Zbog navodnog propusta u sprečavanju širenja govora mržnje na Facebooku, sve veći broj kompanija u znak protesta povlači svoje oglase sa ove društvene mreže, piše CNN Business. Prema pisanju Guardiana, Facebook se susreo sa najvećim bojkotom oglašivača ikad.

Kampanju #StopHateForProfit prošle sedmice pokrenula je koalicija za građanska prava, koja uključuje više američkih organizacija, poput Anti-Defamation League (ADL) i National Association for the Advancement of Colored People (NAACP). Koalicija je kroz kampanju pozvala velike kompanije da zaustave svoje oglašavanje na Facebooku zbog neuspjeha Facebooka da zaustavi širenje mrženje na svojoj platformi. Kako navode, Facebook je dozvolio podsticanje na nasilje prema demonstrantima u Americi koji se bore protiv rasne diskriminacije, ali i imenovao desničarski medij Breitbar News, koji širi ksenofobične tekstove i teorije zavjere, kao pouzdan izvor vijesti.

Facebook zarađuje 70 milijardi dolara godišnje, od čega 99 posto dolazi od oglašivača, navodi se u kampanji. Samo prošle godine prihodi od oglašavanja su se povećali za 27 posto u odnosu na godinu prije. Od pokretanja kampanje svoje oglašavanje na Facebooku je do sada povuklo preko 150 kompanija. Iako većinu oglašivača čine male kompanije, svoje oglase sa ove društvene mreže povlače i svjetski poznati brendovi koji na oglašavanje troše milione američkih dolara.

Na listama kompanija koje su povukle svoje oglase, a koje su objavili CNN i The New York Times, našle su se poznate kompanije koje su za svoje oglašavanje na Facebooku plaćale milionske iznose među kojima se, između ostalih, navode: Adidas i Reebok (12,4 miliona američkih dolara), Best Buy (29 miliona američkih dolara), Coca Cola (22,1 milion američkih dolara), Diageo (22,9 miliona američkih dolara), Ford (20 miliona američkih dolara), Hershey’s (36,5 miliona američkih dolara), HP (24,7 miliona američkih dolara), Microsoft (115,9 miliona američkih dolara), The North Face (3,3 miliona američkih dolara), Patagonia (6,2 miliona američkih dolara), Starbucks (94,9 miliona američkih dolara), Unilever (42,4 miliona američkih dolara) i druge.

Dok Facebook pokušava uvjeriti oglašivače da čini dovoljno u borbi protiv govora mržnje na svojoj platformi, The Guardian piše da skoro trećina oglašivača razmišlja o pridruživanju bojkotu ove društvene mreže.

Organizatori kampanje #StopHateForProfit su u intervjuu za Reuters najavili su će pozvati i evropske kompanije da se pridruže ovom bojkotu kako bi se izvršio globalni pritisak. Kampanja je pokrenuta nakon ubistva Afroamerikanca Georga Floyda u Sjedinjenim Američkim Državama.

(media.ba)

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, preporučilo je poslodavcima da uslijjed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.

Preporučuje se poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati i njihovog nastavka poslije 16 sati. Ukoliko je rad kod poslodavca organizovan na takav način da je nemoguće primijeniti tu mjeru, ovo ministarstvo preporučuje poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.

Također, preporučeno je da za vrijeme trajanja ovakvih vremenskih prilika omoguće korištenje godišnjeg odmora radnicima s dijagnostikovanim hroničnim oboljenjima, kao i odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Data je preporuka i da ustanove koje s radom počinju u devet sati ili kasnije, prilagode početak radnog vremena ovoj situaciji.

Osim toga, poslodavci bi trebali omogućiti adekvatnije odijevanje radnika u ustanovama, preduzećima, kao i organima vlasti, te drugim pravnim osobama, kao i adekvatno odijevanje na službenim događajima (sjednice parlamenta, vlade i slično), prilagođeno visokim temperaturama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, javlja Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

(Fena)

Sjedinjene Američke Države pokupovale su praktično kompletnu globalnu zalihu remdesivira, jednog od lijekova koji se pokazao efikasnim u liječenju Kovida-19.

Konkretno, naredna tri mjeseca neće biti "ni doze"za bilo koju drugu državu na svijetu, piše Sara Bosli za britanski "Guardian".

