U 15 dana od početka izborne kampanje u Bosni i Hercegovini kupovina i prodaja glasova za lokalne izbore koji se održavaju 2. oktobra svakodnevna je tema. Dok birači putem oglasa traže ko će platiti njihov glas, kandidati otvoreno nude poznanicima novac za podršku na izborima. Nevladine organizacije upozoravaju da je trgovina glasovima krivično djelo, a akteri već znaju da od prijava nema ništa.

Već nekoliko dana na jednom od najpopularnijih sajtova za kupovinu i prodaju u zemlji Olx.ba korisnici su na prodaju nudili glasove za naredne izbore. Cijena je najčešće iznosila 50 maraka (25 eura).

Nakon što se o tome počelo govoriti u javnosti mnogi su svoje oglase izbrisali. Jedan od prodavača svog glasa pristao je za RSE govoriti o motivima (identitet sagovornika poznat redakciji).

“Političari ionako ne vode računa o narodu tako da – ako prodamo glas – barem smo nešto ušićarili. Glas je jedno 50 maraka, neki traže i više. Neki mi se javlj'o i dav'o je 100 maraka pod uslovom da slikam glasački listić i pošaljem na broj telefona, ali sad je to sve stalo, valjda kako je izašlo u javnost”, kaže naš sagovornik.

Drugi naš sagovornik, koji je takođe želio ostati anoniman, navodi kako je imao otvorenu ponudu od jednog kandidata da za novac njemu da svoj glas.

“Lično sam doživio da me kandidat SDS-a iz Istočnog Sarajeva (Srpska demokratska stranka) pita da glasam za njih za 50 maraka. Ja sam rek'o da se ne prodajem tako, da se ne mogu ni kupiti, ali to je žalosno šta se dešava. Takođe, znam da se u ruralnim sredinama ljudi prodaju za vreću brašna, deset litara ulja ili deset kila šećera, to sam gledao svojim očima”, riječi su našeg drugog sagovornika.

Vehid Šehić iz koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” kaže kako je trgovina glasovima slika bh. društva koje je u dubokoj krizi morala već odavno.

“Koristeći težak socijalni položaj građana Bosne i Hercegovine je nešto najnemoralnije što rade političke stranke. Dijeleći sitan novac ili neke pakete u stvari pokazuju koliko cijene građane ove države jer ih podcjenjuju. To je pokazatelj u kakvom moralnom glibu mi živimo. Apelujem na građane da čuvaju svoje dostojanstvo jer daleko više vrijede i da ne dozvole da ih političari ponižavaju”, ističe Šehić.

“Glasanje mrtvih”

Inače, posmatrači koalicije “Pod lupom” od momenta raspisivanja izbora zabilježili su brojne nepravilnosti kada je izborni proces u pitanju. Navode kako se posljednjih dana susreću i sa trgovinom mjestima u biračkim odborima koje biraju stranke i na taj način sebi obezbjeđuju uticaj na biralištima.

S druge strane Demir Mahmutčehajić iz Inicijative za Stolac navodi da je već godinama jedan od najvećih problema “glasanje mrtvih” na izborima, te ukazuje na to da je ova organizacija već sastavila spisak od oko 100 umrlih koji nisu izbrisani sa biračkog spiska.

“Pored toga posebna je priča zloupotreba glasova dijaspore. Sada imamo situaciju da je HDZ u Stocu (Hrvatska demokratska zajednica BiH) prijavio za glasanje putem pošte više od 150 ljudi bez njihovog znanja i pristanka. Zato pozivamo sve građane da upute zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH za provjeru da li ih je neko prijavio, ko ih je prijavio i da traže da se takav glasački listić ne prihvata”, apeluje Mahmutčehajić.

Kupovina glasova i manipulacija izbornim procesom zakonski su zabranjeni, a zatvorske kazne su i do pet godina.

Zbog sumnji u kupovinu glasova na proteklim opštim izborima u tužilaštvima bilo je više prijava protiv Narodne stranke Radom za boljitak. Izrečene su i dvije novčane kazne.

No, druge stranke iako svjedočenja građana o tome govore, nisu do sada uhvaćene u ovoj raboti. Ljudi ne prijavljuju nepravilnosti jer unaprijed znaju da neće biti rezultata, kaže Vehid Šehić iz koalicije “Pod lupom”.

“Građani nemaju povjerenja u institucije ove države jer institucije ne štite državu ni građane koji čine državu, nego štite svoje političke mentore. Sjetite se samo kako su do sada u BiH prolazili zviždači. Kad vi nemate instituciju koja vas treba da zaštiti onda nećete ni prijavljivati korupciju”, zaključuje Šehić.

Radio Slobodna Evropa

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona najavilo je da će ove sedmice finalizirati postupke u "Programu posticaja samozapošljavanja" s dodjelom ugovora za sufinansiranje vezane za 'B' varijantu programa.

Ugovore po navedenom programu će potpisati 82 korisnika, pripadnika branilačke populacije iz svih općina Zeničko-dobojskog kantona.

Kroz varijantu 'B' programa, odnosno okončanjem procedure potpisivanja ugovora, za navedene korisnike Ministarstvo za boračka pitanja ZDK-a je osiguralo sredstva u iznosu od 574.000 KM, odnosno 7.000 KM po svakom korisniku sredstva za sufinansiranje samozapošljavanja branilačke populacije.  

(FENA) L.A.

Sutra u Bosni umjereno do pretežno oblačno. Po kotlinama će biti dugotrajne magle. U Hercegovini sunčano uz malu od umjerenu naoblaku. Vjetar slab do umjerne jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 6 i 10°C, na jugu zemlje od 12 do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 14 i 20°C, na jugu zemlje od 22 do 25°C. 

PROGNOZA VREMENA ZA 22.09.2016 (Četvrtak)., u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni više oblačnosti prije podne. U drugoj polovini dana u Bosni malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjerne jačine sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka između 5 i 10, na jugu zemlje od 10 do 14, a najviša dnevna temperatura zraka između 15 i 20, na jugu zemlje od 20 do 24 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 23.09.2016 (Petak)., u Bosni i Hercegovini malo do umereno oblačno i sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka između 3 i 7, na jugu zemlje od 9 do 13, a najviša dnevna temperatura zraka između 17 i 23, na jugu zemlje od 21 do 25 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 24.09.2016 (Subota)., u Bosni i Hercegovini malo do umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti sa juga. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka između 4 i 8, na jugu zemlje od 10 do 14, a najviša dnevna temperatura zraka između 18 i 23, na jugu od 22 do 25 stupnjeva.

UO NK TOŠK obavještava navijače, simpatizere, i prijatelje kluba, da je na našu adresu stigla kazna u iznosu od 300 KM zbog ubacivanja boca u teren tokom utakmice NK TOŠK-FK Borac. Molimo navijače da u narednim utakmicama na fer i korektan način bodre našu ekipu, kako bi izbjegli slične situacije koje nanose direktnu štetu NK TOŠK.

U Obrazloženju stoji:

Dana 3.9.2016. godine u Tešnju je odigrana prvenstvena utakmica 3. kola druge lige FBIH grupa “Centar” između NK “Tošk” Tešanj i NK “Borac” Jelah.

U 45. i 73. minuti utakmice po prijavi službenih lica utakmice, navijači domaće ekipe su nakon jedne odluke glavnog sudije burno negodovali i ubacili 3 flaše u teren.

Kako su navedeni prekršaji kažnjivi po čl. 2 Odluke IO NS FBiH broj 533/16, od 29.06.2016. godine te je donešena odluka o kažnjavanju NK “Tošk” Tešanj u iznosu od 300 KM.

