Prema izvještaju Human Rights Watcha, BiH je peta zemlja na svijetu po smrtnosti povezanoj sa zagađenjem zraka.

Porast broja oboljelih od malignih bolesti potvrđuje i službena statistika.

O zdravlju bh. građana pišu i strani mediji. Naime, briselski list Politico navodi kako je Zenica, grad s približno 100.000 stanovnika, jedna je od najzagađenijih sredina u BiH. Lokalna ekološka organizacija Eko forum upozorava da je glavni izvor onečišćenja ogromna čeličana u vlasništvu kompanije ArcelorMittal, koja koristi ugljen kao primarni izvor energije, pišu vijesti.

Ova čeličana, gotovo jednako velika kao i sam grad, desetljećima je centar industrije, ali i glavni uzročnik ozbiljnih zdravstvenih problema stanovnika.

Ovo nije samo priča o Zenici niti čak i Bosni, već i više od centralnog Balkana, gdje se bezbroj gradova i gradova suočavaju u velikoj mjeri zagađeni zrakom uzrokovane zastarjelim industrijama ugljena i izlaže od lignita i pepela.

Prema podacima entitetskih zavoda za javno zdravstvo za 2022., u BiH je od karcinoma umrla čak 7071 osoba. Od toga je na području FBiH od karcinoma umrlo ukupno 4436 osoba, od kojih je 2477 muškaraca i 1959 žena.

Što se tiče FBiH, u proteklih 10 godina broj oboljelih i umrlih od malignih neoplazmi je u porastu. Stopa obolijevanja (morbiditeta) od malignih neoplazmi u 2022. iznosila je 87 na 10.000 stanovnika, a 2021. godine 84.

Usporedbe radi, 2013. iznosila je 63, a 2014. godine 67, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Stopa umiranja (mortaliteta) od malignih neoplazmi u 2022. iznosila je 206 na 100.000 stanovnika, 2013. godine 73, a 2014. godine 188. Nešto veća stopa umrlih bila je 2020. za vrijeme pandemije COVID-19 i iznosila je 218. Što se tiče oboljele djece odnosno adolescenata (od 0 do 19 godina), od malignih neoplazmi, u 2019. broj oboljelih iznosio je 143, sljedeće godine, 2020., broj je bio 68, a 2021. godine 124 te 2022. godine 133.

Potres jačine 5.9 stepeni po Richteru pogodio je područje istočnog turskog grada Malatya, priopćeno je iz Uprave za izvanredne situacije Turske (AFAD), piše index.

Na web-stranici AFAD-a navedeno je kako je potres zabilježen u 10.46 sati po lokalnom vremenu, s epicentrom u distriktu Kale, u Malatyi. Potres je zabilježen na dubini od 10,07 kilometara.

Još nema informacija o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti.

Mnogima zvuči paradoksalno, ali najveću ulogu u “prirodnoj” regulaciji cijena prehrambenih proizvoda odigrala su 4 dominantna trgovačka lanca u Njemačkoj, a ne državne mjere i ograničenja za kojima su posegnule zemlje na Balkanu.

Balkanske su zemlje, mahom, na rast inflacije odgovorile ograničavanjima cijena određenih “nužnih” proizvoda bez značajnog učinka. Uoči početka rasta inflacije Eurostat je objavio kako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini bliske razini prosjeka EU – za razliku od plaća, standarda ili potrošnje.

Njemačka je brzo odustala od ograničenja

Biznis.rs se obratio IFO Institutu iz Münchena kako bi dobio uvid kako funkcionira maloprodaja u toj zemlji i jesu li možda na snazi neka pravila ili mjere koje treba uvesti i u Balkanskim zemljama.

“Uopćeno govoreći, u Njemačkoj ne postoje ograničenja cijena namirnica niti ograničenja marži trgovaca prehrambenim proizvodima. Osim Mađarske, ne znam za europsku zemlju koja provodi takve mjere”, rekao je za Biznis.rs Patrick Hoeppner, istraživač u IFO.