Ovaj sebični potez američke administracije izazvao je ogorčenje, ali i strah stručnjaka i aktivista širom svijeta koji se boje da bi se ista stvar mogla ponoviti u slučaju kada bude otkrivena/proizvedena prva efikasna vakcina za korona virus. Naime, ovo nije prvi put da je administracija Donalda Trampa pokazala da je itekako spremna ponuditi više, ili na bilo koji drugi način eliminisati druge države kada je u pitanju nabavka lijekova ili zaštitne opreme.

"Oni trenutno imaju pristup gotovo svim zalihama remdesivira, a za Evropu nije ostalo ništa", kazao je dr. Endru Hil, naučnik sa Univerziteta Liverpul.

Remdesivir je prvi lijek koji je američka agencija za lijekove odobrila za korištenje u liječenju infekcije Kovid-19. Proizvodi ga kompanija "Gilead", a pokazalo se da pomaže u bržem oporavku od bolesti izazvane korona virusom. Prvih 140.000 doza raspodijeljeno je bolnicama širom svijeta, između ostalog, kako bi se ispitao i učinak lijeka, a Trampova administracija sada je kupila više od 500.000 doza.

Riječ je o kompletnoj količini koju će Gilead proizvesti u julu, te 90 odsto onoga što će proizvesti u avgustu i septembru, piše "Guardian".

"Predsjednik Tramp sklopio je sjajan ugovor kojim je osigurao da će Amerikanci imati prvi lijek odobren za liječenje virusa korona. Koliko god je moguće, želimo osigurati da svaki američki pacijent koji treba remdesivir i dobije taj lijek. Trampova administracija radi sve što je moguće da sazna čim više o lijekovima koji mogu spasiti život i da ih osigura za Amerikance", rekao je američki ministar zdravstva Aleks Azar, piše "Jutarnji".

Ovaj je lijek inicijalno bio namijenjen liječenju ebole, ali nije se pokazao efikasnim. Prosječna terapija za liječenje Kovid-19 pak zahtijeva oko šest doza, koje zajedno koštaju 3.200 američkih dolara.

Ovaj dogovor Bijele kuće i "Gileada" postignut je nakon što je postalo jasno da je epidemija korona virusa u SAD-u opet izvan kontrole.

Prema podacima stranice Worldometer, u SAD-u je korona virusom trenutno zaraženo više od 2,7 miliona ljudi, dok će broj preminulih noćas zasigurno prijeći 130.000. U obje kategorije Amerikanci su uvjerljivo ispred Brazila, druge zemlje na neslavnoj listi. Pojava novih žarišta zaraze i novi ulazni trend u broju slučajeva neke je savezne države natjerao da ili uspore otvaranje, ili se vrate nazad na neki oblik "lockdowna". Među njima su Arizona, Teksas, Florida i Kalifornija, odreda veće države.

Kao što je rečeno na početku, ovo kupovanje remdesivira nije prvi put da su Amerikanci "skočili ispred reda". Tokom cijele pandemije Trampov moto "Amerika prva" bio je i modus operandi njegove administracije. Tako je još u maju francuski proizvođač Sanofi rekao da će SAD prvi dobiti pristup njihovoj vakcini ako se pokaže da djeluje.

"SAD očekuje da ako pomognu u proizvodnji vakcine da je i prvi dobiju", rekao je tada izvršni direktor firme Pol Hadson i time navukao na sebe otvoreni bijes francuske vlade, zbog čega je hitro povukao izjavu.

Osim toga u nekoliko navrata SAD su kupile zalihe zaštitne opreme čiju su kupovinu maltene već dogovorile države zapadne Evrope, samo da bi ostale kratke jer su Amerikanci ponudili više. Kanadski premijer Džastin Trudo već je upozorio na negativne posljedice prakse u kojoj Amerikanci stalno ponude više od svojih saveznika.

"U interesu obje države je da radimo zajedno kako bismo sačuvali zdravlje naših građana", poručio je Trudo.

Ali, čini se da je njegov apel pao na gluve uši. Tržište remdesivira Tramp je očigledno monopolisao u narednim mjesecima. Učinak ovog lijeka pažljivo se prati već pet mjeseci, praktično od samog početka pandemije, a ipak ne postoji nikakav mehanizam koji bi omogućio njegovu nabavku izvan SAD.

