Vlada Zeničko-dobojskog kantona je, na prijedlog Ministarstva za privredu i na osnovu samoinicijativnih zahtjeva za proširenje istražno - eksploatacijskih polja kod koncesionara “Dim – Kamenolom” Žepče, “Sanex” Breza i “Geomet” Olovo, usvojila tri odluke o provođenju procedura za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina na području ZDK.

Na osnovu saglasnosti općinskih vijeća općinskih vijeća Žepče, Breza, Visoko i Olovo o dodjeli koncesija na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina  dijabaza, kvarcnog pijeska i rude olova – ceruzita, iz ležišta koja se nalaze na područjima pomenutih oćina, ocijenjeno je da postojanji javni interesa za dodjelu koncesija.

Ministarstvo za privredu predložilo je Vladi ZDK usvajanje odluku kojim se odobravaju provođenje procedura za dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine - dijabaza  na lokalitetu “Željezno Polje” kod Žepča, sa proširenjem istražno - eksploatacijskog polja do 5,8 hektara.

Odobrena je eksploatacija kvarcnog pijeska  na lokalitetu “Nezirov Gaj”, na području općina Breza i Visoko, sa proširenjem eksploatacijskog polja do tri hektara, kao i sirovine - ceruzita  na lokalitetu “Očekalj” i “Prgoševo” u naselju Dugandžići kod Olova za proširenje eksploatacijskog polja do 15,5 hektara. Nakon donesenih akata stvoreni su preduslovi da Ministarstvo za privredu ZDK nastavi aktivnosti  i daljnje vođenje postupka dodjele koncesija.

(FENA) F.F.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,  odobrila je isplatu  34.000 KM udruženjima pčelara sa područja tog kantona na ime podrške za projekte u 2016. godini.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, također na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,  odobrila je  24.000 KM kao podršku za registrovanu ovčarsku i kozju proizvodnju u 2016. godinu.

Odobreno je i 8.000 KM na ime podrške za registrovanu svinjogojsku proizvodnju za 2016. godinu.

(FENA) D.V.

Iz kioska vlasništvo „iNovine BiH“ d.o.o. Sarajevo u Ćuprijskoj ulici u Doboju sinoć su ukradeni kanditorski i drugi prizvodi, ukupne vrijednosti od oko 110 KM.

Krađa je prijavljena oko 20.50 sati.

U toku je rad na pronalasku izvršilaca ovog krivičnog djela krađa, saopćeno je danas iz Centra javne bezbjednosti Doboj.

(FENA) F.F.

Po nalogu Tužiteljstva BiH, policijski djelatnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) počeli su realizaciju lišenja slobode i pretresa u akcijama kodnog naziva „Twins“ i „Pismo“, saopćeno je iz Tužiteljstva.

Aktivnosti se realiziraju u koordinaciji, istobodno na području Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke i Austrije.

Predmeti u kojima istragu vodi tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH, rezultat su višemjesečne međunarodne istrage na otkrivanju i procesuiranju osoba osumnjičenih za organizirani kriminal, međunarodnu trgovinu ljudima, međunarodno vrbovanje radi prostitucije i pranje novca.

- Prikupljeni su dokazi da je skupina osumnjičenih iz BiH i Srbije iskorištavala težak položaj žrtava iz BiH, Srbije i Ukrajine, uglavnom djevojaka mlađe životne dobi, koje su iskorištavali za pružanje seksualnih usluga na području BiH, Austrije i Njemačke.

Prikupljeni su dokazi da su osumnjičeni vršili kaznena djela u kontinuitetu u trajanju od najmanje dvije godine. Do sada je identificiran veći broj žrtava, državljanki BiH, Srbije i Ukrajine, među kojima je bilo i žrtava mlađih od 1994. godišta - kaže se u saopćenju Tužiteljstva.

Prema prikupljenim dokazima, osumnjičeni su vršenjem ovih kaznenih djela ostvarivali nezakonitu imovinsku korist koja se mjeri stotinama tisuća eura.

U akciji u BiH, na području Sarajeva je lišeno slobode ili privedeno više osoba, a u Srbiji su istodobno lišene slobode tri osumnjične osobe.

Tužiteljstvo BiH i SIPA, zajedno s partnerima iz zemalja Europske unije (EU) pokazali su osposobljenost za borbu protiv najsloženijih oblika kriminala. 

Osumnjičeni će u zakonskom roku biti predati postupajućem tužitelju koji će ispitati osumnjičene i nakon toga odlučiti o daljim aktivnostima u skladu sa zakonom.

(FENA) D.V.

Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Bosni po kotlinama će biti magle. Vjetar slab. Prije podne istočnog i sjeveroistočnog smjera. Poslije podne vjetar u skretanju na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 6 i 11°C, na jugu zemlje od 13 do 17°C. 

