Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković najavila je u intervjuu za Fenu dolazak značajnih količina vakcina protiv koronavirusa od maja, a riječ je o vakcinama koje je BiH kupila putem COVAX mehanizma i programa Evropske unije.

Napomenula je da je od izuzetne važnosti da je masovnija imunizacija u Bosni i Hercegovini počela te da je pred nama jasnija dinamika kako će pristizati isporuke vakcina.

Očekuje se i realizacija preostalih donacija vakcina, uključujući i one iz Kine i Malezije, te je ministrica izrazila zahvalnost svim državama koje su BiH pomogle u tom smislu.

– Nakon što smo se suočili s ozbiljnim poteškoćama u isporuci naručenih i plaćenih vakcina, sada vidimo da se stvari pomjeraju s mrtve tačke, što ohrabruje, ali daleko od toga da smo zadovoljni te da je borba protiv pandemije i borba za nabavku i isporuku vakcina završena, čak naprotiv – upozorila je Turković.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zatražio je analizu stanja u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži te Turković kaže da se intenzivno radi u tom smislu izražavajući uvjerenje da postoji prostor za znatne pomake naprijed u okvirima koje dozvoljava epidemiološka situacija.

– Imamo vrlo aktivnih diplomata i misija, ali i onih koji to nisu. Borba za isporuku vakcina nam je pokazala da sistem traži određena poboljšanja i pronalazak novih rješenja. No, imamo situaciju da smo konstantno meta neargumentiranih ataka, kleveta i lažnih informacija, koje naprosto nemam ni vremena sve demantirati – dodala je Turković.

Podvukla je da se ovo ministarstvo optužuje za prekomjerne troškove i zloupotrebe, a oni su, kaže, ostvarili milionske uštede u radu Ministarstva i zadržali punu funkcionalnost.

Dodaje da se nerijetko u takvim napadima apsolutno prelazi granica, ali napominje da se neće posustati u njihovoj misiji u borbi za državu.

Na pitanje dokle se došlo s izradom Zakona o vanjskim poslovima BiH i da li bi se on mogao uskoro naći u parlamentarnoj proceduri, Turković je kazala da je u pitanju izuzetno važno i temeljno zakonsko rješenje koje je još uvijek u formi nacrta.

U toku su konsultacije i usklađivanja te je izrazila nadu da će se taj nacrt uskoro naći pred Vijećem ministara BiH, ali dodaje da je dug put do usvajanja zakona, imajući u vidu da se sve pretjerano politizira.

Šefica bh. diplomatije komentirala je situaciju o spornom “non-paperu” o BiH, kazavši da nema nikakve dileme da je suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitan te da vjeruje da niko ozbiljan unutar Evropske unije nije spreman ni razmatrati opcije kojima se ugrožava integritet BiH.

– Radi se o pokušaju vještačkog nametanja separatističke retorike kao legitimne političke ideje. Separatizam, kršenje ustava i rušenje međunarodno priznate države ne može nigdje u svijetu, pa niti u BiH biti, kako se to želi predstaviti, nekakva legitimna priča o “mirnom razlazu” – stava je ministrica.

Napominje da nema ništa “mirno” kada su ideje i pokušaji da se dijelovi Bosne i Hercegovine gdje je počinjen i presuđen genocid, gdje su mezari hiljada žrtava genocida i gdje se vratio dio preživjelih žrtava, odvoji od BiH i pripoji nekoj drugoj državi.

– No, nije prvi put da retrogradne politike u BiH o tome govore, prijete referendumima, sada nekakvim pregovorima i tako dalje. Nikada i nigdje predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik neće pronaći relevantnog sagovornika za ono što govori, jer umjesto da prihvati realnost i okrene se izgradnji države od koje prima plaću i u kojoj se obogatio, preuzuma retoriku i politiku koja je poražena, osuđena za genocid i osramoćena u cijelom svijetu – podvukla je Turković.

Podsjeća da se BiH kao država već duže vremena suočava i bori u međunarodnim krugovima s malignom propagandom i hibridnim ratom protiv euroatlantskih interesa BiH i građana u kojem se iznose dezinformacije, lažne vijesti i manipulira situacijom u BiH, s namjerom da se zaustavi ili uspori napredak u svakom smislu.

