje je Privredna komora Republike Srpske predložila Vladi imale su za cilj da se zadrže radnici i sačuvaju preduzeća. Ako gledamo podatke od kraja prošle godine, došlo je čak do blagog rasta broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ipak, situacija izazvana virusom korona iscrpila je znatan broj preduzeća", ističe Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

Kako dodaje, pojedini privrednici već se suočavaju s novim odlascima radnika prema zapadnoevropskim zemljama.

"Sigurno je da to dodatno otežava poslovanje preduzeća, ali i direktno utiče na broj zaposlenih. S druge strane, privrednici, da bi nadoknadili broj radnika koji im nedostaju i da bi povećali svoju konkurentnost, sve više ulažu u nove tehnologije, koje podrazumijevaju i manju potrebu za radnicima", rekao je Blagojević za "Nezavisne novine".

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 395.383 nezaposlenih, što je u odnosu na mjesec ranije više za 0,4 odsto (tada je bez posla bilo 393.781). Zanimljivo je da smo u februaru 2020. godine, sudeći prema podacima ove agencije, imali 402.888 nezaposlenih. Ova razlika bi se mogla objasniti i tvrdnjama da su brojni bh. građani u međuvremenu posao pronašli u inostranstvu.