U subotu, 05.11.2016. u Bosni i Hercegovini naoblačenje sa zapada. Od sredine dana pljuskovi u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. Poslije podne i u ostatku zemlje će biti kratkotrajnih pljuskova. Vjetar prije podne slab do umjerene jačine južnog smjera. Od poslije podnevnih sati i u noći na nedjelju očekuje se jačanje juga. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 7 do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 18°C.

U nedjelju, 06.11.2016., u Bosni i Hercegovini oblačno i vjetrovito. Tokom cijelog dana kiša i pljuskovi u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne, rijeđe u Krajini i centralnim područjima. Poslije podne i u noći prolazno će biti kiše u cijeloj zemlji. Tokom cijelog dana jako jugo sa olujnim udarima. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 17 i 23°C.

U ponedjeljak, 07.11.2016., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima se očekuju prolazne padavine u cijeloj zemlji. U Hercegovini lokalno slabe kiše prije podne. Poslije podne i u noći na utorak očekuju se nove padavine. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 8 i 13°C, na jugu do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 18°C.

BiH bilježi značajno smanjenje emisije stakleničkih gasova u sektoru otpada, podaci su Agencije za statistiku BiH, koja navodi da je od 2008. do 2015. godine stepen emisije smanjen za oko 17 odsto.

Prema podacima Evrostata, od 1990. do 2014. godine emisije stakleničkih gasova u 28 zemalja članica EU smanjene su za 22,9 odsto.

Međunarodna zajednica postavila je opšti cilj smanjenja globalnih emisija stakleničkih gasova da bi se ublažile posljedice klimatskih promjena, saopšteno je iz Agencije povodom Svjetskog dana klimatskih promjena, koji se obilježava 4. novembra.

U skladu sa tim, EU je u Strategiji “Evropa 2020” definisala da se smanji emisija stakleničkih gasova za 20 odsto do 2020. godine, a za 40 odsto do 2030. godine u odnosu na stepen emisija iz 1990. godine.

Svaka zemlja članica EU definisala je svoje ciljeve i prati njihovu realizaciju.

Agencija za statistiku BiH od 2008. godine izračunava, u skladu sa međunarodnim standardima, emisije stakleničkih gasova u sektoru otpada s ciljem da i BiH svojim planskim i programskim aktivnostima doprinosi ublažavanju poljedica klimatskih promjena.

(BHRT)

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se holivudskom glumcu i muzičaru Steven Seagalu odobrava rusko državljanstvo, objavio je danas Kremlj.

Seagal je poslednjih godina često boravio u Rusiji, gdje je s Putinom bio na nekoliko događaja u vezi sa borilačkim vještinama, a poznat je i po izjavama koje brane Putinovu politiku, prenosi Tanjug.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da je Seagal "već duže vrijeme zainteresovan za rusko državljanstvo".

"Seagal je poznat po tome što gaji lijepa osjećanja prema Rusiji, nikada to nije sakrivao, a on je i veoma poznat glumac. Sve to je dalo osnova da mu se dodijeli rusko državljanstvo", kazao je Peskov.

Reuters  podsjeća da je 2013. godine i francuski glumac - Gerard Depardieu dobio rusko državljanstvo.

Seagal je početkom godine dobio i državljanstvo Srbije.

(FENA) B.D.

Vlada Republike Srpske donijela je danas  uredbu o visini putarine na novoizgrađenoj dionici autoputa Doboj–Prnjavor, koja će se zavisno od kategorije vozila kretati od četiri do 20 KM.

Naplata putarine vrši se za otvoreni sistem naplate na naplatnim mjestima Johovac
i Prnjavor za izgrađeni autoput „9. januar“, dionica Doboj–Prnjavor u dužini 36,60 kilometra.

Za motorna vozila sa dvije osovine, sa najvišom tačkom preko prve osovine jednakom ili manjom od 1,3 metra (motocikli, tricikli, četvorocikli, putnička vozila, laka komercijalna vozila kod kojih je visina preko prve osovine 1,3 metra ili manje) putarina je četiri KM.

Osam maraka je putarina za motorna vozila s prikolicom ili bez prikolice, sa dvije ili više osovina i sa najvišom tačkom preko prve osovine jednakom ili manjom od 1,3 metra (putničko vozilo sa prikolicom ili karavan, pri čemu karavan može imati jednu ili više osovina, laka komercijalna vozila sa prikolicom ili karavanom, pri čemu karavan može imati jednu ili više osovina – ovoj klasi ne pripadaju
vozila koja su već klasifikovana u klasu I).