– Cilj je da se na svaki mogući način BiH pokuša prikazati kao neuspjela država, da se destabilizira cijeli Balkan i onda u takvim okolnostima pokušaju ostvariti neostvareni ratni ciljevi – ističe ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Zbog toga je, kaže, poslala ohrabrenje bh. diplomatama širom svijeta da prenose tačne i vjerodostojne informacije o BiH, dodajući da je apsolutno uvjerena da će svi takvi pokušaji biti neuspješni.

Kada je u pitanju odgovor međunarodne zajednice na takve stvari, Turković kaže da od njih očekuje da iskoriste legalne i legitimne mehanizme koje imaju na raspolaganju i sankcioniraju dodatno one koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum.

Osvrnula se i na optužbe protiv nje koje dolaze iz entiteta Republika Srpska pa i u vezi s pitanjem odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, kazavši da je upravo to pitanje ponovo stavila na stol prilikom posljednje posjete ministra vanjskih poslova Hrvatske, što je faktički treći put da se o njemu razgovara na tom nivou.

– On traži aktivno rješavanje i argumentaciju, a ne bespotrebno administriranje. Izložila sam problem u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju IAEA u Beču na najvišem nivou, razgovarala sa zvaničnicima, dobili smo i podršku da ojačamo svoju argumentaciju i radimo na projektu u kojem će BiH dobiti specijalnu opremu – dodala je Turković.

Ministrica tvrdi da je urađeno niz konkretnih koraka, ali da neće pristati na to da se formiraju bespotrebne obaveze, komisije i sve koristi za ličnu korist ili promociju, što, kaže, očito nekome ne odgovara.

– Optužbe su, nažalost, redovno političke i gotovo uvijek se tiču one propagande protiv BiH o kojoj smo već govorili. Kada je u pitanju ograničavanje uvoza mesa, onda je potrebno dati jake argumente na osnovu kojih mi možemo prekršiti ili tražiti promjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom – podvlači Turković.

Napominje da domaću proizvodnju treba snažno i sistemski zaštititi i da tu nema dileme, ali kaže da predlagač, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nije dalo niti jedan dokaz da bi uvođenje baš takvih mjera donijelo bilo kakav rezultat.

– Naprotiv, čini se da je samo riječ o jednoj populističkoj inicijativi koja bi možda donijela ekonomsku korist nekim susjednim državama – mišljenja je Turković.

Što se tiče pitanja imenovanja Nadzornog tijela za implementaciju Revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina, Turković kaže da predlagač, Ministarstvo pravde, konstantno u to tijelo predlaže imenovanje Milorada Kojića.

U pitanju je osoba koja javno negira genocid u Srebrenici, podriva presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i osoba s kojim Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove ne želi sarađivati.

– Čim daju prihvatljiv prijedlog to će biti riješeno, ali nekad mi se čini da Vijeće ministara BiH zamaraju i blokiraju politiziranjem, umjesto da se okrenemo konkretnim koracima koji bi pomogli građanima, ekonomiji i promociji države – zaključila je u intervjuu za Fenu ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković.

U Njemačkoj su u petak u ponoć stupile na snagu promjene zakona o zaštiti od zaraza koje omogućuju automatsko uvođenje strožih mjera u borbi protiv covida-19, među kojima je i zabrana kretanja između 22 i 5 sati, i to u gradovima i općinama sa sedmodnevnom incidencijom višom od 100 novozaraženih na 100 hiljada stanovnika.

Njemačka vlada je uoči stupanja na snagu promjena zakona apelirala na građane da se pridržavaju mjera, posebice onih koje se odnose na smanjenje kontakata u koje spada i zabrana kretanja u razdoblju između 22 i 5 sati.

„Znam da je teško, da to pada teško svakom od nas ali to je nužno za jedno prijelazno razdoblje”, rekao je u petak ministar zdravstva Jens Spahn.

Posebno je sporna mjera zabrane noćnog kretanja protiv koje su pred Ustavnim sudom u Karlsruheu podnesene mnogobrojne tužbe.

U mjere koje su po brzom postupku u srijedu i četvrtak prihvatili donji i gornji dom parlamenta, Bundestag i Bundesrat, osim zabrane noćnog kretanja spadaju i mjere smanjenja kontakata koje omogućavaju susret jednog kućanstva sa samo još jednom osobom iz nekog drugog kućanstva.

