U ovoj afričkoj zemlji gladuje pet miliona ljudi, više od 300.000 djece mlađe od pet godina akutno je neuhranjeno.

Više od 40 posto stanovništva Somalije nema dovoljno hrane. Iz Ujedinjenih naroda upozoravaju da je pet miliona Somalijaca izloženo nestašici hrane koju je prouzrokovao globalni meteorološki fenomen El Nino.

Hoda Yusuf Jama sve teže dolazi do hrane za svoju porodicu u selu u blizini grada Hargeisea, na sjeverozapadu Somalije. Ona i njezinih devetoro djece žive od stočarstva.

"Ostalo mi je nešto grla, a druga su uginula zbog suše. Imala sam više od 50 grla, a uginulo ih je gotovo 30, jer nisu imali šta jesti", kazala je Hoda Yusuf Jama.

Učestale poplave i suše

Meteorološki fenomen poznat kao El Nino izazvao je globalne klimatske promjene. Države pogođene ovom pojavom proizvode sve manje hrane.

"Situacija nije dobra. Od više od 12 miliona stanovnika, imamo pet miliona ljudi koji su izloženi akutnoj gladi. To je svaki peti Somalijac. A u grupi akutno gladnih djeca su najteže pogođena", rekao je Richard Trenchard, predstavnik Organizacije Ujedijenih naroda za hranu i poljoprivredu u Somaliji.

Prema ovoj organizaciji, broj somalijske djece mlađe od pet godina koja su akutno neuhranjena prelazi više od 300.000. Stručnjaci kažu kako će taj broj rasti, jer se meteorološke prilike svake godine pogoršavaju.

"Nažalost, situacija je sve teža. Ukupan broj gladnih u Somaliji porastao je približno 20 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci, a El Nino je odgovoran za to. Krajem prošle godine poplave su pogodile područja na jugu zemlje, gdje se proizvode žitarice, a kasnije su suše poharale velike dijelove sjeverne Somalije", rekao je Trenchard.

Gladni ne mogu čekati

Somalijska Vlade i međunarodna zajednica sarađuju u pokušaju rješavanja problema nestašice hrane. Agencije za pomoć kažu kako bi utjecaj El Nina mogao biti mnogo veći.

"UN kaže da posjeduje tek trećinu količina potrebnih za adekvatan odgovor na humanitarnu krizu u Somaliji. Agencije za pružanje pomoći navode kako su hitno potrebni dodatni resursi za pristup hrani i borbu protiv neuhranjenosti. Kažu i kako je potrebno pronaći dugoročno rješenje", javlja novinarka Al Jazeere Fahmida Miller.

Prije pet godina zemlju je pogodila najteža glad u gotovo tri decenije. Rezultati Vladinog plana za ulaganje u proizvodnju hrane bit će vidljivi tek za 10 godina. Ali, mnogi Somalijci ne mogu čekati toliko dugo.

Izvor: Al Jazeera

Osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan, obećali su 2,70 milijardi eura za financiranje medicinskih istraživanja u sljedećih 10 godina, prenose mediji.

Tijekom konferencije u San Franciscu rekli su kako im je krajnji cilj da se do kraja stoljeća izliječe, spriječe ili stave pod kontrolu sve bolesti. Sredstva će distribuirati Inicijativa Zuckerberg Chan.

Tehnološki lideri sve više pažnje posvećuju zdravlju, a ranije su iz Microsoft kazali kako namjeravaju riješiti problem borbe protiv raka pomoću umjetne inteligencije alata.

IBM i MIT su također najavili da će razvijati sustave koji bi mogli pomoći bolničarima u poboljšanju brige o starim i nemoćnim pacijentima.

Zuckerberg kaže kako se u ovom trenutku 50 puta više novca troši na liječenje ljudi koji su bolesni, nego na saniranje bolesti koje će to zaustaviti na vrijeme.

Naveo je tri principa koji će ga voditi ka ulaganju novca, dok je Chan dodala kako su već uložili 537 milijuna eura u stvaranje novog istraživačkog centra 'Biohub' koji će okupiti inženjere, informatičare, biologe, kemičare i ostale inovatore.