Kazna je umanjena po čl.3 citirane odluke za 30%

Novu radnu snagu Mađarska bi dovela iz zemalja EU-a ili iz susjednih trećih zemalja, ali ne govore na koga misle.

Mađarska bi mogla povećati zapošljavanje stranih radnika kako bi se izborila s nedostatkom radne snage, prenose agencije.

Ministar gospodarstva Mađarske Mihaly Varga je za list Heti Valasz izjavio da će biti zaposlena, kako je rekao, "određena vrsta stranaca".

"U obzir dolaze stranci čije je kulturno i povijesno porijeklo slično mađarskom", rekao je Varga.

Pola miliona napustilo Mađarsku

Mediji pišu kako je Mađarska, država s manje od 10 milijuna stanovnika, ostala bez najmanje 500.000 mladih Mađara koji su napustili domovinu u potrazi za bolje plaćenim poslovima u zapadnoj Europi.

Zbog toga mađarske vlasti sada pokušavaju naći radnu snagu za 50.000 radnih mjesta u privatnom sektoru.

Ministar Varga se nada da će novu radnu snagu dovesti iz zemalja Europske unije ili iz susjednih trećih zemalja, ne precizirajući na koje zemlje misli.

Al Jazeera

U BiH se trenutno spominje podatak o 36,2 posto digitalno pismenog stanovništva, što je na nivou zemalja regiona, ali je stvarna cifra vjerovatno dosta manja jer se radi o samoocjeni ispitanika o svojim sposobnostima, istaknuto je na pres-konferenciji 10. Balkan Regionalnog ECDL foruma.

Predsjednica Asocijacije informatičara BiH Mensura Beganović navela je da razlika između tog podatka i stvarnog stanja koje bi pokazalo relevantno ocjenjivanje nije specifična samo za BiH već je učestala pojava i u drugim zemljama. 

Naglasila je da razvoj informacijskog društva umnogome zavisi od implementiranja standarda za poznavanje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovnom sistemu od osnovnih škola do fakulteta, zbog čega je potrebno uvesti evropske standarde za digitalnu kompetentnost.

Rukovodilac razvoja fondacije European Computer Driving Licence (ECDL) Jakub Christoph rekao je da je kvalitet ECDL obuka u BiH impresivan i da su ispoštovani standardi koji važe na međunarodnom nivou, kao i da su certifikati podjednako vrijedni kao i oni stečeni bilo gdje u svijetu.

Istakao je da njihov posao u BiH i drugim dijelovima Evrope ni izdaleka nije završen jer po podacima EUROSTAT-a nivo digitalne pismenosti u Evropi još nije zadovoljavajući, a razlika u vještinama IT profesionalaca i dalje se povećava za šta još nema rješenja.

Christoph smatra da taj izazov koji je pred Evropom predstavlja priliku za ljude u BiH zbog čega je pozvao, posebno mlade, da poboljšavaju svoje vještine u toj oblasti jer Evropa očekuje informatički kvalifikovane radnike, a u čemu bi im podršku trebala pružiti vlast.  

(FENA) M.L.

Zbog ograničenja ulaska izbjeglica u Jordan na ničijoj zemlji između te države i Sirije  trenutno je zarobljeno 75.000 ljudi, javlja Amnesty International.

Objavljene su satelitske snimke koje pokazuju veličinu improviziranog izbjegličkog naselja u pustinji uz sjeveroistočnu granicu Jordana, te uz granicu između Jordana i Iraka.

U naselju se prije godinu dana nalazilo 369 zaklona, dok je ovaj mjesec izbrojano njih čak 8.295. Objavljene su i snimke koji grobove ljude koji su preminuli čekajući da se njihova situacija riješi. Video su snimili aktivisti Plemenskog vijeća Palmyre i Badie koji imaju pristup izbjegličkom naselju, prenosi Index.hr.

Jordan odbija primiti izbjeglice tvrdeći da se u zemlji već nalazi više od milion Sirijaca, od čega su njih samo 650 hiljada kao izbjeglice registrirani pri UN-u. Jordan je tokom prošle godine ograničio mogućnost ulaska iz Sirije zbog sigurnosnih razloga.

Humanitarna pomoć, koje nikada nije bilo dovoljno, gotovo je potpuno prestala pristizati do ljudi zarobljenih na ničijoj zemlji kada je u junu šest jordanskih vojnika stradalo u napadu autobombom. Jordan je nakon tog incidenta zatvorio granicu sa Sirijom, što nije spriječilo dolazak izbjeglica iz te ratom poharane države.

Amnesty International uvjete u naselju opisuje kao vrlo teške. Tokom augusta je do izbjeglica stigla samo jedna pošiljka hrane. Nemogućnosti održavanja higijene i ograničene količine čiste vode doveli su do pojave hepatitisa.

(FENA) J.Č.

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je danas da se Evropska unija suočava s "kritičnom situacijom".

-U kritičnoj smo situaciji. Moramo sopstvenim akcijama da pokažemo da možemo da budemo bolji - rekla je Merkel novinarima po dolasku na samit EU u Bratislavi.

Ona je istakla da EU mora da se poboljša u oblastima sigurnosti, unutrašnje i vanjske, borbi protiv terorizma, i saradnje na polju odbrane, prenio je AFP.

U Bratislavi se održava neformalan, ali izuzetno značajan samit na kojem će se najviše razgovarati o budućnosti EU bez Ujedinjenog Kraljevstva, prenosi Tanjug.

(FENA) L.A.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnica“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 17.09.2016.(subota) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

PJD Zavidovići
1.DV 10 kV Gajčansko polje
Naselja: Stakići, Gajčansko polje, Brezici i Kočarin, od 08:00 do 10:00 sati
2.Trafo područje Gajčansko polje br.2590 - izlaz Kalaiši, od 08:00 do 13:00 sati
Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca područje ZE-DO kantona na broj telefona: 080 020 132.

Ako u Bosni i Hercegovini živi nešto više od 3,5 miliona ljudi, a na biračkom spisku sa pravom glasa oko 3,3 miliona – gdje su onda djeca, umrli, osobe koje su se odrekle državljanstva?

Ova enigma zbunjujuća je i za profesora demografije i statistike Hasana Zolića koji kaže da je BiH jedinstven primjer u svijetu da ima gotovo isti broj stanovnika i birača.

“Kao da nemamo djece, odnosno stanovnika starijih od 0 do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Upoređujem podatke iz 2013. iz popisa to je negdje oko 19 posto. Ako gledamo strukturu stanovnika to je oko 600 i nešto hiljada ljudi koji nemaju pravo glasa. Meni se postavlja pitanje kako?”, ocjenjuje Zolić.

Zolić na ovu kako kaže nelogičnost ima precizan odgovor.

“Razlog je što gospoda iz CIK-a (Centralna izborna komisija BiH) ne ažuriraju podatke kako treba. Imali su mogućnost pošto je popis bio 2013. godine da dobiju neki korektiv kada je u pitanju broj stanovnika po općinama koji imaju pravo glasa. Mogli su ga napraviti tako da kažu: ukupno stanovništvo i stanovništvo po ukupnoj strukturi i dobili bi one kojima dob ne daje pravo glasa. BiH pokazuje i negativni trend prirodnog priraštaja i bijela kuga se sve više izražava. Trebalo je i to isključiti. To bi uradila statistika”, tvrdi Hasan Zolić.

Statističare niko nije konsultirao, pa se tako došlo u stanje da pojedine općine imaju čak i više birača nego stanovnika i to za nekoliko hiljada.

Krupa na Uni tako po biračkom spisku ima oko hiljadu ljudi više nego na popisu. Mrkonjić Grad ima preko 1.300 glasača više nego što ima stanovnika, a Brčko distrikt oko 2.500.

Pitanje povećanja broja birača i dilemu o regularnosti spiskova postavio je i član CIK Branko Petrič.

“Za svake izbore birački spisak raste kao mu je dato neko sredstvo za rast. Mi smo u demografskoj defanzivi manje je od 30 hiljada novih osamnaestogodišnjaka koji stiču pravo. U roku dvije godine od raspisivanja prošlih, do ovih izbora 70.000 glasača se nalazi novih na glasačkim spiskovima. Možda je sve to regularno, ali moramo otkriti koje su to kategorije, zašto do sada nisu registrovani i koji su to ljudi koji su bili bez dokumenata u BiH”, navodi Petrič, te dodaje:

“Od dana raspisivanja izbora do danas je 17.000 birački spisak narastao. Ako imamo u vidu da se broj birača upisanih na birački spisak strelovito približava broju popisanih, a znamo da su popisani mnogi koji su i ikada hodili ovom zemljom i koji nisu nikada kročili u nju, moramo onda staviti u konstalaciju te dvije cifre i uspostaviti integritet biračkog spiska jer je on osnov legitimnosti svih izbora.”

Nesavjesno poslovanje organa uprave i matičnih ureda umrlih

Na spiskovima za glasanje su i oni koji već decenijama nisu kročili svijetom živih. Takvi su primjeri zabilježeni i u Stocu, gdje je otkriveno oko 400 umrlih osoba na biračkom spisku.

Inicijativa za Stolac, poslala je spiskove CIK-u i uputila žalbe, ali do sada nema odgovora niti brisanja, kaže aktivista Inicijative Demir Mahmutčehajić.

“Do sada sa tih 400 imena dobili smo potvrdu da smo napravili grešku u samo sedam osoba, da su te osobe, žive jer imaju isto ime i prezime, a nekad i istu godinu rođenja kao osobe koje su umrle a na spisku su. Naša procjena je da u Stocu na biračkom spisku od 11.450 ima preko 700 tih ljudi. Sa ove 400 smo htjeli pokazati koliko je to ozbiljan problem. Recimo Anica Raguž rođena je 1908. Umrla je 1991. godine, a 2004. godine se upisuje u CIPS (Citizens Identity Protection System, Sistem zaštite identiteta građana) i do dan-danas je na biračkom spisku. Samo po procentu, uzimajući koliko smo mi samo u Stocu našli mrtvih, možemo reći da na cijelom biračkom spisku ima 200 hiljada mrtvih ljudi”, konstatuje Mahmutčehajić.

Ovo su, smatraju eksperti, nelogičnosti za koje su krivi kako neažurna administracija, tako i oni koji bi da manipulišu izbornim rezultatima.

Vehid Šehić iz koalicije “Pod lupom” koja okuplja sedam nevladinih organizacija iz BiH a koje se bave regularnošću izbornog procesa, kaže kako su mahinacije i propusti veoma mogući.

Ukoliko ih i ima to, smatra Šehić, nekome odgovara jer se, očito, podaci ne ažuriraju.

Mnogo se manipuliše o toj razlici i ona jeste nelogična ako se zna da 2/3 građana ima biračko pravo, a da jedna trećina nema. Ako bi uzeli koliko ih je na biračkom spisku i tome dodali tu jednu trećinu onda bi broj stanovnika bio znatno veći. Treba voditi računa i o činjenici da se oko 73.000 građana odreklo ili je izgubilo bh. državljanstvo. Ja ne znam jesu li ti podaci ažurirani, Svjedoci smo i nesavjesnog poslovanja organa uprave, matičnih ureda umrlih”, riječi su Šehića.

Jedino rješenje, kako ga to vide eksperti, jeste pročistiti biračke spiskove, provjeriti poslovanja matičnih ureda, ali i biračkih odbora, te sankcionisati one koji mrtve ili ljude koji nemaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini uopšte stavljaju na spisak i dopuštaju da u njihovo ime neko glasa.

Dženana Halimović
slobodnaevropa.org