Maloprodaja, s izuzetkom trgovina za životne namirnice i dnevne potrepštine, apoteke i drogerije, smije primati samo kupce s negativnim testom na koronavirus i uz prethodni termin.

Iznad sedmodnevne incidencije od 165 u potpunosti se prelazi na internetsku nastavu u školama.

Od 22 do 5 sati je zabranjeno kretanja s izuzetkom trčanja ili šetnje za pojedince što je dozvoljeno do ponoći. Od ponoći pa do 5 ujutro izlazak na ulice je dozvoljen samo osobama s vrlo jakim razlogom poput odlaska na posao ili doktoru.

Kako je saopćilo ministarstvo unutarnjih poslova, zabrana kretanja se odnosi i na putovanja. Izuzetak su poslovna putovanja.

Sve ove mjere automatski stupaju na snagu u onim gradovima i okruzima u kojima je sedmodnevna incidencija tri dana zaredom iznad vrijednosti od 100.

Prema podacima državnog epidemiološkog Instituta Robert Koch u subotu se odnosi na 345 od 412 okruga u Njemačkoj.

Nadalje na snazi ostaju mjere uvedene još početkom novembra prošle godine a koje se odnose na zabranu rada kulturnih, sportskih i ugostiteljskih objekata.

Zakonske promjene koje pridonose jedinstvenom pristupu na području cijele zemlje su uvedene nakon što se savezne i pokrajinske vlasti nisu mogle dogovoriti oko jedinstvene primjene mjera u borbi protiv širenja koronavirusa.

Sada središnje vlasti mogu same uvoditi mjere što je do sada bilo u nadležnosti saveznih pokrajina. Zakonske promjene su za sada ograničene do kraja juna.

Austrija planira ponovo otvoriti restorane, barove i hotele 19. maja nakon nekoliko mjeseci restrikcija i lockdowna.

Kancelar Sebastian Kurz objavio je planove u petak. Kaže da ljudi koji žele da koriste mjesta koja se ponovo otvaraju moraju biti testirani, vakcinisani ili oporavljeni od infekcije COVID-19.

Kaže da će i dalje postojati neka druga ograničenja: maksimalno 10 ljudi po stolu smije biti vani, a četiri odrasle osobe po stolu unutra. I ograničit će se koliko ljudi može koristiti teretane, prenosi AP.

Kurz je ponovio važnost austrijske brze kampanje vakcinacije, dodajući kako vlasti žele daljnje ublažavanje ograničenja 1. jula. Kaže da će strani turisti biti dobrodošli od sredine maja.

Umjetnost se ne može objasniti, nego samo osjetiti. U tome je ona superiornija od svih tvorevina ljudskog genija. Jedino se ona poziva na forme misli koje nisu opšte i svačije, nego privilegija izvjesnih priroda koje su zatvorene u sebe i svoju tajnu, zapisao je svojevremeno Jovan Dučić o umjetnosti, ljudskoj djelatnosti čije se značenje konstituiše u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike.

A Jasenko Đorđević bavi se za naše prostore nesvakidašnjim vidom umjetnosti. Olovka i njeno grafitno srce su alat za pisanje i crtanje, te na taj način zajedno učestvuju u stvaranju umjetnosti, a mladi Tuzlak našao je način kako da olovka i grafit budu umjetnost sami po sebi - olovka, kažu, piše srcem, a Jasenko je uspio da baš to srce pretvori u minijaturne skulpture.

"Izradom skulptura na grafitu olovke bavim se od 2010. godine. U to vrijeme, po mom istraživanju, postojao je samo još jedan takav umjetnik u svijetu, koji se ujedno smatra i začetnikom ove vrste umjetnosti. U tom sam periodu bio drugi u svijetu, a prvi u Evropi i BiH. Kasnije se pojavilo još nekoliko značajnijih umjetnika u svijetu, od kojih većina i danas objavljuje radove", počinje priču za "Nezavisne" Jasenko i dodaje da zadnjih godina ova vrsta umjetnosti postaje sve popularnija.

Svoj put u svijetu grafita i minijatura, kazuje, započeo je kad mu je brat poslao fotografije radova umjetnika Daltona Getija, te ga tako izazvao da i on pokuša napraviti nešto slično.

"Izazov sam prihvatio i dokazao da mogu. Prije skulptura na olovci izrađivao sam mikroorigami, a jednu takvu skulpturu - papirni brod dimenzija oko 1 mm - prijavio sam za Ginisovu knjigu rekorda. Nažalost, kandidatura nije prošla zbog administrativnih problema, ali su potvrdili da nemaju sličan rekord upisan u knjigu", ponosan je umjetnik.

Jasenkova sirovina za rad je grafitna olovka te smo ga pitali da li su to olovke koje se mogu pronaći u ovdašnjim knjižarama ili ih možda naručuje iz inostranstva.

"Na samom početku bilo je komplikovano jer nisam imao gdje da izučim zanat. Morao sam eksperimentisati različitim olovkama i alatima. Grafit je veoma komplikovan za rad jer je lako lomljiv, a pored toga dimenzije grafita u olovci su između 0,5 mm i četiri mm, što je dodatni problem. Pored toga, postoji i klasifikacija grafita po tvrdoći: H9-H1, HB, B1-B9, gdje HB grafit ima standardnu tvrdoću, od H1 do H9 - grafit je sve tvrđi, a samim tim ga je teže obraditi i od B1 do B9 gdje je grafit sve mekši, te lakše puca. Pored toga, različiti proizvođači imaju različite kvalitete grafita, tako da mi je i to stvaralo dodatne probleme", objašnjava čovjek koji vještim potezima ruke stvara prava mala remek-djela na grafitu.

Navodi da unazad nekoliko godina koristi olovke jednog češkog proizvođača koje imaju odličan kvalitet grafita, a moguće ih je kupiti u knjižarama u BiH. Što se alata potrebnog za rad tiče, koristi hirurške skalpele koji su dostupni na tržištu, a postoji i više različitih oblika sječiva, što mu dodatno olakšava rad.

A pored kvalitetnih olovaka i hirurških skalpela, da bi minijatura na vrhu olovke besprijekorno izgledala potrebni su preciznost, mirna ruka i strpljenje.

"Budući da se radi o skulpturi koja je izuzetno mala i na materijalu koji je veoma lomljiv, potrebno je mnogo truda i strpljenja da bi se stvorila jedna skulptura. Na površini oko četiri mm u promjeru i jedan do tri cm u visinu, ne postoji mjesto za grešku. A ako se greška napravi, mjeri se u desetim dijelovima milimetra. Nekada je potrebno i 10 sati neprekidnog rada da bi se stvorio neki grubi oblik, a kasnije i nekoliko dana za sitne detalje. Više puta mi se desilo da se skulptura ošteti pred sam kraj izrade. U tim situacijama odlomim skulpturu i krenem ispočetka", pojašnjava Jasenko proces nastanka skulptura.

Sve važne događaje i datume u BiH, ali i svijetu, izrezbario je Tuzlak na grafitu olovke, minijaturama čestitao Novu godinu, Božić, Uskrs, podsjetio na strahote rata, predstavio filmske junake, ali i svakodnevne stvari koje nas okružuju...

"Motive za radove pronalazim na svakom koraku. Nekad su to kopije poznatih umjetničkih djela kao što su 'Mislilac', 'Stvaranje Adama' ili 'David', nekada su to motivi iz prirode ili pop-art kulture, a nekad je to potreba da se ukaze na neki društveni ili socijalni problem", priča Jasenko.

Objašnjava da je bio saradnik na projektima brojnih svjetskih humanitarnih organizacija:  "Amnesty International", "Save the Children", "Project literacy", putem kojih je preko ovih skulptura ukazivano na bitne probleme u svijetu... "Najviše volim raditi na motivima koje mi predlože klijenti jer su to nekada briljantne ideje koje mi možda nikada ne bi pale na pamet, a nekada su te ideje toliko kompleksne da izazivaju i pomjeraju granice mogućeg."

Problem koji se često javlja pri odabiru motiva jeste površina koju motiv zauzima. Poprečni presjek grafita u olovci je između 0,5 mm i četiri mm, i nekada je nemoguće neki motiv smjestiti na tu površinu, a da se pri tome ne izgubi na kvalitetu.

"Dešavalo mi se da prilikom izrade nekih detaljnijih radova skalpel bude prevelik. Ti detalji nekada budu deseti dio milimetra, a u tim slučajevima pokušavam prilagoditi dizajn kako bi se mogao smjestiti na površinu olovke, a da pri tome ne pobjegne od izvorne ideje", dovija se Jasenko u nepredviđenim situacijama.

Njegovi su radovi 2013. godine uvršteni u stalnu postavku čuvenog britanskog muzeja "The Cumberland Pencil Museum", te smo ga pitali koliko je za umjetnika zapravo važno ovakvo priznanje za rad.

"Te godine kontaktirali su me iz britanske fabrike olovaka 'Derwent', s pozivom za saradnju. Izradio sam desetak skulptura na njihovim olovkama koje su predstavljene na sajmu u Frankfurtu, a nakon završetka sajma skulpture su vraćene u Englesku, gdje su izložene u muzeju olovaka, u kojem se i danas nalaze", ponosan je Jasenko.

Nakon toga, kazuje, uslijedile su brojne druge međunarodne saradnje sa klijentima koji nisu imali nikakve poveznice s olovkama: proizvođači reznog alata i opreme, dijamanata, fasadnog materijala, humanitarne organizacije...

"Prilika da surađujete sa takvim svjetskim kompanijama i organizacijama je veliko priznanje za mene i moj rad. Neki od mojih radova nalaze se u vlasništvu raznih kolekcionara, ambasadora te poznatih ličnosti kao što je Benisio del Toro, Darko Rundek…", pripovijeda čovjek koji BiH predstavlja nesvakidašnjom umjetnošću.

Iza Jasenka su i brojne izložbe, a prva na kojoj je predstavio svoje radove bila je ona u Banjaluci 2011. godine.

"Izložba koju spominjete bila je grupna izložba 'Minimum Maximum' u organizaciji Udruženja anonimnih artista (UAA) i to je ujedno bilo moje prvo javno izlaganje. Nažalost, nisam bio u mogućnosti prisustvovati otvaranju te izložbe. Trenutno nemam u planu dolazak u Banjaluku, ali sam otvoren za pozive i saradnje. Banjaluka je prelijep grad", priča mladi umjetnik i dodaje da dvije godine unazad nije imao značajnije izložbe zbog trenutne situacije s virusom korona u cijelom svijetu, te da je morao otkazati zakazanu izložbu u Rimu prošle godine zbog "zaključavanja" Italije.

Kako su brojne izložbe na kojima je predstavljao skulpture na grafitu olovke, tako su brojne i nagrade za njegov rad.

"Na 7. Bijenalu minijature, održanom 2013. godine, nagrađen sam s dvije nagrade - za skulpturu i gran-pri Bijenala. To je internacionalna izložba minijature koja se svake dvije godine održava u Tuzli. Te godine je bila možda i najjača jer je učestvovalo više od 180 autora s oko 470 radova. U tako teškoj konkurenciji četvoročlani žiri je odlučio da mene nagradi sa dvije nagrade. Pored ovih nagrada, bitno priznanje mi je i grant "Pollock-Krasner" fondacije u iznosu od 15.000 dolara koji sam dobio 2019. godine", navodi Jasenko.

Za kraj razgovora pitali smo za "Nezavisne" ovog samoukog umjetnika kakva je situacija kad je riječ o interesovanju za njegove radove.

"Iskreno, zadovoljan sam jer se na kraju dugogodišnji trud donekle isplatio. Trenutna situacija nije sjajna zbog pandemije, ali vjerujem da će se stanje uskoro popraviti. Kupci mojih radova u 90 odsto slučajeva su van granica BiH, tako da su i cijene prilagođene tom tržištu. U prosjeku, cijena radova kreće se između 300 i 500 evra i više, a sve ovisi od kompleksnosti motiva. Ako se radi o komercijalnim projektima, tu su uključena i autorska prava i drugi troškovi", zaključuje Jasenko.

Čuvanje i zaštita artefakata koji se pronađu u toku arheoloških istraživanja ili iskopavanja moraju se u skladu sa zakonom dati na čuvanju u najbliži muzej koji ispunjava sve potrebne materijalno–tehničke uvjete za takvu djelatnost.

Iskopavanja u Velikoj Kladuši protekle godine uzburkala su javnost u Unskom-sanskom kantonu. Fondacija "Biser 08" iz Jajca vršila je iskopavanja, a cijeli slučaj istražuju službenici SIPA-e.