Zuckerberg je predvidio da će do 2100. prosječan životni vijek biti veći od 100 godina. Ipak, upozorio je da će proći godine prije nego njegov fond dovede do stvaranja novih medicinskih tretmana.

(FENA) I.B.

Vodeći svjetski znanstveni časopis "Nature" danas je objavio rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, koje daje novo svijetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s Afričkog kontinenta.

Potvrdio je to Feni član te istraživačke skupine Damir Marjanović, navodeći da su dosadašnja istraživanja i analize arheoloških i fosilnih nalazišta sugerirala postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike (tzv. model iz Afrike) - prvu prije 120.000 godina (xOoA) i drugu prije 75.000 godina (OoA).

Rad u časopisu "Nature" objavljuje do sada najsveobuhvatniju studiju koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijest i genetičke prilagodbe naše vrste. Rezultati upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Studija objavljena u ovom radu, temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma iz cijelog svijeta.

U ovome istraživanju su sudjelovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predvođeni prof. dr. Draganom Primorcem i prof. dr. Damirom Marjanovićem. Uz njih u istraživanju su sudjelovale i njihove mlađe kolegice dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske, te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Rezultati objavljeni u časopisu "Nature" prvi put na osnovu preciznih genetskih istraživanja donose na vidjelo nove spoznaje vezane uz migraciju anatomski modernog čovjeka iz Afrike koja se dogodila pred otprilike 120.000 godina. Da je ta migracija činjenica, koja je potvrđena i analizom genskog materijala, pokazuje podatak da moderni Papuanaci sadrže oko dva posto genetičkog materijala koji potječe iz perioda prvog širenja populacije anatomski modernog čovjeka izvan Afrike, a koja se dogodila prije 120.000 godina.

Navedeni rezultati predstavljaju potpuno novo svjetlo u razumijevanju prvog izlaska modernog čovjeka s Afričkog kontinenta čiji su tragovi pronađeni u genetičkom materijalu danas živućeg čovjeka na području današnje Indonezije. Dobiveni rezultati ne isključuju mogućnost da je i u ovoj prvoj migraciji dolazilo do miješanja anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina koje je zatekao na tim prostorima.

S druge strane slijedeća migracija anatomski modernog čovjeka od prije 75.000 godina (OoA), najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu, gdje se anatomski moderni čovjek povremeno "miješao" s Neandertalskom populacijom, da bi daljim migracijama ka istoku dolazilo do kontakta i s drugim starosjedilačkim populacijama poput Denisovske populacije. To je uvjetovalo činjenicu da uz genetski materijal anatomski modernog čovjeka iz perioda xOoA, genom današnjeg Papuanaca sadrži i mješavinu genoma Neandertalca, ali i Denisovske populacije.

Rezultati objavljeni u današnjem časopisu "Nature", na tragu su nedavnih otkrića vezanih za proučavanje skeletnih ostatke ženske osobe pronađene u špilji Denisova na Altaju u Sibiru (Denisovski čovjek), čiji genom između ostalog sadrži i mješavinu genetskog materijala anatomski modernog čovjeka. Denisovski čovjek se očito iako genetski različit od modernog čovjeka ipak križao s precima anatomski modernih ljudi.

Damir Marjanović smatra da je navedenim istraživanjima obogaćeno naše znanje o migracijskim procesima naših predaka na globalnome planu, posebno u smislu detekcije "genetičkih tragova" ranijih humanih populacija u genomu modernoga čovjeka, ali su stečene i nove spoznaje o genetičkoj raznolikosti lokalnih populacija. Posebno je značajno, dodaje on, da su naši prostori, još jednom, kroz znanstvene studije i suradnju znanstvenika iz Hrvatske i BiH "ucrtani" u novokreirane "svjetske genetičke mape".