"Zamislite da je ova vakcina. Ovo bi bio potpuni haos. Ali, ovo nam možda pokazuje šta nam tek slijedi."

Efekat remdesivira je u tome da pomaže pri bržem oporavku pacijenata, što znači da se brže oslobađaju nužni kreveti za nove pacijente i tako smanjuje pritisak na zdravstveni sistem.

Ali, za razliku od vrlo jeftinog i široko dostupnog steroida deksametazona, za remdesivir još nije dokazano da može znatno doprinijeti šansama za preživljavanje kod najugroženijih pacijenata. Zalihe deksametazona nitko nije ni dosad pokušao pokupovati, naprosto jer za tim nije bilo potrebe.

(Jutarnji)

Nakon što je Evropska unija napravila spisak 15 zemalja članica izvan Evropske unije čijim će državljanima biti dozvoljen ulaz u Uniju, svaka zemlja članica ipak će donijeti odluku o tome na nacionalnom nivou.

Štab civilne zaštite Hrvatske juče je donio odluku da je državljanima iz Evropske unije dozvoljen ulaz u Hrvatsku bez dokazivanja svrhe ulaska, dok zemlje izvan Evropske unije, tzv. treće zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, na graničnim prelazima moraju dokazati svrhu ulaska.

Kada je riječ o mjeri samoizolacije, njom nije obuhvaćena niti jedna zemlja, pa tako ni BiH.

Oni državljani Bosne i Hercegovine koji žele ući u Hrvatsku mogu ispuniti obrazac na internetu kako bi se smanjile gužve i čekanje na granici.


Podsjetimo, u aplikaciji morate, između ostalog, objasniti razlog putovanja i period tokom kojeg ćete boraviti u Hrvatskoj i navesti objekat smještaja.

Obrazac vrijedi 90 dana, prenosi "Radiosarajevo.ba".

Obrazac možete pogledati na OVOM LINKU.

Danas 01.07. i  sutra 02.07. na vodovodu Pousorje će dolaziti do prekida u vodosnabdijevanju u periodu od 09:00 do 14:00 sati zbog radova na ispiranju rezervoara i pripadajućih cjevovoda

Molimo korisnike za razumijevanje.

JP "RAD" D.D. Tešanj

Prognoze za globalno tržište rada u drugoj polovini 2020. godine su “vrlo neizvjesne” i predviđeni oporavak neće biti dovoljan da se stopa zaposlenosti ove godine vrati na predpandemijske nivo, objavila je u utorak Međunarodna organizacija rada (ILO).

U svom posljednjem izvještaju, ova UN-ova agencija je navela da je pad radnih sati na globalnom nivou “znatno lošiji nego što je to ranije procijenjeno” u prvoj polovici godine. SAD je bila najteže pogođena regija i izgubila je 18,3 posto radnih sati.
Širom svijeta, procijenjeno je da je u drugom tromjesečju izgubljeno 14 posto radnih sati, što je ekvivalentno 400 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom, naveo je ILO.

Procjenjuje se da će gubici radnog vremena vjerovatno i dalje biti 4,9 posto u četvrtom tromjesečju, što je 140 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom. Prema pesimističnom scenariju u takozvanom drugom valu pandemije ta bi brojka mogla porasti na 11,9 posto ili 340 miliona radnih mjesta, navodi se u izvještaju.

“Procijenjeno je da su štete od pandemije znatno gore po tržište rada. Dakle, neće biti jednostavnog ili brzog oporavka“, rekao je Gaj Rider, generalni direktor ILO-a, na konferenciji za novinare u Ženevi.

Izvještaj obuhvata zaposlene koji rade kraće sate, koji su otpušteni, izgubili su posao ili su povučeni s tržišta rada.

U izvještaju se također navodi da se posljedice značajnije osjete u zemljama u razvoju.

(capital.ba)

Menadžment Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica nije dobio saglasnost za produženje ugovora o radu za 73 radnika, zbog čega nije moguće organizirati proizvodnju u jamskim pogonima, kazao je u izjavi za Fenu predsjednik Sindikata Nijaz Vardo.