Prema njegovim riječima, u Njemačkoj su uvedena ograničenja cijena za određene proizvode s početkom “krize troškova života” (naziv za razdoblje drastičnog rasta cijena energenata i hrane koji je počeo krajem 2021. godine), ali se ispostavilo kako te mjere nisu bile učinkovite u snižavanju cijena namirnica, niti usporavanju inflacije.

“Osnovni prehrambeni proizvodi u Njemačkoj se oporezuju PDV-om od 7%, za razliku od ostalih proizvoda kojima je porezna stopa 19%. Bilo je prijedloga o (privremenom) snižavanju porezne stope od 7%, kako bi se usporila inflacija cijena hrane, ali ta ideja se nije razvila u ozbiljan prijedlog politike, objasnio je Hoeppner.

Ukazuje kako su veliki trgovci prehrambenih proizvoda – Aldi, Lidl, Edeka i Reve, između ostalih – općenito oklijevali potrošačima ispostaviti pun račun povećanja cijena koje su predlagali ili zahtijevali proizvođači namirnica, a posebice proizvođači brendova.

Hoeppner skreće pozornost i na činjenicu kako su namirnice u Njemačkoj relativno jeftinije u usporedbi s drugim velikim europskim zemljama, a smatra kako jedan od razloga vjerojatno leži u specifičnoj strukturi njemačke maloprodaje prehrambenih proizvoda koje je, paradoksalno – prilično koncentrirana, s četiri velika igrača koji kontroliraju veliki dio tržišta.

Taj “Efekt veličine” omogućava trgovcima na malo pokazati značajan stupanj tržišne snage, što zauzvrat, kako objašnjava Hoeppner, dovodi do povoljnih uvjeta kada trgovci prehrambenim proizvodima kupuju njihove proizvode.

“Ova prednost u cijeni se onda može prenijeti na potrošače. U isto vrijeme, kupci u Njemačkoj su prilično osjetljivi kada je riječ o cijenama.

Prodavači sa sniženjima imaju značajan udio na tržištu, pa često nude najniže cijene za određene prehrambene proizvode ili organiziraju tjedne akcije. Trgovački lanci često nemaju mnogo prostora za manevriranje kada je u pitanju visina njihovih cijena, jer drugi trgovac može lako “uskočiti” i dati bolju ponudu potrošačima”, kaže Hoeppner.

Struktura cijena i moguća rješenja

Za odgovor na pitanje odakle bi trebalo krenuti u “popravku” lokalnih tržišta kada je riječ o maloprodaji namirnica i osnovnih kućnih proizvoda Biznis.rs obratio se zamjeniku glavnog ekonomiste u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavlu Mediću. On je pošao od činjenice kako je odnos cijena hrane i prosječnih zarada u Srbiji, Albaniji i Bosnu i Hercegovini, daleko najnepovoljniji u Europi.

Najvažnije je, kaže Medić, trenutne cijene namirnica i osnovnih kućnih proizvoda “rastaviti” na najsitnije dijelove u njihovoj strukturi. Na taj način i odgovore koje tražimo možemo podijeliti u tri grupe – poreznu politiku, troškove distribucije i ulazne cijene.

“Kada govorimo o poreznoj politici, odnosno porezima, prije svega mislimo na PDV, ali i na ostale važne elemente poreznog opterećenja – zarade i dobit. Srbija, kao i velika većina drugih europskih zemalja, na većinu prehrambenih proizvoda primjenjuje posebnu stopu od 10% (uobičajena stopa je 20%), što je svrstava među zemlje s nešto višom posebnom stopom, jer se većina nalazi u rasponu od 4 do 8%” objašnjava Medić. Bosna i Hercegovina nema posebnih poreznih stopa PDV-a, op. Manager.ba.

“Možemo, dakle, zaključiti kako je uloga poreznog sustava u cjelini relativno mala, ali postoji prostor, kroz dodatno smanjenje PDV-a na osnovne proizvode, utjecati na cijene u nekom opsegu do 5%, ovisno od elastičnosti tražnje, odnosno ponude.

Kada je riječ o drugom mogućem odgovoru na pitanje o “popravci” domaćeg tržišta – troškovima distribucije – Medić ističe kako ta grupa uključuje sve elemente u finalnoj cijeni proizvoda koji se tiču distribucije proizvoda od proizvođača do krajnjeg kupca.

“Pojednostavljeno, to su trgovačke marže koje bi trebale pokriti sve troškove i osigurati zaradu (profit) u maloprodaji. Ovaj segment u cijeni najveća je nepoznanica. Međutim, ukoliko znamo kako su usporedni operativni troškovi (električna energija, zarade) komparativno značajno niži nego u EU, preostaje zaključak kako su ili profiti trgovaca veoma veliki ili su ulazne cijene visoke”, objašnjava Medić.

Treći “prostor za popravku” domaće maloprodaje su ulazne cijene, rekao je Medić.

Ulazne cijene, kako je objasnio, mogu se podijeliti na one iz uvoza i one s domaćeg tržišta. Kod uvoznih cijena važnu ulogu mogu imati carine, ali imajući u vidu članstvo u CEFTA-i i potpisan SSP, smatra kako one vjerojatno nisu naročito značajan faktor.

“Ono što je vjerojatno značajno su nabavne cijene proizvoda iz inozemstva. Trgovina je igra velikih brojeva i narudžbi, što znači kako će veći lanci uvijek biti u prednosti u odnosu na manje. U tom pogledu Srbija zaostaje za Europom, imajući u vidu kako su trgovački lanci u Srbiji uglavnom regionalnog karaktera, s izuzetkom Lidla i donekle Delhaize-a, koji je u europskim okvirima ipak manji. Stoga ulazne uvozne cijene mogu imati određeni doprinos općoj visokoj razini cijena“, istakao je Medić u analizi za Biznis.rs.

Što se tiče domaćih cijena, upozorava kako su poljoprivreda i prehrambena industrija sa strateškog aspekta prilično zanemarene i podinvestirane grane gospodarstva kojima je potrebna značajna transformacija, piše Biznis.rs.

olicijski službenici Uprave policije MUP-a KS, sinoć su pod nadzorom tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, uhapsili dva maloljetnika za koje postoji osnov sumnje da su tokom jučerašnjeg dana, ali i ranije, lažno dojavili postojanje eksplozivne naprave u srednjim školama i drugim objektima na području Kantona Sarajevo.

Ove informacije potvrdila je portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić.

- Mješoviti tim koji čine policijski službenici Uprave policije MUP-a KS, stručnjaka za cyber sigurnost Federalne uprave policije, a koji djeluje pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo nastavljaju intenzivan rad na ovim predmetima, rekla je Novalić.

Istakla je da tim sarađuje sa službenicima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.

Podsjećamo, jedan od ranije uhapšenih maloljetnika, koji je dojavljivao da su postavljene bombe u školama, predat je u nadležnost Tužilaštva KS.

(oslobodjenje.ba)

Policija RS intervenisala je u proteklih nekoliko dana u dvije škole zbog nasilja i to ne među djecom. U oba slučaja, kako kažu u policiji, nasilno su se ponašali roditelji učenika.

Slučaj iz Banja Luke je okarakterisan kao krivično djelo i izvještaj je predat Okružnom tužilaštvu na dalje postupanje, dok je slučaj iz Bijeljine okvalifikovan kao prekršaj.

Ova dva slučaja su kap koja je prelila čašu, odnosno nastavnici najavljuju da će zvanično uputiti zahtjev da im se dodijeli status službenog lica.

Sve više nasilja

Tako je policija podnijela Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka izvještaj protiv N.Đ. iz Banja Luke, zbog krivičnog djela “tjelesna povreda iz člana 131. stav 1. KZ RS”, počinjeno na štetu maloljetnika.

- Po zaprimanju izvještaja formiran je predmet i dodijeljen je u rad postupajućem tužiocu koji će preduzeti potrebne mjere i radnje radi utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja počinjenog krivičnog djela – rekla je za Fenu rukovodilac odnosa sa javnošću Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka Maja Đ. Vidović.

Riječ je o tome da je otac jednog učenika fizički napao drugog učenika ispred Osnovne škole “Borisav Stanković” u Banjoj Luci. Povrijeđenom je ukazana ljekarska pomoć.

Za drugi incident, koji se desio 11. oktobra u Bijeljini, saznalo se juče.

Muškarac iz Bijeljine čiji su inicijali D.K., otac jednog učenika, ušao je u zbornicu Srednje medicinske i poljoprivredne škole i ošamario jednu profesoricu zbog navodno “loše ocjene koju je dala njegovom djetetu”.

Protiv oca srednjoškolca policija je podnijela prekršajnu prijavu zbog prekršaja “vrijeđanje, tuča i fizički napad”.

Iz ove obrazovne ustanove poručuju da su u šoku zbog fizičkog napada u prostorijama škole, te da je pružena puna podrška nastavniku.

-O spomenutom događaju su istog dana informisane nadležne institucije. Aktiv direktora regije Semberija i Majevica osuđuju napad na svakog prosvjetnog radnika i apeluje na društvo da treba da ima poseban senzibilitet kada su u pitanju prava prosvjetnih radnika, što je navedeno kao zaključak na sastanku Aktiva održanog danas, a koji prenosimo po ovlaštenju istog – navodi se u dopisu škole.

Posljedice višedecenijskog odnosa

Danijel Mihić, nastavnik u jednoj banjalučkoj školi i sekretar novoosnovag udruženja prosvetnih radnika “Ipak se okreće”, smatra da je posljednje nasilje u školama prirodan slijed događaja.

- To je posljedica višedecenijskog odnosa prema školi i prosvjetnim radnicima gdje svako može da dođe i radi šta hoće nad ljudima koji nemaju nikakva prava da se brane. Radim 17 godina u školi, a ovo je samo kulminacija, mali vrh ledenog brijega koji se vidi, a 90 odsto toga što ljudi trpe na poslu se ne vide jer se problemi guraju pod tepih – upozorava Mihić.

On ističe da su prosvetni radnici i pristojni učenici taoci pet odsto ekstremno bahatih đaka i njihovih roditelja.

-Ovo je očekivano. Mi smo upozoravali da će doći do ovoga. Kada zlu ne stanete na kraj na početku razvijanja, onda su posljedice tragične. Plašim se da će šamaranje nastavnika postati normalno jer siledžije znaju da nema sankcija – ističe Mihić.

Po njegovim riječima, rukovodstva škola na ovakve i slične incidente “ne reaguje adekvatno i problemi se guraju pod tepih”.

- Naše udruženje će uputiti zvaničnu inicijativu da se napad na prosvjetnog radnika kvalifikuje kao napad na službeno lice. To se mora riješiti zakonski i odrediti kaznu od 10.000 KM za napad na nastavnika – zaključuje Mihić.

(fokus.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 16.10.2024.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Sejmen Polje br. 1122, od 09:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Poznat je identitet muškarca koji je poginuo u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se jučer u 14.30 sati dogodila na magistralnom putu M-17, u mjestu Vranduk u istoimenom tunelu kod Zenice.

Kako su saopćili iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona (MUP ZDK), riječ je o M. O. (56) iz Srebrenika. 

Smrtno stradali nalazio se za volanom kamiona MAN koji se, pod još nerazjašnjenim okolnostima, sudario sa automobilom Mercedes, kojim je upravljao A. S. (63) iz Zenice. 

Uviđaj su obavili pripadnici Odsjeka kriminalističke policije Policijske uprave I, kojim je rukovodio dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona. 

Na ovoj dionici puta saobraćaj je bio u potpunosti obustavljen od momenta nastanka saobraćajne nesreće do 23.10 sati kada je sobraćaj ponovo normalizovan, a do tada se odvijao alternativnim pravcima.

