Održana je završna manifestacija proglašenja najljepše uredđenih dvorišta/bašta na području općine Tešanj u 2016 godini i izvršeno uručenje nagrada i priznanja.

Udruženje "EKO-MLADI" sedmu godinu zaredom realizuje ovaj projekat a Općina Tešanj je finansijer istog. Svi učesnici u realizaciji daju svoj doprinos u dostizanju vizije: Tešanj, sredina ekološke svijesti, čistoće i reda.

Prisutni su bili: načelnik opcine Tešanj mr. Suad Huskić, Koordinator za rad sa MZ g. Plančić Hasan, vlasnici dvorišta, direktori/ce JU, Predsjednica UO jedne JU, članovi komisije, Predsjednik Skupštine udruženja EM (Bašić Ernad), Predsjednik UO (Spahić Mersed), Predsjednik NO (Salih Lihić), Sekretar (Almir Lihić), Predsjednik Savjeta MZ Jablanica (Fehro Basić).

Bh. prerađivač voća i povrća Swity d.o.o., vlasnik Vegafruitovih brendova, ponovno izvozi proizvode širom svijeta.

U prvoj godini povratka na inostrana tržišta ostvaren udio od 20 posto u ukupnoj prodaji.

Bosanskohercegovački prerađivač voća i povrća Swity d.o.o., vlasnik Vegafruitovih brendova, ponovno izvozi proizvode širom svijeta, saopćila je ta kompanija.

Nakon pokretanja proizvodnje koja je do februara ove godine bila u potpunosti stala, kompanija ponovno izvozi svoje Swity sokove, Fruby džemove i Vegy pasterizirano povrće na tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Danske, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Švicarske, čime je u prvoj godini povratka na inostrana tržišta ostvaren udio od 20 posto u ukupnoj prodaji.

"Našim sokovima, džemovima i pasteriziranom povrću uspjeli smo ponovno otvoriti zahtjevna strana tržišta. Treba nam podrška domaćih trgovaca i potrošača, jer od naše proizvodnje trenutno živi 70 radnika i njihovih porodica, ali i par hiljada kooperanata", izjavio je Haris Salihbašić, direktor Swityja.

"U ovoj godini smo otkupili oko 4.000 tona voća i povrća. Otkup smo u cijelosti isplatili kooperantima, i po tom osnovu gotovo da i nemamo obaveza finansijske prirode prema našim dobavljačima, na što smo jako ponosni".

Budućnost Vegafruita

Ovo je veliki uspjeh i prvi korak u budućem razvoju Vegafruita, čija je proizvodnja prošle godine bila u potpunosti zaustavljena, a čime su radna mjesta bila dovedena u pitanje, saopćeno je.

"Nakon zaustavljanja rada pogona, krajem prošle godine AS GROUP je preuzela distribuciju svih naših brendova, investirala u ponovno pokretanje proizvodnje, i na taj način spasila radna mjesta. Sada je važno da nas podrže trgovački lanci u Bosni i Hercegovini, i domaći potrošači, jer samo kupovinom domaćih zdravstveno ispravnih i kvalitetnih proizvoda možemo opstati i dalje graditi našu BiH", rekao je Salihbašić.

Cjelokupan proces proizvodnje odvija se po originalnoj tradicionalnoj domaćoj recepturi, poručuju iz te kompanije.

Koristi se isključivo svježe voće i povrće u procesu proizvodnje kontroliranog kvaliteta. Svi sokovi su bez konzervansa i zaslađivača, jer većina zaslađivača koji se mogu naći u sokovima plasiranim na bh. tržištu nije primjerena u ishrani i dio istih je zabranjena u Evropskoj uniji.

(Al Jazeera)

Poljoprivredni proizvođači u Republici Srpskoj (RS) zaprijetili su danas protestima, ukoliko Vlada RS-a ne pristane na njihov zahtjev da se poveća iznos predviđen za podsticaje u narednoj godini na 97 miliona KM.

Upozoravaju da im se iz ove godine duguje 45 miliona KM podsticaja, a za narendu godinu traže šest posto od ukupnog iznosa budžeta RS-a te da se zaštiti domaća poljoprivredna proizvodnja koja je već u teškom stanju.

Ako ih predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović ne pozove na razgovore u vezi s postavljenim zahtjevima, 23.decembra će donijeti odluku o protestima.

-Ratari su danas u resornom ministarstvu trebali da raspravljaju o raspodjeli sredstava agraranog budžeta za 2017., ali je jedinstven stav svih poljoprivrednih proizvođača da se ne može raspravljati o nečemu s čim nismo saglasni – rekao je novinarima Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a, zatraživši razgovore s predstvanicima Vlade RS-a, kojoj zamjeraju, jer nisu bili uključeni u razgovore o budžetu RS-a za narednu godinu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS-a Vladimir Usorac je rekao da traže da se, umjesto predviđenih 60 miliona za podsticaje, izdvoji 97 miliona KM.

 -I tih 60 miliona KM koji nam se nudi u 2017. je problematično, jer se iz ove godine duguje 45 miliona podsticaja. Veliki su dugovi Ministarstva poljoprivrede RS-a i nema naznaka kada bi mogli biti isplaćeni – rekao je Usorac.

Do kraja ove godine zahtijevaju isplatu 20 miliona, a preostali iznos dugova po osnovu podsticaja do marta naredne godine, a zatim da se redovno isplaćuju svaki mjesec.

 Usorac je ukazao da je u ovoj godina prestala proizvodnja kod oko 200 mljakara koji su imali od 10 do 50 krava, a od 2013. oko 3.000 poljoprivrednih domaćinstava je „ugašeno“.

 -Propadaju nam farme, a ista situacija je i u drugim granama – rekao je on, ističući da nisu tačne izjave iz Vlade da „para nema“.

-Para nema za nas, a za njih ima. Ministri moraju da znaju da su tu radi naroda, a ne narod zbog njih – rekao je Usorac.

I predsjednik povrtlara RS-a Branko Mastilo kaže da je u toj oblasti teška situacija, jer imaju male podsticaje, problem s prodajom proizvoda i nabavkom sredstava za sjetvu u narednoj godini.

Voćarima u RS-u se duguju svi podsticaji iz ove godine, i po osnovu kapitalnih ulaganja i investicija, iako je u posljednjih desetak godina proizvodnja u toj oblasti  u stagnaciji.

-Imali smo velike štete od mraza, ali nismo dobili pomoć Vlade – rekao je Dragoja Dojčinović, predsjedndik Udruženja voćara RS-a, navodeći da je voćarska proizvodnja upitana i da će i naredne godine imati 10 do 15 posto  voćara koji će napustiti proizvodnju.

Poljoprivredni proizvođači u RS-u tvrde da su ovaj put jedinstveni i da neće odustati od svojih zahtjeva, jer su na ovaj korak natjerani zbog teškog stanja u agraru, bez koga nema, kako kažu, ni RS-a.

(FENA) D.V.

Veliki broj civila je prešao u susjednu provinciju Idlib, posljednje veliko uporište pobunjenika.

Zaustavljena je evakuacija civila iz istočnog dijela Halepa, a autobusi se vraćaju u grad.

Grad je od jučer napustilo približno pet hiljada ljudi. Veliki broj civila je prešao u susjednu provinciju Idlib, posljednje veliko uporište pobunjenika.

Evakuacija je obustavljena nakon što su se sukobljene strane međusobno optužile za prekid primirja.

"Stvari se odvijaju veoma brzo na terenu. Jutros smo govorili o tome kako smo vidjeli da se, nakon sedam sati zastoja, autobusi kreću iz područja pod kontrolom sirijske vlade u područja koja kontrolišu pobunjenici", javlja iz Gaziantepa reporter Al Jazeere Imtiaz Tyab.

"U suštini, posljednje autobuse u pokretu vidjeli smo oko pet sati ujutro. To je bila jasna naznaka da će evakuacije početi, da će civile početi prevoziti u druge dijelove pokrajine Halep, a odatle u Idlib i na druge lokacije, ali to se nije desilo.

Ubrzo smo čuli informacije da je došlo do pucnjave. Kako se pokazalo, barem prema različitim medijskim izvorima, jedinice koje podržava Iran blokirale su put i počele pucati po jednom od glavnih puteva kojima su civili trebali biti evakuisani. Riječ je o putu pod kontrolom vlade, koji vodi ka drugom dijelu pokrajine Halep.

Ova informacija je u suprotnosti sa onim što javlja sirijska državna televizija - da su pobunjenici izazvali incident. Sve u svemu, nejasna situacija na terenu. Ipak, iz više izvora čujemo da su jedinice koje podržava Iran otvorile vatru u znak protesta protiv sporazuma o evakuaciji, što poručuju već neko vrijeme. Ističu da su bijesni zbog jednog konkretnog uslova koji je, navodno, iranska vlada uključila u sporazum, a to je da sela Fua i Kefreja, koje kontrolišu pobunjenici, budu evakuisana kao i istočni Halep.

Za sada je sigurno samo da su evakuacije obustavljene. Treba naglasiti - ne potpuno prekinute, ali za sada obustavljene", javlja Tyab.

Zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Halepu su saopćili da je obustavljena evakuacija iz istočnog dijela grada, te da je poručeno organizacijama WHO, Međunarodnom komitetu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca da sa autobusima i sanitetskim vozilima napuste područje.

Hiljade evakuiranih

Ranije je objavljeno da je iz istočnog Halepa evakuirano nekoliko hiljada ljudi, a evakuacija hiljada civila i pobunjenika prema teritorijima pod kontrolom pobunjenika u Siriji nastavljena je tokom noći i u petak ujutro, objavili su aktivisti i oružane grupe.

"Evakuacija će se nastaviti koliko treba kako bi ljudi koji to žele mogli otići", izjavila je glasnogovornica Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) Ingy Sedky.

Objasnila je da su ambulantna kola i autobusi cijelu noć prometovali između posljednjeg uporišta pobunjenika u gradu Halepu i sektora pod nadzorom pobunjenika na zapadu istoimene pokrajine.

Vozila su se prvobitno počela kretati u jednom konvoju, ali se tokom noći svako vozilo vraćalo u Halep za nove evakuacije čim je ostavilo svoje putnike, ne čekajući ostala vozila, prenosi Hina.

"To znači da nam je teško reći koliko osoba je napustilo Halep do sada, ali napravit ćemo procjenu na kraju operacije", rekla je Sedky.

Sirijska opservatorija za ljudska prava objavila je da je evakuirano gotovo 8.000 osoba, među kojima je gotovo 3.000 boraca i više od 300 ranjenih.

Hezbollah, koji se bori na strani režima predsjednika Bashara al-Assada, također je objavio da je više od 8.000 ljudi evakuirano u 10 konvoja.

Čekanje na odlazak

Hiljade Sirijaca još čekaju da napuste preostale dijelove istočnog Halepa koje kontroliraju pobunjenici, prema sporazumu o evakuaciji, što će omogućiti snagama predsjednika Bashara al-Assada da u potpunosti preuzmu kontrolu nakon više godina borbi.

Operacija evakuiranja pokrenuta u četvrtak trajat će nekoliko dana.

Zouhir Al Shimale, novinar iz istočnog Halepa, kazao je da se evakuacija odvija veoma sporo.

"Trebala bi da se završi danas ili sutra, ali se odvija veoma sporo", kazao je on za Al Jazeeru u petak ujutro.

"Ljudi su bili na ulicama tokom noći", rekao je on, dodavši da je temperatura pala ispod nule.

"Hiljade još čekaju ovdje".

Američki državni sekretar John Kerry ranije je kazao: "Posljednje što bilo ko želi da vidi je da se ova mala oblast pretvori u drugu Srebrenicu".

Prvi konvoji

U prvim konvojima koji su napustili Halep su bili ranjeni civili, borci i njihove porodice, a civili su grad napuštali uglavnom u autobusima i kolima hitne pomoći.

Rusko ministarstvo odbrane objavilo je ranije u petak ujutro da je više od 6.000 ljudi, uključujući 3.000 pobunjenika, napustilo istočni Halep u proteklih 24 sata.

Ranije je objavljeno kako je prvi konvoj sa 1.150 civila stigao u zapadni dio pokrajine Halep, saopćio je član pregovaračkog tima opozicije.

U drugom konvoju koji je napustio istočni Halep nalazilo se 1.198 osoba, navode turski zvanični izvori i dodaju kako je među njima 320 žena, 301 dijete i 577 muškaraca.

Ističe se kako je ubrojano i 12 ranjenih osoba.

Napad na konvoj

Iz ICRC-a su potvrdili reporteru britanskog Guardiana kako se vozila hitne pomoći i autobusi, koji učestvuju u evakuaciji, vraćaju na istok Halepa.

Dodaju kako će evakuacija ovim tempom trajati danima.

Guardianov izvještač je naveo kako su ova vozila ušla u istočni dio Halepa.

Ranije u četvrtak je najmanje jedan civil poginuo, a četiri su ranjena kada je pripadnik iranske šiitske milicije otvorio vatru na konvoj s ljudima koji su čekali na evakuaciju iz Halepa.

Vatru na civile u konvoju otvorio je snajperista, saznaje agencija Anadolija.

Konvoj s civilima iz okupiranih područja kretao se prema mjestu Ramuse, ali se zaustavio u trenutku kada se počeo približavati kontrolnoj tački režimskih snaga.

Predsjednik Civilne zaštite Halepa Najib Ensari ranije je izjavio da su u napadu ranjena tri civila.

Među povrijeđenim civilima su i spasioci Bijelih šljemova Bebars Meshal i Mohammed Zahra, objavila je grupa The Syria Campaign.

Bebarsa je pogodio snajperista u stomak dok je vozio utovarivač i pokušavao raščistiti put ambulantnim kolima.

Bebars je šef centra za civilnu odbranu Bab al-Neiraba.

(Al Jazeera)

Federalni hidrometeorološki zavod saopćio je da je i jučer došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracija pojedinih zagađujućih materija u zraku na svim mjernim mjestima, osim na pozadinskoj stanici Ivan Sedlo.

Navode da su koncentracije lebdećih čestica bile visoke u Tuzli, Živinicama, Zenici, Lukavcu, Sarajevu, Goraždu i Jajcu.

Koncentracije sumporidoksida više od propisanih graničnih vrijednosti su izmjerene u Tuzli i Živinicama. U Zenici jučer nije bilo dovoljno validnih mjerenja za određivanje srednje dnevne vrijednosti koncentracija SO2, međutim na osnovu iskustava, opšte meteorološke slike i izvršenih mjerenja - moguće je utvrditi da su te vrijednosti ponovo prekoračene.

Danas su u Zenici, Sarajevu, Jajcu, Goraždu i Kaknju nešto povoljniji uvjeti s aspekta kvaliteta zraka, te se može govoriti o umjereno zagađenom zraku. Međutim, do kraja dana očekuje se ponovni porast koncentracija zagađujućih materija, koji će biti nastavljen i u danima vikenda.

U Tuzli, Lukavcu, Živinicama uvjeti su slični jučerašnjem - nepovoljni, i ne očekuju se značajne promjene za dane vikenda. 

Područje Hercegovine i zapadne Bosne generalno ima povoljnije uvjete s aspekta kvaliteta zraka tako da se u tim dijelovima zemlje ne očekuje slična situacija. Međutim, nema izmjerenih podataka koji će to potvrditi.

U naredna tri dana očekuje se nastavak trenda postepenog porasta koncentracija zagađujućih materija, s mogućim oscilacijama u toku poslijepodnevnih sati.

Za provedbu mjera za sprječavanje prekomjernog zagađenja zraka nadležne su kantonalne i općinske institucije, a za savjetovanje o ponašanju građana u ovakvim situacijama nadležne su zdravstvene institucije, saopćeno je iz FHMZ.

(FENA) M.B.

Svi građani Bosne i Hercegovine koji rade i žive u Njemačkoj uštedjet će veliki novac jer od 1. januara naredne godine neće morati da polažu vozački ispit u toj zemlji.
Naime, Njemačka će u januaru građanima BiH priznati bh. dozvole svih kategorija, osim za traktore i poljoprivredne mašine, te će na taj način uštedjeti i do hiljadu eura, prenose agencije.
Ovom odlukom će svi koji imaju prebivalište u Njemačkoj duže od šest mjeseci sigurno biti sretni.
Pored BiH, još nekoliko njih je omogućilo direktnu zamjenu dozvola. To su Francuska, Mađarska, Bugarska, Rumunija, Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Češka, Poljska, Slovačka, Kipar i Turska.
Sa druge strane, sporazum je potpisan sa Švicarskom, Španijom, Italijom, Makedonijom i Albanijom.

Pozivaju se udruženja i fondacije, koja su registrovana u BiH, ili u FBiH, sa sjedištem ili aktivnostima na području općine Tešanj, da kandiduju projekte koji bi se finansirali od Općine Tešanj za 2017. godinu.

Javni poziv za kandidovanje projekata udruženja i fondacija koje će finansirati Općina Tešanj u 2017. godini možete pogledati ovdje

Obrazac Izvještaja o realizaciji možete preuzeti ovdje

Projektni prijedlog možete preuzeti ovdje

Upitnik za sportske klubove možete preuzeti ovdje

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Group, u razgovoru za Klix.ba govori o poslovnoj godini na izmaku, rezultatima, izazovima i planovima za budućnost. Naglašava da su sva tri segmenta AS grupacije (proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina) poslovala pozitivno te dodaje da su u planu i nove akvizicije u narednom periodu.

Koliko ste zadovoljni poslovnom godinom i kakvi su strateški planovi za budućnost kompanije?

Ova godina protekla je u daljem jačanju naših kompanija. Već sada mogu kazati da su sve tri divizije – proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina, poslovale pozitivno, i očekujem da će rast prihoda biti u skladu sa najavljenih 10 posto. Važno je istaći da smo pozicije naših brendova uspjeli odbraniti, a potom i ojačati kako na domaćem, tako i na stranim tržištima. Planiramo neke značajne promjene prije svega u kontekstu daljeg jačanja korporativnog upravljanja i organizacijske strukture, a koje će u bitnome odrediti dalji rast i razvoj poslovanja u sljedećih 10 godina. Ali o tom potom.

Na koju akviziciju kao AS Group ste najponosniji, da li ste zbog nečeg zažalili?

Svaka naša akvizicija bila je zanimljiva, niti jedna nije bila slična drugoj. Ipak sve ih povezuje činjenica da smo posrnula domaća preduzeća kupovali za novac, dakle ne putem privatizacije i certifikata. Ta preduzeća smo uspijevali konsolidirati, spasiti radna mjesta i ponuditi novu vrijednost kojom smo osvajali pozicije na domaćem i stranim tržištima. Preduzeća smo akvizirali putem kredita, zadužujući se kod banaka. Kupovali smo prije svega brendove, u kojima smo vidjeli šansu koju drugi nisu mogli prepoznati. Tako su spašene tekstilne industrije u Tešnju i Travniku, Napredak d.d. i Fortitudo d.o.o. u kojima sada radi oko 1.200 radnica i radnika, šijući za poznate svjetske brendove. Tursku tvornicu keksa Kent smo akvizirali jer smo tim potezom pojačali tržišnu poziciju našeg brenda Master. Oaza je akvizirana sa namjerom da od vode koja je nekada bila na meniju Bijele kuće ponovno pravimo brend u svjetskim okvirima. Akvizicija Vispaka je došla u jeku ekonomske krize krajem 2010., u trenutku kada se najmanje očekivala, i njen uspjeh nas je vinuo u krug najvećih. Istovremeno, posao koji smo napravili sa Vispakom, povrat ukupne investicije u samo tri godine i povećanje godišnjih prihoda sa početnih 18 miliona na 45 miliona prošle godine, omogućio nam je da uđemo u akviziciju Klas grupacije kao najveće prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini u čijem sastavu su još Sprind d.d. Sarajevo, te Mlin i pekara Ljubače. Na ovome nećemo stati i uskoro ćemo realizirati nove akvizicije jer se ovaj model koji mi imamo pokazao itekako uspješnim.

Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, žalim samo što nije bilo više volje i hrabrosti kod drugih potencijalnih investitora da na ovakav način, zdravim kapitalom, poštenim odnosom i vizijom razvoja uđu u slične projekte. Vjerujem da bi danas svi zajedno u našoj Bosni i Hercegovini živjeli puno bolje.

Koliko radnika trenutno upošljavate kao AS grupacija, a koliko u Klasu? Postoji li ideja za otvaranje novih radnih mjesta?

U AS Group trenutno radi oko 3.300 radnika. Klas zapošljava oko 900 radnika. Također, saradnju ostvarujemo sa oko 10.000 kooperanata koji pod našim nadzorom proizvode primarne poljoprivredne proizvode kao što su maline i drugo jagodičasto voće, kao i šumske plodove, zatim industrijsko povrće, voće i žitarice. Samo ove godine u ovu vrstu saradnje sa kooperantima smo investirali oko 12 miliona KM. Postoje razmišljanja o proširenju kapaciteta tekstilne industrije, kao i o novim akvizicijama koje bi učvrstile našu lidersku poziciju u proizvodnji hrane, i u trgovačkoj diviziji naše grupacije. Ne bismo da prejudiciramo neke poslovne poteze, ali sasvim je sigurno da ćemo nastaviti naš dalji rast i razvoj.

Uspješno gradite domaći brend u poljima u kojima ste aktivni. Koliko je to teško u bh. uslovima. Doprinosi li država pozitivnijoj poslovnoj klimi?

Zaista se trudimo razvijate domaće brendove. Vidimo ogromni potencijal u onome što možemo nazvati našim zajedničkim bosanskohercegovačkim nasljeđem. Zanimljivo je da strana tržišta najprije prepoznaju našu kompetenciju za bosansku kuhinju i bosansku kafu, a koja se pokazuje kroz naše brendove Zlatna džezva, Begova čorba, Tarhana, ili Klasova jufka, Sarajevski somun, Klasove pite, Bosanski lokum, itd.

Nadamo se da će u periodu koji je pred nama pozitivna poslovna klima biti jače izražena i da će se preduzetničkom duhu te novim investicijama u rast i razvoj, ali i rasterećenju privrede i radnika u proizvodnji poklanjati više pažnje.

Koliki je promet grupacije AS i u koje države najviše izvozite?

Naš ukupni godišnji promet je oko 270 miliona KM. Izvozimo u 28 zemalja, a najviše izvozimo u Njemačku, Italiju, Hrvatsku, Sloveniju, Tursku, Austriju, Švedsku, Švicarsku, SAD, itd. Naš ukupni izvoz prošle godine je bio oko 40 miliona KM, od toga se pola odnosi na izvoz naših prehrambenih brendova.

Šta je potrebno da domaći proizvodi budu u većem broju prisutni na policama stranih trgovačkih lanaca?

Po mom mišljenju pitanje je prilično kompleksno. S jedne strane, potrebno je da domaći proizvođači više investiraju u razvoj svojih brendova, kvalitet i inovacije, advertising i PR. S druge strane, tržni lanci bi trebali dati veću šansu domaćim kvalitetnim brendovima, jer domaći potrošači žele kupovati svoje bosanskohercegovačke brendove. I na koncu, država bi morala stati otvoreno iza domaće proizvodnje, i potrebe da se jača ekonomski patriotizam kakav se susreće svugdje u svijetu.

Prisutni ste u tekstilnoj i prehrambenoj industriji, ali i trgovini. Na kojem polju je trenutno u BiH najlakše, a na kojem najteže pokrenuti biznis?

Nije jednostavno ni u jednoj industriji prije svega pronaći kvalitetnu radnu snagu. Mi već sada imamo poteškoća pronaći dovoljan broj kvalificiranih radnika na svim pozicijama. Mada mi imamo drugačija iskustva, jer nikada nismo bili u situaciji da plaćamo visoku cijenu za kapital koji je potreban da bi se investiralo, vjerujem da bi i na tom polju stanje moglo biti bolje. Sve u svemu, nas motivira potreba da pobijedimo i da pokažemo kako je moguće biti uspješan u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da imamo šta ponuditi svijetu, a naš primjer pokazuje da smo konkurentni u proizvodnji prehrambenih proizvoda i tekstilnoj industriji.

Vidim i druge bh. kompanije koje uspješno konkuriraju u oblasti proizvodnje namještaja, proizvodnji komponenti za automobilsku industriju, u metalnoj industriji, itd. Moramo zaustaviti odlazak mladih i radno sposobnih ljudi iz zemlje. Mi smo mala ekonomija i masovne odlaske radno sposobnih nećemo moći izdržati. U Bosni i Hercegovini moramo početi masovno proizvoditi. Razvoj prerađivačke industrije sa što većim postotkom finalne proizvodnje, uz razvoj domaćih brendova koji moraju postati internacionalno prepoznatljivi, naša je jedina šansa. Uspijemo li u tome, Bosna i Hercegovina zaista može postati druga Švicarska.

Da li u planu ima još neke akvizicije? Da li je istina da će AS Group kupiti knjižare Svjetlost?

Mi smo i ranije naglašavali da nismo okončali proces akvizicija. Nastojat ćemo ojačati naše tri divizije novim akvizicijama, ali iz te tri oblasti nećemo izlaziti za sada. Dakle, proizvodnja hrane, tekstilna industrija i trgovina. U ovom trenutku ne možemo govoriti konkretno o kojim se akvizicijama tačno radi, ali ćemo naravno obavijestiti javnost kada za to dođe vrijeme, odnosno kada i ako sve te akvizicije budu uspješno okončane.

Čelnici Evropske unije potvrdili su u četvrtak na samitu u Bruxellesu privrženost dogovoru s Turskom o migracijama te istaknuli važnost njegove provedbe.

"Evropsko vijeće ponovno ističe svoju privrženost izjavi EU-Turska i ističe važnost njezine pune i nediskriminatorne provedbe u svim aspektima", kaže se u zaključcima koje su prihvatili čelnici zemalja članica EU-a.

Nakon dogovora s Turskom znatno je smanjen priljev migranata koji iz Turske dolaze na grčke otoke. Iz Ankare turski je predsjednik Tayyip Erdgan poručio da njegova zemlja, u slučaju da EU ne provede dio dogovora s Ankarom koji se odnosi na ukidanje viza, ima i plan B i plan C, ali nije specificirao što oni znače.

Što se tiče prijedloga Evropske komisije kojim bi se nadogradio sistem kvota za raspodjelu izbjeglica po zemljama članicama,  u zaključcima čelnika EU-a se kaže da "načelo odgovornosti i solidarnosti ostaje zajednički cilj", prenosi Hina.

Čelnici 28 zemalja članica Evropske unije usuglasili su u četvrtak na samitu u Bruxellesu pravno obvezujuću odluku koja bi Nizozemskoj trebala omogućiti da ratificira sporazum o pridruživanju Ukrajine EU-u. Nizozemska je ostala jedina članica Unije koja dosad nije ratificirala sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine. U Nizozemskoj je u aprilu održan referendum na kojem su birači odbacili sporazum o pridruživanju Ukrajine i EU-a. Iako je referendum neobvezujući za vladu je politički praktički nemoguće ignorirati njegov ishod.

Čelnici Evropske unije u četvrtak su postigli dogovor o produženju glavnih ekonomskih sankcija Rusiji na još šest mjeseci, do sredine 2017., objavili su diplomati. Ta odluka je bila očekivana, a službeni proces kojim će se produžiti sankcije ruskom odbrambenom, energetskom i finansijskom sektoru započet će početkom iduće sedmice.  EU je uvela sankcije nakon što je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim 2014., te ih je pojačala kad je Moskva pružila podršku oružanoj pobuni na istoku Ukrajine. 

(FENA) B.D.

Britanska premijerka Theresa May izjavila je u četvrtak navečer u Bruxellesu da će Velika Britanija donirati dodatnih 20 miliona funti onima "koji su najugroženiji" u zaposjednutom istočnom Aleppu.

Govor čelnika istočnog Alepa Brite Hagi Hasana dojmio se svih 28 čelnika okupljenih u Bruxellesu, kazala je May.

"Gradonačelnik Alepa kazao nam je da ne možemo vratiti natrag one koje smo izgubili, no možemo spasiti one koji su ostali", kazala je May novinarima.

"I to je ono što moramo napraviti", dodala je. 

"Predsjednik (Bašar al-) Asad i njegovi pomagači Rusija i Iran snose odgovornost za tragediju u Aleppu.Oni sada moraju dopustiti Ujedinjenim narodima da organiziraju sigurnu evakuaciju civila koji su tamo preostali", istaknula je May.

(FENA) B.D.