Nakon zvaničnog zatvaranja jame „Stranjani“, ugalj se proizvodi u jamskim pogonima „Raspotočje“ i „Stara jama“, ali Vardo napominje da je zbog duga za PDV u iznosu od 906.000 KM blokiran i račun preduzeća. Račun je blokiran u petak, 26. juna, u poslijepodnevnim satima.

“Za blokadu računa saznao sam na jučerašnjoj sjednici Nadzornog odbora preduzeća. Mi više nemam ni sa čim, a ni s kim raditi, jer bez tih ljudi koji rade u jami nije moguće organizovati proizvodni proces. Nemamo ljudi, a zbog blokade računa ne možemo nabaviti ni neophodna sredstva za rad”, ističe Vardo.

On napominje da je radnike, kojima su istekli ugovori o radu, danas na oglasnoj ploči dočekala obavijest da im ugovori nisu produženi, jer nije stigla saglasnost iz JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, u okviru koje radi i zenički rudnik.

“Svi su ti ljudi imali ugovore na određeno vrijeme. Neki su radili dvije godine i 11 mjeseci i uskoro su trebali napuniti tri godine te dobiti stalna rješenja. Neki su radili već 2,5 godine… Uglavnom, oni koji su obećali da će višak radnika rješavati na taj način da neće biti otpuštanja jamskih radnika, sada su krenuli drugim putem. Ugovori nisu produženi radnicima iz proizvodnje, dok su na teretu preduzeća ostali radnici koji nisu u neposrednoj proizvodnji. Ali, ako nema ‘hljeba’ u jami, nema ga ni izvan jame”, poručuje Vardo.

Direktor ZD RMU Zenica Edin Pašić ne krije da je blokiran račun preduzeća te da nisu dobili saglasnost za zadržavanje na poslu radnika kojima su istekli ugovori o radu.

“Činjenica je da smo tražili saglasnost za produženje ugovora s tim radnicima, koju još nismo dobili, ali možda, ipak, saglasnost stigne do ujutro. Možda je Sindikat, malo, prenaglio”, kaže Pašić, koji dodaje da u ovom trenutku ne može kazati ništa više o novonastaloj situaciji.

(Fena)

Prvi put od uspostave evidencija akciznih markica, u skladu sa zahtjevima novog Zakona o akcizama 2009. godine, desilo se da nije preuzeta niti jedna akcizna markica za domaće cigarete, navodi se u posljenjem, junskom biltenu Uprave za indirektno oporezivanje.

– To ukazuje na zaključak da se ne planira domaća proizvodnja cigareta, barem ne u narednom razdoblju. Ostaje pitanje da li je ta poslovna odluka samo uvod u potpuno gašenje domaće duhanske industrije u Sarajevu ili je privremena zbog otežanog poslovanja u BiH zbog koronavirusa – navode iz UIO-a

Inače, prihodi od akciza na duhanske prerađevine su u aprilu su zabilježili rast od 8,4%, čime je nastavljen pozitivan trend rasta od februara.

S obzirom na okolnosti iznenađuje rast prihoda od akciza na duhan, tim više što se akcize uplaćuju na JR UIO unaprijed, prije samog prometa i potrošnje.

Budući da se radi o nekolicini velikih svjetskih duhanskih kompanija moglo bi se zaključiti da očekuju rast potrošnje cigareta i duhana i u vrijeme pandemije.

I pored rasta prihoda od akciza u aprilu je broj akciznih markica (tj. paklica cigareta) je bio manji za 1,9 posto.

U cjelini, na nivou četiri mjeseca od strane duhanskih kompanija preuzeto je 5,8 posto više akciznih markica za cigarete nego u istom periodu 2019, iako su maloprodajne cijene cigareta povećane početkom godine.

(biznisinfo.ba)

Direktor Opšte bolnice Novi Pazar Meho Mahmutović, koji je zaražen koronavirusom, hitno je prebačen sinoć za Beograd zbog pogoršanja zdravstvenog stanja.
Mahmutoviću se jučer naglo pogoršalo zdravstveno stanje, a u pitanju su teški srčani problemi.

Inače, Novi Pazar postao je najveće žarište u Srbiji gdje je zabilježen veliki skok zaraženih, a među njima i medicinsko osoblje.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH danas je zvanično obavijestilo Ministarstvo vanjskih poslova Srbije da nadležne institucije u našoj zemlji razmatraju mogućnost hitnog slanja dvije medicinske ekipe u Novi Pazar.