Penzioneri u Federaciji sa aktuelnim primanjima ne mogu kupovati lijekove i istovremeno pratiti svakodnevni rast cijena životnih namirnica. Ne odustaju od svojih zahtjeva koji se odnose na rast penzija te isplatu jednokratne pomoći. Poruka je to sa sastanka Saveza udruženja penzionera koji je održan u Fojnici. Kao jedan od zaključaka određen je i datum eventualnih protesta. Ukoliko ne dobiju adekvatne odgovore od Vlade Federacije, penzioneri će na proteste 3. oktobra.

Položaj penzionera, kako i sami kažu, nije na zadovoljavajućem nivou.

"Prije 2 godine za 150 KM što je penzioner mogao kupiti - sada mu treba 350 KM. A još više su penzioneri ugroženi jer nema proglašenja inflacije. A cijene namirnica rastu", kaže Bečir Jašić, član Upravnog odbora Saveza penzionera ZDK-a.

I baš zbog toga penzioneri u Federaciji ne odustaju. Traže zakonske izmjene koje se odnose na redovno i vanredno usklađivanje penzija, isplatu jednokratne pomoći i veća sredstva za liječenje. Očekuju konkretna rješenja i odgovore Vlade Federacije već na sutrašnjoj sjednici.

Kako upozorava Senad Buljina, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera SBK-a, sadašnje stanje je neodrživo: „Što je najžalosnije, ni na jedan naš zahtjev Vlada nije odgovorila. Išli smo na pregovore, oni su nam čak predlagali neka zaključke. Nijedan zaključak koji su donijeli nisu realizirali“.

"Ako sutra Vlada Federacije odluči da će raditi na realizaciji naših zaključaka - ne mogu se svi uraditi - vjerovatno će se neki od naših zaključaka smiriti i čekati koja su ponuđena rješenje. Ako se ogluši i kaže da su nerealni naši zahtjevi, nama preostaje jedino ići na proteste", upozorava Redžo Mehić, predsjednik Saveza penzionera federacije BiH.

Kao osnovni zahtjev penzioneri predlažu izmjene članova 79 i 80 Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju Federacije. Tako bi se ubuduće najniže penzije povećavale s rastom prosječne plate u Federaciji i rastom potrošačke korpe umjesto dosadašnjeg praćenja rasta BDP-a.

"Rast BDP-a u zadnje dvije godine opada. Iduće godine će biti i više i mi ne možemo očekivati u idućoj godini ni redovno usklađivanje penzija više od 2 do 3 posto, a o vanrednom ne možemo ni govoriti. Zato je nama važno da se nađe rješenje koje će omogućiti u ovoj godini vanredno povećanje - naš je zahtjev 7 posto, ali smo spremni da razgovoramo sa Vladom", objašnjava Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera TK-a.

Federalni ministar finansija Toni Kraljević kaže da Vlada i resorna ministarstva rade na iznalaženju rješenja, naglašavajući da razliku između prikupljenih doprinosa za PIO i isplaćenih penzija pokrivaju iz budžeta: "Iznos koji je prikupljen za prvih 8 mjeseci i isplaćenih penzija - diskrepancija je 318 miliona. Neću koristiti ovo vrijeme, ne dopušta mi kućni odgoj, kako bih sada davao obećanja za koja nisam siguran da se mogu realizirati. Mogu samo kazati da resorno ministarstvo, premijer Vlade, PIO i Ministarstvo finansija rade na iznalaženju izvedivih modela usmjerenih podršci penzionerskog standarda".

No, ukoliko za penzionere ne bude adekvatnih odgovora, peticiju koju su proteklih mjeseci potpisivali predat će Vladi Federacije već 17. septembra.

"Mi smo do jutros dobili 66.612 potpisanih peticija, s imenom prezimenom, brojem telefona i lične karte - to su ljudi kojima je prekipjelo", napominje Mehić.

I dok čekaju rješenja, kao krajnja opcija u borbi za bolji položaj penzionera, a koju ni sami ne priželjkuju, jesu protesti pred zgradom Vlade Federacije 3. oktobra.

(federalna.ba)