Motorna vozila sa dvije ili tri osovine i sa najvišom tačkom preko prve osovine većom od 1,3 metra (autobus bez prikolice sa dvije ili tri osovine, autobus sa dvije osovine i prikolicom sa jednom osovinom, kamioni kod kojih visina prelazi 1,3 metra preko prednje osovine, kamioni sa prikolicom ili bez prikolice sa ukupno dvije ili tri osovine, motorizovani karavan kod kojeg je visina na prednjoj osovini veća od 1,3 metra, kamion sa prikolicom ili karavanom sa ukupno tri osovine) plaćat će putarinu od 12 KM.

Dvadeset maraka je putarina za motorna vozila sa četiri ili više osovina i sa najvišom tačkom preko prednje osovine većom od 1,3 metra (kamioni sa prikolicom ili bez prikolice sa ukupno četiri ili više osovina, autobusi sa dvoosovinskom prikolicom sa ukupno četiri ili više osovina, kamioni sa dvoosovinskom prikolicom ili karavanom sa ukupno četiri ili više osovina).

(FENA) H.D.

Najnovije istraživanje tima sa Univerziteta Lund iz Švedske otkriva da je jedna vrsta ptica nadmašila dosadašnji rekord velikih čiopa, koje su mogle da ostanu u letu šest mjeseci bez slijetanja. U pitanju su crne čiope.

Zahvaljujući razvoju minijaturnih elektronskih oznaka, istraživači su otkrili da je crna čiopa u stanju da provede u vazduhu 10 mjeseci bez slijetanja što je za sada rekord, objavljeno je u časopisu “Current Biology”.

Naučnici su dugo sumnjali da čiope provode duži vremenski period u vazduhu, ali sada imaju i dokaz, zahvaljujući tehnologiji koja evidentira podatke, a koje su ugrađene u grupi od 13 čiopa.

Njihovi pokreti su praćeni tokom dvije godine.

Tri ptice nisu dotakle tlo 10 mjeseci, prema riječima tima sa Univerziteta Lund u Švedskoj. Potom su odmorile dva mjeseca kako bi uživale u sezoni parenja i onda su se ponovo vratile u vazduh.

„Ovo otkriće značajno prevazilazi granice koje smo do sada znali o fiziologiji životinja“, kaže jedan od naučnika Anders Hedenstrum, prenosi National Geographic.

„Desetomjesečna faza letenja je najduža za koju znamo u čitavom svijetu ptica, to je rekord“, dodaje on.

Sitne, lagane naprave montirane na leđima čiope su mogle da evidentiraju kada su ptice bile u vazduhu, a kada ne, koliko brzo lete i njihovu trenutnu lokaciju. Čak i ptice koje bi napravile kratak odmor na tlu ostajale su u vazduhu 99.5 procenata njihovog perioda migracija.

Teret na njihovim leđima je bio manji od jednog grama i imao je svjetlosne senzore. Poklapanjem izlaska i zalaska sa svjetlosnim senzorima, naučnici su mogli da otkriju gdje su ptice sve bile.

Tim je takođe otkrio da su ptice koje su ostajale visoko skoro cijele godine prolazile kroz mitarenje, dobijale nova krila i perje na repu dok su bile u letu.

Turska kaže da će obustaviti sporazum o izbjeglicama ukoliko Brisel uskoro ne ukine vize za turske državljane.

Gotovo 77.000 izbjeglica zaglavljeno je na jugoistoku Evrope otkad je početkom godine zatvorena balkanska ruta.

Turska je zaprijetila Evropskoj uniji obustavom sporazuma o izbjeglicama i prije kraja ove godine, ukoliko Brisel uskoro ne ispuni zahtjev Ankare i ukine vize za turske državljane, prenose agencije.

"Naše strpljenje bliži se kraju", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u intervju za Neue Zuercher Zeitung.

"Čekamo odgovor EU-a ovih dana. Ako ne stigne, otkazat ćemo sporazum", upozorio je.

Izmjene zakona

Turska je, prema njegovim riječima, reagirala na zahtjeve Brisela i pripremila izmjene svog Zakona o borbi protiv terorizma, što je EU postavio kao jedan od kriterija za viznu liberalizaciju.

"Pridržavamo se sporazuma sa Evropskom unijom i očekujemo da isto učini i Evropa. Ako se to ne desi, suspendovat ćemo sporazum s EU-om u toj oblasti“, kategoričan je šef turske diplomatije.

Na pitanje kada bi se to moglo desiti, Cavusoglu kaže kako je Turska već spominjala kraj oktobra kao rok.

"Nećemo čekati do kraja godine", naglasio je ministar vanjskih poslova Turske.

Gotovo 77.000 izbjeglica zaglavljeno je na jugoistoku Evrope otkad je početkom godine zatvorena balkanska ruta, objavile su njemačke vlasti.

Samo u Grčkoj nalazi se 62.000 izbjeglica, od kojih 15.000 na otocima u Egejskom moru, objavio je u četvrtak list Bild. No, uprkos zatvaranju rute oni i dalje uspijevaju prijeći ili zaobići granice.

(Al Jazeera)