Također i Vlada FBiH jučer je na hitnoj, telefonskoj sjednici usvojila informaciju Federalnog ministarstva zdravstva o potrebi pružanja pomoći zdravstvenoj ustanovi na području Republike Srbije - regija Sandžak s ciljem sprječavanja širenja virusa SARS-CoV-2 koji izaziva COVID-19.

Delegacija iz Beograda na čelu sa premijerkom Anom Brnabić donijela je jučer medicinsku pomoć Novi Pazar, ali sve je na kraju prošlo mnogo burnije.

Delegaciji koju su vodili Brnabić i ministar zdravlja Zlatibor Lončar u Pazaru se pridružio ministar Rasim Ljajić. Njih troje su morali da se suoče sa brojnim pitanjima o udaru korone na Pazar i Tutin, te činom okretanja leđa od desetak lokalnih ljekara i medicinskih sestara.

(klix.ba)

Iako je mjesec u kojem kalendarski počinje ljeto bio ispunjen uglavnom kišnim danima, dva mjeseca koji su pred nama ipak bi trebali donijeti mnogo sunčanih i vrelih dana, pa su iz Instituta za sigurnost i zdravlje hrane (INZ) iz Zenice pripremili set preporuka, savjeta i instrukcija kako da ljeto koje je pred nama provedete zdravo i sigurno.

Savjeti bi vam trebali olakšati boravak vani, bili u narednim sedmicama negdje u okolini vaših domova ili se odvažili u istraživanje nepoznatih destinacija u našoj državi i okruženju.

Bez obzira koliko dobro podnosite ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti.  Ovo se posebno odnosi na starije osobe, hronične bolesnike, dojenčad, te malu djecu.

Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom ljeta.

Nekontrolisano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i melanom – karcinom kože, ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Prevencija umjesto loših posljedica

Najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, a to su sredstva sa zaštitnim faktorom, postepeno izlaganje suncu, posebna odjeća, te češće pauze, ukoliko radite ili se krećete na suncu.

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitinim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 30 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva do tri sata, te nakon svakog kupanja.

Potrebno je postepeno se izlagati suncu (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 11 do 16 sati. Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset puta više UV zraka od nepreplanule kože.

Prilikom izlaska neophodno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.

Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmarati, skloniti u hlad, te popiti najmanje jednu i po čašu vode svakih 30 minuta. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidraciju. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, naročito kod starijih osoba, koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte duži boravak u njoj, te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju. Obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.

Ukoliko radite u vrtu, planirate izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu, obavezno ponesite sprej za zaštitu od insekata. Stručnjaci INZ-a upozoravaju i napominju – tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, te bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.

U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela, upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.

Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku, te pravilnom higijenom suđa i pribora za rad sa hranom (naročito daske za rezanje mesa).

Preporuke stručnjaka

LJETI BIRAJTE svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i supe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.

LJETI IZBJEGAVAJTE obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma!

Zbog toga je potrebno povesti računa o preventivnim mjerama zaštite koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo “četiri O” (Operi, Ohladi, Obradi, Odvoji). Primjenom pravila “četiri O” uveliko se može smanjiti rizik po zdravlje, te bi ovo pravilo trebali usvojiti i praktično primjenjivati.

Pojednostavljeno, pravilo “Četiri O” podrazumjeva “operi” sve namirnice koje se konzumiraju u svježem stanju, kao i ruke i pribor za jelo i pripremu, “ohladi” namirnice koje se neće odmah konzumirati ili gotovu hranu treba ohladiti i čuvati na temperaturu od 3-5 ͦstepena Celzija, termički “obradi” namirnice poput mesa, mesa peradi i sličnih proizvoda, jer na temperaturama višim od 60 ͦ C uništavate većinu bakterija, te “odvoji” namirnice različitog higijenskog statusa (svježe meso od gotovog jela ili svježeg povrća).

Pridržavajući se navedenih savjeta vjerovatno ćete biti u prilici da iskoristite sve prednosti ljeta, eventualnog boravka na moru, rijekama i suncu bez posljedica po vaše zdravlje.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica