A.A.
Kako se steže obruč oko posljednjeg uporišta džihadista u Iraku, sirijska vojska optužila je koaliciju predvođenu SAD-om da planira borcima tzv.Islamske države omogućiti bijeg iz iračkog grada Mosula preko sirijske granice, poručujući da će se svim sredstvima suprotstaviti tom pokušaju, javljaju agencije.
"Svaki pokušaj prelaska granice predstavlja napad na suverenost Sirije (...) i bit će spriječen svim raspoloživim snagama", saopćila je sirijska vojska, prenosi Hina.
S tim u svezi oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov koji je kazao da će Moskva poduzeti vojne mjere ako borci IS-a prijeđu iz Mosula u Siriju. Rekao je da Rusija prati ofanzivu iračkih snaga uz zračnu podršku SAD-a, dodajući da je grad opkoljen, ali ne u potpunosti i da ne zna zašto.
"Pratit ćemo i dalje situaciju i donijeti i političke i vojne odluke ako se u Siriji, gdje su prisutne i naše vojne jedinice na zahtjev legitimne vlade, pojave dodatni kontingenti Islamske države", rekao je Lavrov.
On je ocijenio da operacija iračkih i kurdskih snaga uz potporu šijitskih i sunitskih oružanih grupa neće biti laka, dodajući da će za regiju biti važno čije će snage zauzeti Mosul. U Iraku je prisutno i oko 5.000 američkih vojnih savjetnika za koje Lavrov tvrdi da su vojnici i da "u svakom slučaju, 5.000 'savjetnika' predstavlja veliku snagu".
U Iraku su i turske snage, a premijer Binali Yildrim je potvrdio da su se turski ratni avioni pridružili operaciji zauzimanja Mosula, dajući zračnu podršku iračkim snagama i kurdskim 'pešmergama'.
Turska insistira na sudjelovanju u operaciji zauzimanja Mosula, iako je u verbalnom ratu s Bagdadom zbog prisustva na teritoriju sjevernog Iraka. Ankara pak izražava bojazan zbog angažmana šijitskih milicija u ovoj ofanzivi i kurdskih militanata suprotstavljenih Ankari.
I dok se očekuje rasplet ofanzive na Mosul, Međunarodna organizacija za migracije (IMO) upozorava da bi borci IS-a u pokušaju da se odupru padu svog posljednjeg uporišta u Iraku mogli desetke hiljada stanovnika grada upotrijebiti kao ljudski štit.
"Deseci hiljada ljudi mogli bi biti nasilno protjerani iz grada, a onda će biti uhvaćeni u zamku jer će se naći između dvije vatre i mogli bi poslužiti kao ljudski štit", upozorio je direktor IMO-a Thomas Weiss. On se pribojava da slučaj Mosul ima sve pretpostavke da postane "najveća i najsloženija humanitarna operacija u svijetu u 2017."
Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) također strahuje da bi IS mogao upotrijebiti hemijsko oružje, što bi dodatno ugrozilo najranjivije grupa: djecu, žene, starije i invalide. ICRC je pozvao sve strane, uključujući i IS, da na frontu iskažu humanost i poštede civile. Iračka vlada, koalicijske snage i kurdski borci dodatno su upozoreni na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, ali dijalog i IS-om o "temeljnim pravilima ratovanja" nije još uspostavljen.
UN očekuje masovni egzodus ljudi iz Mosula, njih preko milion, od kojih bi 700.000 trebalo hitnu pomoć. Diljem Iraka raspoređeno je oko 900 djelatnika ICRC-a koji se mjesecima pripremaju za odgovor na tu krizu. U prvoj fazi, ICRC će moći osigurati hranu, vodu i smještaj za oko 270.000 ljudi koji bježe iz Mosula. U područjima oko tog grada uspostavljeno je 13 medicinskih centara za pomoć ljudima u slučaju hemijskog napada.
Prema najnovijim informacijama, više od 100 porodica dalo se u bijeg iz južnih i istočnih predgrađa koja su najviše izložena ofanzivi prema središnjim dijelovima grada, navodeći da se borci Islamske države već koriste civilima kao ljudskim štitom pred napredovanjem iračkih i kurdskih snaga koje su osvojile okolna sela u dugo pripremanoj ofanzivi.
"Jasno je da se Daesh (što je arapski akronim za IS) počeo koristiti civilima kao ljudskim štitom i porodice koje ostaju u zgradama bit će mete zračnih napada"; rekao je Abu Mahir koji živi blizu gradskog univerziteta.
Borci grupa koju predvodi Abu Bakr al-Bagdadi najavljuju veliki otpor, a novinska agencija Amaq, povezana s IS-om, jučer je pak objavila video poruku sunitskih džihadista u kojoj poručuju da će "poraziti Ameriku".
"A što se tebe, Ameriko, tiče, obećavamo (...) Amerika će biti poražena u Iraku i, dao Bog, još jednom otići ponižena, jadna i podvijena repa", kazao je u video poruci maskirani džihadistički borac.
Na odgovor se nije dugo čekalo. "Mosul će biti teška bitka. Bit će pobjeda i poraza", rekao je američki predsjednik Barack Obama koji je ranije u utorak najavio da će Islamska država biti poražena.
Iščekujući rasplet događaja, Evropa se pribojava povratka dodatno radikaliziranih islamističkih boraca nakon pada Mosula. I dok se steže obruč oko tog grada na sjeveru Iraku, prijestolnice "kalifata" proglašenog prije dvije godine, stručnjaci upozoravaju Evropu da se pripremi na povratak okorjelih, tvrdokornih i prekaljenih džihadističkih ratnika spremnih na nove napade.
"Zauzimanje Mosula, uporišta IS-a, moglo bi uroditi povratkom još nasilinijih islamističkih boraca", procjenjuje evropski komesar za sigurnost Julian King, podsjećajući da se u zonama sukoba nalazi oko 2.500 džihadista koji su državljani zapadnoevropskih zemalja. Ne očekuje, međutim, masovni priljev boraca IS-a u Evropu.
Raffaelo Pantucci, direktor Međunarodnih studija o sigurnosti, smatra da su borci koji su ostali bez "domovine" izuzetno opasni po Zapad.
"Obezglavljeni i bez ikakvog osjećaja revolucionarnog cilja, predstavljat će prijetnju i izazov za sigurnosne agencije diljem svijeta i dugi niz godina", napisao je Pantucci za Daily Telegraph, prenosi Hina.
Chriss Philips, stručnjak za protuterorizam u Ippsou vjeruje da IS, nakon gubitka kalifata, ulazi u novu fazu u kojoj će se okrenuti "gerilskom ratovanju i terorističkim akcijama". Smatra da osim Zapada, terorističkih napada neće biti pošteđena niti sjeverna Afrika i jugoistočna Azija, a prijetnja bi se mogla proširiti i na Rusiju.
Posebno zabrinutost zbog mogućeg povratka džihadista vlada u Francuskoj koja je bila pogođena nizom napada pristaša radikalnog islama. Samo u napadu 13. novembra 2015. u francuskoj je prijestolnici u krvavom piru islamista ubijeno 130 Parižana te domaćih i stranih turista. U svim tim napadima, mete islamista su bili i Židovi, što dodatno otežava stanje u Frnacuskoj koja broji najveći broj muslimana i Židova u Evropi.
Prema pisanju britanskog Independenta, francuski Židovi zbog porasta antisemitizma i broja napada inspiriranih ideologijom IS-a napuštaju Francusku. Prošle godine je Francusku napustilo više od 8.000 Židova, tražeći sigurnost u Izraelu. To je najveća stopa odlazaka u odnosu na bilo koju drugu evropsku državu, ali u skladu s trendom kojemu svjedočimo posljednjih nekoliko godina u Francuskoj. Radi se, ističe Independent, o najmasovnijem odlasku Židova od osnivanja Izraela 1948.
Zbog mogućeg povratka džihadista niti Njemačka ne spava mirno. Ta je zemlja primila oko 900.000 azilanata, većinom muslimana, a Nijemci su sve više podozrivi prema migrantima, posebno nakon napada koje su u julu u ime IS-a počinili izbjeglice.
Šef njemačke unutarnje obavještajne agencije BfV Hans-Georg Maassen upozorava, međutim, na još jedan problem: radikalizaciju tek pristiglih migranata. Po njegovim riječima, već je otkriveno 340 islamista koji su se pod krinkom humanitarnih radnika infiltrirali u redove migranata u azilantskim centrima i vjeruje da je njihov broj daleko veći.
Što god da nam budućnost sprema, evropski povjerenik za sigurnost tvrdi da je sada "ključno" da evropske zemlje učvrste sigurnost svojih granica.
"Danas se na granicama EU-a prelagano prolaze imigracijske kontrole korištenjem lažnih dokumenata", upozorio je King, dodajući da će puno toga zavisiti o kompetentnosti agencija za kontrolu granica EU-a.
Britanska parlamentarka Janice Atkinson smatra da je Evropa postala "laka meta" te da bojazni od povratka džihadista nakon pada Mosula dolaze "prekasno". Zbog otvorenih granica, podsjeća Atkinson, s fronta u Iraku i Siriji već se vratilo oko 5.000 islamističkih boraca.
(FENA) B.D.
U subotu 29. oktobra, u organizaciji Saveza CŽR ZDK, biće obilježen Dan civilnih žrtava rata ZDK, koji se prošle godine po prvi put obilježio na području cijelog Kantona.
Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, Dan civilnih žrtava rata ZDK obilježava se 29. oktobra, na dan najvećeg stradanja civila u Maglaju tokom godina agresije. Ispred pumpe za vodu kod solitera od jedne granate ispaljene sa neprijateljskih položaja smrtno je stradalo 15 Maglajlija i Maglajki, od kojih su četvoro bila djeca. Ranjeno je tada 15 osoba.
Prema podacima udruženja koje okupljaju civilne žrtve rata, na području Zeničko-dobojskog kantona u periodu 92-95 ubijena su 1793 civila, od toga 139 djece. Blizu 8.000 je ranjenih, što lakše, što teže. 383 djece ostalo je bez ekstremiteta. Stravični zločini nad civilnim stanovništvom, desili su se u svim općinama našeg kantona, odakle je civilno stanovništvo protjerivano, zatvarano u logore, mučeno i ubijano.
Nizom prigodnih sadržaja 29. oktobar biće obilježen u svim općinama Kantona. Posjetiće se porodice civilnih žrtava rata, u džamijama i crkvama će se moliti za duše umrlih, a akademija pod nazivom „Sjećanje na civilne žrtve rata ZDK“ biće održana u velikoj sali Doma općine Doboj Jug.
Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje oblačnosti tokom poslijepodneva. U Hercegovini sunčano uz malu oblačnost. Vjetar, slab, istočni i sjeveroistočni, a prema kraju dana u skretanju na jugoistočni. Dnevne temperature od 10 do 16, na jugu od 17 do 20 °C.
U četvrtak, 20.10.2016., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Lokalno uz slabu kišu ili pljusak na jugu, zapadu i u Krajini. Vjetar umjerene jačine južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje od 16 do 19°C.
U petak, 21.10.2016., u Bosni i Hercegovini oblačno sa slabom kišom prije podne. Više padavina poslije podne na jugu, istoku i u Krajini. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje jugo. U sjevernim područjima Bosne vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje od 11 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 11 i 17°C, na jugu zemlje od 16 do 20°C.
U subotu, 22.10.2016., u Bosni i Hercegovini oblačno sa kišom prije podne. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje od 10 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje od 15 do 18°C.
U organizaciji Zemljoradničke zadruge Kapi života održana je četvrta po redu manifestacija Izbor naj poljoprivrednika općine Tešanj. Podrška razvoju poljoprivrede našeg kraja ogleda se u kontinuiranim općinskim poticajima, sajamskim potporama, edukativnim emisijama.
Ove godine za najbolje su proglašeni:
Animalna proizvodnja:
1.Beširević Adis-Vukovo (33.039 l mlijeka)
2.Hajrić Mustafa-Trepče (27.368 l mlijeka)
3.Jusufović Damir-Ravne (6.365 kg mesa)
Biljna proizvodnja:
1.Trepčić Adem-Šije (10.456 kg kornišona)
2.Bešić Sabina-Kalošević (2.698 kg malina)
3.Agić Senad-Rosulje (6.500 kg paprika)
Nagrade je obezbjedila Općina iz sredstava za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u 2016. godini.
Na prvom mjestu po brojnosti među stanovništvom stranog porijekla su građani porijeklom iz Turske, njih oko 1,5 miliona, slijede građani porijeklom iz Ruske Federacije i Poljske, a među prvih 20 država nalaze se Hrvatska sa 297 hiljada te BiH sa 228 hiljada stanovnika.
U Njemačkoj je krajem 2015. godine zabilježen rekordan broj građana stranog porijekla, 17, 1 milion što je petina cjelokupnog stanovništva, saopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.
“Udio stanovnika stranog porijekla dosegnuo je krajem 2015. 21 posto što je porast od 4,4 posto u poređenju s 2014. godinom”, stoji u saopćenju njemačkog Ureda za statistiku.
Ukupno je u Njemačkoj krajem decembra 2015. živjelo 81,4 miliona stanovnika, a među njima je 0,3 posto ili 228 hiljada njih sa bosanskohercegovačkim korijenima.
U ukupnoj populaciji stranaca u Njemačkoj, građani bh. porijekla sudjeluju s 1,3 posto, što je nešto manje od broja Hrvata u Njemačkoj koji sa 297 hiljada u ukupnom stanovništvu sudjeluju s 0,4, a u populaciji stranaca sa 1,4 posto.
Hrvata je u Njemačkoj do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju bilo približno kao i građana BiH, no u posljednjih nekoliko godina broj Hrvata kontinuirano raste za oko 3,3 hiljade godišnje. Nasuprot tome, broj građana u Njemačkoj porijeklom iz BiH stagnira, odnosno blago raste kao rezultat prirodnog priraštaja koji je statistički neznatan.
BiH je inače država s najvećom dijasporom u Evropi, mjereno relativnim pokazateljima, a svaki treći stanovnik rođen u BiH živi van BiH. Uvjerljivo najviše građana porijeklom iz BiH živi u Njemačkoj, potom u SAD-u, Kanadi, Švedskoj, Danskoj, Austriji, Francuskoj itd.
Njemački tabloid Bild ranije je objavio je članak u kojem se navodi kako je svaki četvrti primalac socijalne pomoći u Njemačkoj stranac.
Ukupno je riječ o 1,5 miliona stranaca na socijalnoj pomoći, dok je njemačkih državljana koji se oslanjaju na pomoć države 4,36 miliona.
Broj građana porijeklom iz BiH koji se oslanjaju na socijalnu pomoć je 17.055, što ih svrstava u grupu vrednijih stranaca koji žive od rada, a ne od socijalne milostinje.
slobodna-bosna.ba
Premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević sa saradnicima sastao se jučer s Dominikom Robertsom, predstavnikom vlasnika engleske kompanije “Mineco" i “Geomet" iz Olova, načelnikom Općine Olovo Džemalom Memagićem, predstavnicima Privredne komore Federacije BiH i uprave privrednog društva “Geomet Olovo".
Tema radnog sastanka bila je vezana za nastavak i dinamiziranje realizacije procedura dobivanja dozvola za eksploataciju rude olova "ceruzita" na području općine Olovo.
Investitoru je još jednom potvrđena opredjeljenost kantonalne Vlade da će učiniti sve iz svoje nadležnosti, kako bi se stvorili uvjeti za otvaranje rudnika i zapošljavanje oko 200 radnika, što je za općinu Olovo i Zeničko-dobojski kanton od posebnog značaja.
Investitori za otvaranje rudnika u Olovu i predstavnici Općine Olovo izrazili su zahvalnost Vladi ZDK na opredjeljenju da se ubrza postupak dobijanja dozvola za eksploataciju i što će nadležno ministarstvo poduzeti hitne mjere za realizaciju ove važne privredne investicije.
(FENA) M.B.
Službenici policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona su tokom protekla četiri dana izvšili kontrole 2.335 vozila u saobraćaju i tom prilikom izrekli brojne sankcije vozačima zbog učinjenih prekršaja.
Tokom kontrole saobraćaja zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila sankcionisano je čak 1.540 vozača, a zbog vožnje pod dejstvom alkohola iz saobraćaja su isključena 172 vozača.
Zbog nepoštivanja obaveza prema pješacima 63 vozača je dobilo prekršajne naloge, a 42 vozača su isključena iz saobraćaja zbog upravljanja neregistrovanim vozilima, dok su 33 vozača isključena zbog tehničke neispravnosti vozila.
Tokom četverodnevnih aktivnosti pojačane kontrole saobraćaja otkriveno je 27 vozača koji su upravljali vozilima bez položenog vozačkog ispita, 12 vozača je zatečeno da upravljaju vozilima pod izrečenom mjerom zabrane upravljanja motornim vozilima, dok je 12 vozača kažnjeno zbog nepropisnog preticanja.
- Uprava policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona još jednom upozorava sve vozače i učesnike u saobraćaju na odredbe Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH i da se pridržavaju saobraćajnih propisa, da postupaju u skladu sa naredbama izdatim od strane policijskih službenika. Da upravljaju svojim vozilima krajnje oprezno, da prilagode vožnju i brzinu kretanja vozila osobinama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama kao i stanju vozila i tereta, te na taj način doprinesu boljoj ličnoj sigurnosti i sigurnosti drugih učesnika u saobraćaju. Naročito pozivamo sve vozače da ne upravljaju svojim vozilima pod dejstvom alkohola, jer je takva vožnja čest uzrok saobraćajnih nezgoda, naročito onih sa teškim i tragičnim posljedicama - navodi se u saopćenju Odsjeka za odnose s javnošću policije i najavljuju da će se pojačane kontrole u saobraćaju na području Zeničko-dobojskog kantona nastaviti.
(FENA) H.D.
Čitanjem optužnice, te uvodnim riječima Državnog tužilaštva i odbrane počelo je suđenje za organizirani kriminal, pranje novca, poreznu utaju, neplaćanje poreza, te krivotvorenje ili uništavanje poslovnih knjiga i isprava.
Optužnica tereti Jerku, Slavu i Jozu Ivankovića–Lijanovića, te Milorada Bahilja, Jozu Sliškovića, Željka Mikulića, Draženka Kvesića, Mirjanu Šakota, Mirka Galića i Miroslava Čolaka da su od 2007. do 2012. godine, djelovali kao povezana grupa, osnivali nove firme na koje su prenosili sirovine, proizvode i opremu, te nastavljali poslovanje, a stečene višemilionske porezne dugove ostavljali na ranijim preduzećima.
Prema navodima Državnog tužilaštva, optuženi su počinjenjem djela stekli nezakonitu imovinsku korist u iznosu od oko 13,5 miliona konvertibilnih maraka. Pored desetero optuženih, Državno tužilaštvo tereti i firme “Lijanovići”, “Mi-MO”, “Farmer”, “Farmko” i “Optimum”.
- S ciljem vršenja krivičnih djela, Jerko, Slavo i Jozo Ivanković-Lijanović su osnivali nove pravne subjekte, često samo s minimalnim osnivčakim kapitalom od 2.000 maraka, s kojima su zaključivali ugovore i poslove. Kao odgovorne, u tim firmama su postavljali osobe koje su s njima u rodbinskim vezama ili su uposlenici njihovih firmi, i bili su dobro hijerarhijski uvezani - istakao je tužilac Muhamed Kovač u uvodnoj riječi.
Branionici optuženih su u kratkim uvodnim izlaganjima naveli da je optužnica neutemeljena i protivrječna sama sebi, kao i da nedostaje umišljaj za krivična djela.
Mirna Delalić, koja brani Jerka Ivankovića - Lijanovića je istakla da se mora cijeniti pravo njenog branjenika da ima pravičan postupak, te dodala je odbijen njen prijedlog za spajanjem ovog s postupkom koji se vodi u tuzlanskom Kantonalnom sudu zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela i zloupotrebe položaja.
- Odbrana spori sve navode optužnice, a dokazi Tužilaštva ih ne mogu podržati. Optužnica je neprecizna i iz nje same ne proizilaze elementi krivičnog djela - dodala je Delalić.
Jerko Ivanković–Lijanović je izjavio da nema ništa u vezi s navodima optužnice koja mu stavljena na teret.
- Sva dešavanja u vezi s ovim su počela od mog ulaska u vlast u Federaciji BiH, kada je zaustavljena disolucija zemlje. Pritisci su vršeni na mene jer nisam htio djelovati kako su neki željeli. Uhapšen sam u septembru 2014. godine, a dva dana prije izbora te godine mi je produžen pritvor. Tek kada su glasovi prebrojani, uvažena je žalba i pritvor mi je ukinut, a Ustavni sud je zaključio da su kršena moja ljudska prava - rekao je Jerko Ivanković–Lijanović.
Optuženi Galić je negirao da je bio pripadnik grupe koju su organizirali Lijanovići, niti da je kontaktirao s njima od 2007. do 2012., kako to navodi optužnica.
- Nisam ih viđao. Niti sam ja trčao za njima, niti oni za mnom - ističe Galić.
Nastavak suđenja je planiran za 25. oktobar, kada je predviđeno saslušanje prva tri svjedoka optužbe, javlja BIRN BiH.
(FENA) M.B.
Saudijska Arabija pogubila je danas člana kraljevske porodice zbog ubistva, što je rijetkost kada je u pitanju saudijska kraljevska porodica, javio je AFP.
Princ Turki bin Saud al-Kabir pogubljen je u glavnom gradu Rijadu jer je u tuči prije nekoliko godina ubio Saudijca Adela al Mahemida, navodi se u saopštenju ministarstva unutrašnjih poslova, prenosi AFP.
Kabir je 134. osoba osuđena na smrt u Saudijskoj Arabiji od početka godine, uključujući domaće stanovnike i strane državljane.
(FENA) M.L.
Iako su neke zemlje, poput Rusije i nedavno Republike Turske uvele stalno ljetno računanje vremena i neće primjenjivati vraćanje kazaljki na satovima u skladu sa zimskim računanjem, to se u Bosni i Hercegovini, po svemu sudeći, još neće dogoditi.
Posljednje nedjelje u oktobru doći će do prelaska na zimsko računanje vremena, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unazad vrijeme u 03.00 računati kao 02.00 sata.
- Jasno se može reći da ne postoji apsolutno nikakva mogućnost da se u BiH promijeni način računanja vremena, uključujući i "pomjeranje sata", jer smo dio Evrope u kojoj o tome nema nikakvih naznaka takve vrste - mišljenje je ekonomskog analitičara Igora Gavrana.
On je u razgovoru za Fenu kazao da bi ideja da sama BiH i pomisli na ovakve izmjene bila potpuno nerazumna i ničim opravdana.
-Nema apsolutno nikakvih naznaka o tome i to se neće desiti uskoro, a niti ikada, ako se isto ne dogodi u EU, odnosno Evropi - ističe Gavran.
Kada je riječ o ekonomskim efektima, pojašnjava da su oni bili izvorni povod uvođenja ove mjere pomjeranja vremena, odnosno motivacija je bila ušteda energije zbog produžavanja trajanja dana.
- Taj argument i danas je validan, uz dodatni argument da je ovaj sistem već toliko dugo u primjeni da se manje može govoriti o "promjeni", a više o stabilnosti i stalnosti njegove primjene. Negativni argumenti su gubici u produktivnosti i uticaj na psihu i bioritam čovjeka u periodu pomjeranja vremena, međutim, pošto se ove promjene uvijek dešavaju vikendom i ovaj argument protiv je upitan. Sve kvantifikacije, pozitivne i negativne, mahom su procjene i prepotstavke, pa je teško uporediti dvije konkretne cifre "za" i "protiv" - podvlači Gavran.
U svakom slučaju, čak i da su efekti jedne ili druge opcije iznimno značajni za BiH, Gavran zaključuje da država ovakvog geografskog, političkog i ekonomskog položaja ne može sebi dozvoliti "ekscentrično izdvajanje iz okruženja i ima samo jednu opciju, a to je da slijedi EU i ostatak Evrope".
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da je pitanje računanja vremena u Federaciji BiH uređeno Zakonom o računanju vremena.
Pojašnjavaju da je spomenuti zakon temporalnog karaktera, s obzirom na to da je njime propisano da će se primjenjivati do donošenja zakona o računanju vremena Bosne i Hercegovine.
S tim u vezi, u Federaciji BiH nisu planirane izmjene spomenutog propisa, kojim bi se pitanje računanja vremena samo za ovaj entitet uredilo na drugačiji način - kazali su Feni u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.
(FENA) E.F.