- Ovaj rad rasvjetljava neke globalne migracijske procese, a logičan je slijed dugogodišnjih istraživanja koja smo objavili još prije 16 godina u časopisu Science kada smo analizom Y kromosoma utvrdili da su 3/4 muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti direktni potomci ljudi koji su na prostorima "tzv. Balkanskog utočišta" te na prostoru "Ukrajinskog utočišta" preživjeli zadnje ledeno doba. Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10.000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije - ocijenio je prof.dr. Dragan Primorac.

Prof.dr.sc. Richard Villems iz estonskog Biocentra naglašava da sveukupno ovaj rad daje nemjerljiv doprinos razumijevanju naše evolucijske prošlosti i izazovima s kojima su se ljudi suočavali kada bi se naselili u okolišu koji se neprestano mijenja. Osim toga, dodao je, obilje slobodno dostupnih podataka ove studije poslužit će kao buduće polazište za daljnja istraživanja genetičke povijesti modernih i drevnih ljudskih populacije.

Međunarodnu suradnju predvodili su dr.sc. Mait Metspalu iz estonskog Biocentra te dr.sc. Toomas Kivisildom i dr.sc.Luca Pagani sa Sveučilišta u Cambridgeu, Velika Britanija.

Rezultati studija koje su provedene pod vodstvom dr. Reich i dr. Willerslev, objavljeni su u istom izdanju časopisa "Nature", a također se odnose na razumijevanje širenja populacija izvan Afrike i naseljavanje Euroazije, Oceanije i Novog Svijeta.

Sve tri studije se slažu da, svojim većim dijelom, genomi suvremenih ne-Afrikanaca ukazuju na ključno širenje anatomski modernih ljudi izvan Afrike, pred otprilike 75.000 godina.

Predočavanje rezultata objavljenih u časopisu Nature dozvoljeno je tek nakon "medijskog embarga" koji završava danas.

(FENA) M.L.

Dvanaest policajaca ozlijeđeno je sinoć u Charlottei, u Sjevernoj Karolini. Do sukoba je došlo nakon ubistva američkog crnca kojega je ubio policajac, također crnac. Po medijima ozlijeđen je i zasad još neutvrđen broj civila.

Nakon smrti Keitha Lamonta (43), prosvjednici su se okupili blizu mjesta gdje je ubijen s transparentima na kojima je pisalo "I životi crnaca su važni" te uzvikujući "Bez pravde nema mira". Scott je bio u parkiranom automobilu i imao je oružje, tvrdi policija. Njegovi bližnji i svjedoci kažu da je bio nenaoružan.

U sukobima je ozlijeđeno 12 policajaca od kojih je jedan pogođen u glavu kamenom, objavila je na Twitteru policija Charlotte-Mecklenberga. Ti su policajci ozlijeđeni dok su štitili našu zajednicu tijekom prosvjeda, dodaje policija.

Lokalna tv stanica WSOC-TV istaknula je da je policija morala pribjeći oružju i suzavcu kako bi suspregnula bijes gomile. Nekoliko je policijskih vozila napadnuto i oštećeno.

Odgovoran za smrt Keitha Lamonta Scotta, policajac Brentley Vinson, smijenjen je s dužnosti.

HRT

Vlasti države Rakhine srušit će hiljade navodno ilegalno izgrađenih objekata, među kojima i džamije, u gradovima gdje žive Rohinje.

Visoki zvaničnik mijanmarske države Rakhine obećao je da će srušiti sve ilegalno izgrađene objekte, uključujući džamije i medrese.

Više od 3.000 objekata, uključujući 12 džamija i 35 medresa izgrađeno je bez dozvole lokalnih vlasti u većinski muslimanskim gradovima Maungdaw i Bithidaung na sjeveru države, javlja list Voice Daily, a prenosi Anadolija.

Ministar sigurnosti Htein Linn je kazao kako se vlasti pripremaju za rušenje džamija i drugih ilegalno izgrađenih objekata u skladu sa zakonom.

Muslimanske vjerske vođe smatraju da će rušenje džamija izazvati nepotrebne tenzije između budista i muslimana, javlja Democratic Voice of Burma.

„Ovaj plan mogao bi dovesti do nasilja i drugih neželjenih posljedica“, rekao je vjerski vođa iz Maungdawa. „To nije konstruktivno i stvara dilemu za lokalnu zajednicu.“

Najprogonjenija manjina

Najmanje 100 ljudi je poginulo, dok je 140.000 ljudi, uglavnom Rohinja muslimana, raseljeno zbog sukoba budista i muslimana u državi Rakhine od 2012.

Rohinje, koje UN smatra jednom od najprogonjenijih manjina u svijetu, Mijanmar naziva „Bengalcima“ i smatra ih ilegalnim imigrantima iz susjednog Bangladeša.

Tokom sastanka s mještanima u Sitwweu, ministar sigurnosti je kazao da će Vlada Rakhinea uskoro izdati obavještenje o rušenju objekata.

Prema njihovim tvrdnjama, postoji 2.270 ilegalno izgrađenih objekata, među kojima devet džamija i 24 medrese u Mangdawu.

U Buthidaungu je navodno bespravno izgrađeno 1.056 objekata, od čega tri džamije i 11 medresa.

DVB javlja da su vlasnici zgrada većinom muslimani, jer muslimani čine više od 90 posto stanovništva ta dva grada.

Otkako je na novembarskim izborima pobijedila Nacionalna demokratska liga, njena šefica Aung San Suu Kyi je pod pritiskom međunarodne zajednice da riješi probleme s kojima se suočavaju mijanmarski muslimani.

Al Jazeera

Više od 300.000 migranata i izbjeglica prešlo je Sredozemno more da bi stiglo u Evropu u 2016. godini, godini koja će biti najsmrtonosnija, ako se broj umrlih u brodolomima zadrži u sadašnjem ritmu, saopćio je danas UNHCR.

“Broj izbjeglica i migranata koji su stigli na evropske obale premašio je 300.000 danas”, rekao je glasnogovornik Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice Wiliam Spindler na konferenciji za novinare u Ženevi.

Ovaj broj je ispod broja dolazaka zabilježenih u devet prvih mjeseci 2015. godine (520.000), ali ostaje iznad onog koji je zabilježen u cijeloj 2014. godini (216.054).

Dok je broj migranata zabilježenih ove godine niži od bilansa u 2015. godini (-42 posto), broj mrtvih je blago niži (-15posto) nego prošle godine, otkriva UNHCR. Ukupno, 3.211 osoba je izgubilo život ili se smatra nestalim.

“S ovim procentom, 2016. godina će biti najsmrtonosnija za Sredozemno more”, otkrio je glasnogovornik UNHCR-a. Gotovo svi migranti i izbjeglice prelaze Sredozemno more pokušavajući stići u Grčku i Italiju.

Oko 48 osoba koje stignu u Grčku su Sirijci, 25 posto dolaze iz Afanistana, 15 posto iz Iraka, 4 posto iz Pakistana i 3 posto iz Irana. Oni koji stignu u Italiju su 20 posto iz Nigerije i 12 posto iz Eritreje. Sedam posto dolazi iz Gambije i Gvineje, a isto toliko iz Sudana i Obale Slonovače, prema UNHCR-u.

Ove godine, dolasci u Italiju su se nastavili u gotovo- konstantnom ritmu (oko 130.000 prema 132.000 prošle godine). “Međutim, oni koji stižu u Italiju su najbrojniji koji tamo ostaju”, što je ove godine udvostručilo broj zahtjeva za azil u zemlji, precizirao je William Spindler.

(FENA) M.B.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je u utorak rezultate europskog istraživanja ESPAD 2015. o trendu smanjivanja pijenja i pušenja kod adolescenata, s naglaskom na konzumaciju novih droga te novih potencijalno ovisničkih ponašanja, koji ukazuju da učenici manje piju i puše, ali su podatci o pijenju pet i više pića u jednoj prigodi i dalje zabrinjavajući.

Istraživanje ESPAD provodi se već 20 godina, a u istraživanju ESPAD 2015 sudjelovalo je 35 zemalja s ukupno 96 043 učenika koji su u 2015. navršili 16 godina, a koji su ispunili standardizirani anonimni upitnik.

Pozitivne promjene su vidljive vezano za pušenje učenika. Po rezultatima istraživanja, više od polovice učenika je izjavilo da nikada nije pušilo, dok je manje od četvrtine, njih 21 posto, izjavilo da trenutno puši. Udio učenika koji su počeli pušiti u dobi od 13 godina i ranije smanjio se u proteklih dvadeset godina s 10 na četiri posto, prenosi Hina.

U Hrvatskoj, 38 posto učenika nikad u životu nije pušilo cigarete, dok je 62 posto njih imalo to iskustvo, a 33 posto učenika je lani izjavilo da su trenutni pušači.

Udio mladića koji puše na dnevnoj bazi, kao i onih koji su rano započeli s takvim ponašanjem je i nadalje viši u odnosu na djevojke.

Promatrajući trend kroz godine istraživanja, zamjetno je da se spolni jaz smanjio u posljednjih dvadeset godina. Usprkos vrlo strogim zakonima vezanim uz prodaju duhanskih proizvoda maloljetnicima, u većini zemalja učenici navode kako lako mogu nabaviti cigarete, a u Hrvatskoj to tvrdi 72 posto učenika.

Adolescenti u Europi i nadalje piju mnogo, ali vidljiv je pozitivan trend jer se uporaba alkohola među učenicima od 1995. smanjila s 89 na 81 posto. Promjene su se dogodile nakon vrhunca 2003.

Po podatcima ESPAD 2015. u Hrvatskoj je 92 posto učenika u životu pilo alkohol, 55 posto u posljednjih 30 dana, a 16 posto ih je u posljednjih 30 dana iskusilo pijanstvo.

Učestalost pijenja pet ili više pića u jednoj prigodi (tzv. heavy episodic drinking) nije se promijenila više od 20 godina, s rezultatima iz 2015. podjednakim onima iz 1995.

Ipak, nakon zabilježenog porasta prevalencije takvog pijenja u razdoblju od 1995. do 2011., u nekim zemljama se bilježi njen pad.

U usporedbi s podacima iz zadnja dva vala istraživanja, prevalencija za mladiće smanjila se s 44 na 37 posto, a za djevojke s 38 na 33 posto. Manje je pozitivno da je svaki treći učenik (35 posto) izjavio da je pio pet ili više pića u jednoj prigodi u posljednjih mjesec dana.

Po učestalosti takve vrste opijanja, Hrvatska je po ESPAD 2015. na petom mjestu u Europi, a mladići to čine češće od djevojaka.

U Hrvatskoj 87 posto učenika navodi da je alkohol lako ili vrlo lako dostupan.

Uporaba psihoaktivnih droga je stabilna, ali i nadalje s visokim udjelom, a razlikuje se od zemlje do zemlje i kreće se u rasponu od 6 do 37 posto.

U prosjeku, 18 posto učenika je izjavilo da je uzelo drogu barem jednom u životu. Nakon zabilježenog uzlaznog trenda u razdoblju od 1995. do 2003. u učestalosti uporabe ilegalnih droga, ona je od 2003. stabilna, ali i dalje vrlo visoka - u 10 zemalja sudionica istraživanja ona iznosi preko 25 posto.

Hrvatska se po konzumaciji ilegalnih droga u životu nalazi iznad europskog prosjeka – 22 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu.

Prema izjavama učenika, najučestalija droga koju konzumiraju je kanabis. Tako 16 posto europskih učenika navodi da su uzimali kanabis barem jednom u životu, a 7 posto ih je uzimalo kanabis u zadnjih mjesec dana.

U Hrvatskoj je 21 posto učenika uzelo kanabis barem jednom u životu, a 8 posto ih je uzelo kanabis u posljednjih 30 dana.

Percepcija dostupnosti kanabisa u odnosu na druge droge je visoka. Tri od deset učenika smatra da lako mogu nabaviti kanabis, dok je percepcija dostupnosti za ostala sredstva ovisnosti niža.

U Hrvatskoj 42 posto učenika smatra da lako ili vrlo lako mogu nabaviti kanabis, ecstasy 17 posto, kokain 14 posto, amfetamine 16 posto, metamfetamini 11 posto i crack 12 posto.

Uporaba novih psihoaktivnih droga postavlja novi izazov pred sve uključene u prevenciju ovisnosti kod mladih pa su u novom valu istraživanja postavljena pitanja o tome.

Četiri posto učenika u ESPAD zemljama navodi da je barem jednom u životu probalo novu psihoaktivnu dogu, dok je 3 posto učenika izjavilo da je koristilo nove droge u posljednjih 12 mjeseci. Učenici prosječno češće koriste nove psihoaktivne droge u odnosu na amfetamine, ecstasy, kokain ili LSD.

Po uzimanju novih psihoaktivnih droga učenici u Hrvatskoj su iznad europskog prosjeka. Njih 7 posto navodi da je u životu probalo nove psihoaktivne droge, a u posljednjih 12 mjeseci nove psihoaktivne droge uzelo 6 posto učenika .

Ovogodišnje izvješće navodi da je potrebno vrlo pažljivo proučiti i istražiti razvoj ovisnosti o internetu među mladima, s obzirom na to da je u današnje vrijeme internet sastavni dio svakodnevnice.

Djevojke su koristile društvene mreže više od mladića (četiri ili više dana u tjednu; 83 posto djevojaka u odnosu na 73 posto mladića).

Očekivano je on-line igranje igrica više zastupljeno kod mladića, a u svim zemljama sudionicama istraživanja je zabilježen veći udio mladića koji su izjavili da su u životu kockali u bilo kojem obliku (23 posto u odnosu na 5 posto kod djevojaka).

ESPAD grupa zato naglašava zabrinutost zbog sve veće popularnosti on-line igranja igara i kockanja među mladima navodeći prioritetnima mjere kojima je cilj prevencija problema povezanih s kockanjem kao što su dugovi, psihološki problemi i društveno nepovoljniji položaj.

ESPAD je međunarodno istraživanje koje se od 1995. svake četiri godine provodi među 15-godišnjacima i 16-godišnjacima u zemljama Europe.

Istraživanje kojega su rezultati predstavljeni je šesti val istraživanja, ujedno i 20-godišnjica njegovog provođenja.

Kroz ukupno šest valova u istraživanju je sudjelovalo 46 zemalja, a temeljni mu je cilj prikupljanje standardiziranih, međunarodno usporedivih podataka o pušenju duhana, pijenju alkohola i uporabi psihoaktivnih droga među 15 i 16 godišnjacima u europskim zemljama i sagledavanje čimbenika koji utječu na takva ponašanja.

(FENA) R.G.

U 15 dana od početka izborne kampanje u Bosni i Hercegovini kupovina i prodaja glasova za lokalne izbore koji se održavaju 2. oktobra svakodnevna je tema. Dok birači putem oglasa traže ko će platiti njihov glas, kandidati otvoreno nude poznanicima novac za podršku na izborima. Nevladine organizacije upozoravaju da je trgovina glasovima krivično djelo, a akteri već znaju da od prijava nema ništa.

Već nekoliko dana na jednom od najpopularnijih sajtova za kupovinu i prodaju u zemlji Olx.ba korisnici su na prodaju nudili glasove za naredne izbore. Cijena je najčešće iznosila 50 maraka (25 eura).

Nakon što se o tome počelo govoriti u javnosti mnogi su svoje oglase izbrisali. Jedan od prodavača svog glasa pristao je za RSE govoriti o motivima (identitet sagovornika poznat redakciji).

“Političari ionako ne vode računa o narodu tako da – ako prodamo glas – barem smo nešto ušićarili. Glas je jedno 50 maraka, neki traže i više. Neki mi se javlj'o i dav'o je 100 maraka pod uslovom da slikam glasački listić i pošaljem na broj telefona, ali sad je to sve stalo, valjda kako je izašlo u javnost”, kaže naš sagovornik.

Drugi naš sagovornik, koji je takođe želio ostati anoniman, navodi kako je imao otvorenu ponudu od jednog kandidata da za novac njemu da svoj glas.

“Lično sam doživio da me kandidat SDS-a iz Istočnog Sarajeva (Srpska demokratska stranka) pita da glasam za njih za 50 maraka. Ja sam rek'o da se ne prodajem tako, da se ne mogu ni kupiti, ali to je žalosno šta se dešava. Takođe, znam da se u ruralnim sredinama ljudi prodaju za vreću brašna, deset litara ulja ili deset kila šećera, to sam gledao svojim očima”, riječi su našeg drugog sagovornika.

Vehid Šehić iz koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” kaže kako je trgovina glasovima slika bh. društva koje je u dubokoj krizi morala već odavno.

“Koristeći težak socijalni položaj građana Bosne i Hercegovine je nešto najnemoralnije što rade političke stranke. Dijeleći sitan novac ili neke pakete u stvari pokazuju koliko cijene građane ove države jer ih podcjenjuju. To je pokazatelj u kakvom moralnom glibu mi živimo. Apelujem na građane da čuvaju svoje dostojanstvo jer daleko više vrijede i da ne dozvole da ih političari ponižavaju”, ističe Šehić.

“Glasanje mrtvih”

Inače, posmatrači koalicije “Pod lupom” od momenta raspisivanja izbora zabilježili su brojne nepravilnosti kada je izborni proces u pitanju. Navode kako se posljednjih dana susreću i sa trgovinom mjestima u biračkim odborima koje biraju stranke i na taj način sebi obezbjeđuju uticaj na biralištima.

S druge strane Demir Mahmutčehajić iz Inicijative za Stolac navodi da je već godinama jedan od najvećih problema “glasanje mrtvih” na izborima, te ukazuje na to da je ova organizacija već sastavila spisak od oko 100 umrlih koji nisu izbrisani sa biračkog spiska.

“Pored toga posebna je priča zloupotreba glasova dijaspore. Sada imamo situaciju da je HDZ u Stocu (Hrvatska demokratska zajednica BiH) prijavio za glasanje putem pošte više od 150 ljudi bez njihovog znanja i pristanka. Zato pozivamo sve građane da upute zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH za provjeru da li ih je neko prijavio, ko ih je prijavio i da traže da se takav glasački listić ne prihvata”, apeluje Mahmutčehajić.

Kupovina glasova i manipulacija izbornim procesom zakonski su zabranjeni, a zatvorske kazne su i do pet godina.

Zbog sumnji u kupovinu glasova na proteklim opštim izborima u tužilaštvima bilo je više prijava protiv Narodne stranke Radom za boljitak. Izrečene su i dvije novčane kazne.

No, druge stranke iako svjedočenja građana o tome govore, nisu do sada uhvaćene u ovoj raboti. Ljudi ne prijavljuju nepravilnosti jer unaprijed znaju da neće biti rezultata, kaže Vehid Šehić iz koalicije “Pod lupom”.

“Građani nemaju povjerenja u institucije ove države jer institucije ne štite državu ni građane koji čine državu, nego štite svoje političke mentore. Sjetite se samo kako su do sada u BiH prolazili zviždači. Kad vi nemate instituciju koja vas treba da zaštiti onda nećete ni prijavljivati korupciju”, zaključuje Šehić.

Radio Slobodna Evropa

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona najavilo je da će ove sedmice finalizirati postupke u "Programu posticaja samozapošljavanja" s dodjelom ugovora za sufinansiranje vezane za 'B' varijantu programa.

Ugovore po navedenom programu će potpisati 82 korisnika, pripadnika branilačke populacije iz svih općina Zeničko-dobojskog kantona.

Kroz varijantu 'B' programa, odnosno okončanjem procedure potpisivanja ugovora, za navedene korisnike Ministarstvo za boračka pitanja ZDK-a je osiguralo sredstva u iznosu od 574.000 KM, odnosno 7.000 KM po svakom korisniku sredstva za sufinansiranje samozapošljavanja branilačke populacije.  

(FENA) L.A.