Kad su u pitanju arheološka istraživanja na prostoru Federacije BiH, kako je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao Ante Vujnovića, direktor Zavoda za zaštitu spomenika FBiH, zakonska legislativa je različita i određena je kantonalinim zakonima o zaštiti kulturno-historijske naslijeđa u onim kantonima koji su ih usvojili, a svaki kanton ima svoje institucije koje se bave njihovom zaštitom.

- Nedostatak svijesti -

"U Federaciji BiH, Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta je nadležan za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa. Zavod je odgovoran za stručni nadzor nad radovima konzervacije, restauracije i rehabilitacije nacionalnih spomenika i provodi projekte zaštite koji se finansiraju iz proračuna Vlade FBiH. Na prostoru županija/kantona koje nemaju svoje zakone o zaštiti kulturno–povijesne baštine, primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturno istorijskog naslijeđa SR BiH iz 1985. godine. Za već spomenuti slučaj nelegalnih arheoloških istraživanja u Unsko–sanskom kantonu smo čuli iz medija, a kako USK ima svoj Zakon o zaštiti kulturnog naslijeđa, kao i Zavod sa sjedištem u Bihaću, Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH nije nadležan u konkretnom slučaju.", kaže Vujnović.

Dodaje, da čuvanje i zaštita artefakata koji se pronađu u toku arheoloških istraživanja ili iskopavanja moraju se u skladu sa zakonom dati na čuvanju u najbliži muzej koji ispunjava sve potrebne materijalno–tehničke uvjete za takvu djelatnost.

"Glavni uzroci nelegalnih arheoloških istraživanjima su nepoštivanje zakonskih propisa, nedovoljna svijest o važnosti očuvanja kulturno-povijesne baštine kao i crno tržište arheoloških artefakata zbog stjecanja osobne financijske koristi, nedovoljno jake institucije zaštite kulturnih dobara, ali i slab sustav graničnih kontrola krijumčarenja arheoloških artefakata", pojasnio je Vujnović.

-Institucije su nemoćne-

U Muzeju Unsko-sanskog kantona kažu da sve što mogu učiniti po ovom pitanju, jeste prijava policiji i dopis Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa FBiH. Nemoćni su da učine bilo šta više, a ostalo je na institucijama koje treba da istražuju ovu vrstu kriminala.

"Ako nam neko dođe i prijavi da je vidio da se radi o nekoj trgovini artefaktima, ili da neko ilegalno vrši istraživanja i iskopavanja na lokalitetu gdje se može pretpostaviti da se nešto nalazi, naša dužnost je izaći na teren i sve prijaviti Ministarstvu unutrašnjih poslova , te poslati dopis, odnosno prijavu, Federalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa", kaže Dijana Muminović- Koljić, kustos arheolog voditelj arheološkog odjeljenja u Muzeju USK.

Dodaje, kako oni u Muzeju mogu da prate neke online prodaje, ali ni tu ne mogu nešto posebno poduzeti jer osim imena, koja su često lažna, nemaju drugih informacija o tome.

"Lokalno stanovništvo, pretežno po ruralnim naseljima, često nešto pronađe i iskopa a zatim to zadrži za sebe. Da li to rade namjerno ili ne, ne znam. Nisam bila svjedok preprodaje artefekata, ali činjenica je da postoje ljudi koji se time aktivno bave, čemu u prilog govori činjenica da na društvenim mrežama postoje grupe gdje se odvija takva vrsta trgovine. Mi ćemo ostati ustrajni po ovom pitanju i nadamo se da će se stvari promijeniti u toj oblasti", poručuje Muminović - Koljić.

Amir Kadić, direktor Zavoda za kulturno naslijeđe Bihać ističe da ova pojava u regionu egzistira odavno, ali da je ona u Unsko-sanskom kantonu svedena na male grupice ljudi koji imaju neke svoje satisfakcije i hirove, što im dođe kao neki hobi pa pronađu neki artefakt i prodaju ga za malo više para i to tako krene.

"Nije to u tolikoj mjeri kao što ljudi misle, i obično su to iskopavanja na lokacijama koje nisu pod nekim evidencijama. Mi smo imali upita pojedinaca koji su tražili našu saglasnost i informaciju u vezi toga gdje bi oni mogli tako nešto čeprkati i istraživati. Sve do prošle godine kada se pojavio ozbiljniji problem i to je dignuto na malo viši nivo", kaže direktor Kadić.

- Znanje i oprema-

Dodaje, kako su do danas imali dvije stele (kamene ploče sa ukrasnim natpisima) koje su građani pronašli u svojim njivama. Izuzezli smo to od njih, očistili i jedan artefakt je vraćen Općini Bužim gdje će biti izložen, a drugi je pronađen na lokalitetu Brandža u naselju Pritoka. Hvala tim ljudima koji su nas kontaktirali, onda kada su to sasvim slučajno pronašli misleći da je se radi o nekom običnom kamenu", ističe Kadić.

Pojašnjava da sve vrste arheoloških iskopavanja mogu raditi samo ljudi koji se u to dobro razumiju i koji imaju profesionalno opremu, a često su to ljudi kojima je to struka i koji su uposlenih u institucijama ali im je moral slab po tom pitanju.

"Taj ko to radi ispita teren prije toga, ima opremu i uglavnom su to ljudi koji rade u nekim ustanovama i poznaju tu tematiku a zatim to na crno iskopavaju. Ovo što se desilo u Velikoj Kladuši bilo je organizirano na malo većem nivou. Dobili su saglasnot za eksploataciju mineralne sirovine i pod tim su vršili iskopavanja", kaže Kadić.

Obavještavamo Vas da će dana 27.04.2021 godine (Utorak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:00 h do 16:00 h. na trafo područiu: Mekiš Čaglići, Proces, Izletište Kiseljak, Kiseljak,  Alispahići, Karadaglije, Koprivci, Repetitor Karadaglije.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

NAPOMENA:   U slučaju loših vremenskih uslova kiša,snijeg itd. radovi se odgađaju.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222.

 Udruženje bibliotekara Zeničko-dobojskog kantona je povodom Svjetskog dana knjige raspisalo konkurs za najbolju kratku priču te konkurs za nagradu „Mladi pjesnik našeg kantona“, potvrdila je za Fenu Nina Bunjevac-Salkić, predsjednica Udruženja bibliotekara ZDK i direktorica Javne ustanove Biblioteka Maglaj.

Udruženje je raspisalo konkurse u koordinaciji sa svim gradskim i općinskim bibliotekama tog kantona, a bit će otvoreni sve do 30. maja. Radove je moguće poslati na e-mail adresu udruženja: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

– Željeli smo da podstaknemo sve koji pišu, a pogotovo mlade, da nam se jave sa svojim radovima. Svi koji pišu, ujedno puno i čitaju pa smo željeli svima ponuditi mogućnost da se kreativno izraze. Zato smo raspisali konkurs za poeziju i kratku priču – ističe Bunjevac-Salkić.

Teme konkursa za kratku priču su „Misao o knjizi“ i „Bosno moja“, a na njega se sa svojim radovima mogu prijaviti svi punoljetni građani ZDK-a, dok je konkurs za nagradu „Mladi pjesnik našeg kantona“ namijenjen isključivo mladim autorima koji do 30. maja, kada je i zadnji dan za slanje radova, neće navršiti 18 godina.

Tema konkursa za mladog pjesnika je „Oh, kako je dobro biti među ljudima koji čitaju knjige“.

– Konkursi će, sigurni smo, podstaći mnoge da i oni postanu članovi naših biblioteka, a što nam i jeste jedan od motiva. Biblioteke su u današnje vrijeme ono što su nekada bili centri za kulturu. Članovima je, osim čitanja knjiga, omogućeno korištenje sadržaja za izradu seminarskih i diplomskih radovi, zatim dobijaju i razne druge informacije. Stariji članovi mogu čitati i dnevnu štampu – podvlači Bunjevac-Salkić.

Smatra kako 12 gradskih i općinskih biblioteka tog kantona imaju više od 20.000 stalnih članova, koji kupuju godišnje karte, ali ih puno više i povremeno koriste usluge biblioteka.

– Biblioteke iz našeg kantona možda su i najuspješnije kada je u pitanju okretanje prema zajednici. Vidi se to i kroz apliciranje na javne pozive, na koje se prijavljujemo za razne programe – kazala je Bunjevac-Salkić.

(tntportal.ba)

Nogometni klub TOŠK planira izgradnju pomoćnog stadiona po UEFA standardima.

U sklopu radova izvršiće se nabavka, doprema i montaža vještačke trave (FIFA Quality Pro) za teren u skladu sa svim UEFA standardima uz sve popratne objekte kako bi se na ovom stadionu mogli održavati treninzi, pripreme i takmičarske utakmice omladinskih selekcija.

"Jedan od glavnih puteva za razvoj NK TOŠK i fudbala u Tešnju je izgradnja moderne infrastrukture. TOŠK je uz pomoć prijatelja iz EN Projekt sačinio idejni projekat sa 3D vizuelnim prikazom. Ovaj projekat od iznimne je važnosti za budućnost kluba i omladine. Radovi predviđeni ovim projektom odnose se na unaprijeđenje infrastrukture za razvoj omladinskog fudbala, odnosno izgradnju terena sa vještačkom travom koji će se graditi na lokaciji pomoćnog stadiona u MZ Dobropolje-Mekiš, Općina Tešanj", saopšteno je iz federalnog prvoligaša. 

Nakon odigrana 22. kola NK TOŠK je trenutno na četvrtom mjestu Prve lige Federacije BiH.

"Trenutno se nalazimo u fazi kompletiranja projektne dokumentacije, ostaih građevinskih dozvola i saglasnosti. O napretku projekta i početku radova, kao i načinu prikupljanja novčanih sredstava od prijatelja kluba, javnost će biti upoznata putem naše službene stranice", dodaju iz TOŠK-a.

(N.N.)

Dok Savjet ministara BiH četvrti put odbija da usvoji odluku o uvođenju prelevmana i carinskih stopa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz Evropske unije na period od dvije godine, poljoprivredni proizvođači ističu da prave plan blokade granica, ali i institucija.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je za "Nezavisne novine" da ništa drugo nisu ni očekivali jer ministri koji nisu podržali ovu odluku su već u prethodnim periodima dokazali da njih ne zanima ovaj narod, a naročito poljoprivredni proizvođači.

"Protest će se održati 4. maja. Po regijama već radimo... Organizujemo poljoprivredne proizvođače šta da blokiramo, koje granične prelaze i institucije", kazao je Marinković.

Poljoprivrednici kažu da su u posljednjih mjesec dana izgubili svaku nadu da će se to usvojiti, bez obzira što apeluju na nadležne.

"Znali smo da oni neće da prihvate činjenicu da je zaštita domaće proizvodnje jedini moguć način opstanka domaće poljoprivredne proizvodnje", kazao je Marinković.

Kao i u Republici Srpskoj, i u poljoprivrednim udruženjima u FBiH ističu da neće odustati od svojih zahtjeva.

"Mislim da ćemo prvo ići na blokadu granica, zatim imamo plan da dođemo pred zajedničke institucije u Sarajevu. Nećemo odustati i to je sigurno jer dalje ne možemo", rekao je za "Nezavisne novine" Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Za odluku o uvođenju prelevmana i carina na rashlađeno goveđe i svinjsko meso glasali su samo ministri iz Republike Srpske u Savjetu ministara, dok su ministri iz Federacije BiH odbili usvajanje takve odluke bez ikakvog obrazloženja.

Odluka je podrazumijevala da se na uvoz rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa uvede carina od 10 odsto plus prelevmani od 1,5 KM po kilogramu uvezenog svinjskog mesa i 2,5 KM po kilogramu goveđeg mesa.

"I danas katastrofalno i neobjašnjivo ponašanje ministara iz FBiH. Shodno odluci Vlade RS, a i primarno, naša obaveza je da zastupamo interese Srpske u zajedničkim organima i da informišemo Savjet ministara o mjerama koje preduzimamo kako bismo doveli BiH u situaciju da ravnopravno raspravlja s evropskim partnerima u vezi s odlukom o privremenim mjerama za uvođenje prelevmana i carina za svježe i rashlađeno meso junadi i svinja", kazao je danas Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon sjednice Savjeta ministara. Kaže da ga zabrinjava takav odnos jer je to, po njegovom mišljenju, klasičan atak na primarnu proizvodnju u RS koja je razvijenija nego u FBiH.

Košarac je naglasio da je jedino u BiH iz EU može uvesti svježe i rashlađeno meso bez ikakvih taksa, dok su sve ostale zemlje zaštitile svoju domaću proizvodnju.