Od 1. augusta stupa na snagu nova uredba za ulazak u Austriju iz zemalja povećanog epidemiološkog rizika.

Prema novoj uredbi certifikat o vakcinaciji osoba mlađih od 18 godina starosti neće imati rok važenja.

Za odrasle se ne mijenja pravilo i certifikat o potpunoj imunizaciji važi 270 dana, prenosi Tanjug

Uz to, austrijske vlasti prihvatile su još jednu kinesku vakcinu Convidecia proizvođača CanSino Biologics.

Radi se o vektorskoj vakcini, koja se daje samo u jednoj dozi.

Nakon četiri do šest mjeseci od vakcinacije preporučuje se booster doza.

Inače pravila za ulazak u zemlju se primjenjuju za zemlje visokog epidemiološkog rizika, ali trenutno nijedna zemlja nije uvrštena u tu listu austrijskih vlasti.

(oslobodjenje.ba)

Hrvatska je na udaru novog vala visokozaraznih podvarijanti koronavirusa koje su povećale udio pozitivnih među testiranima na čak 30 posto, a broj novih slučajeva zaraze na dnevnoj bazi prešao je hiljadu, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Sada cirkuliraju podvarijante omikrona BA.2 i BA.4 i BA.5, najviše su izloženi građani srednje dobi, od 30 do 69 godina, dok je među djecom manje zaraženih jer nema nastave, rekli su Hini u HZJZ-u.

Novi val zaraze u Hrvatskoj je počeo krajem lipnja od kada se bilježi povećani udio pozitivnih u ukupno testiranima.

Posljednjeg tjedna uočljiv je i porast broja hospitaliziranih i umrlih, no to nije povećalo interes za cijepljenje pa se dnevno cijepi svega 300 do 400 osoba, a prvom dozom manje od 50 u cijeloj zemlji.

Građani možda čekaju novo bivarijantno cjepivo koje će sadržavati i Wuhan i omikron komponentu, a europska regulatorna agencija EMA mogla bi ga najranije odobriti krajem augusta, početkom septembra.

Na pitanje o mogućnosti ponovnog uvođenja covid potvrda na jesen, u HZJZ-u odgovaraju da se, prema njihovu saznanju, u ovom trenutku ne razmišlja o ponovnom uvođenju covid potvrda na jesen ili zimu.

Iako su neke europske države već prošle vrhunac novog vala zaraze, u Hrvatskoj je on još uvijek u uzlaznoj fazi, a vrhunac se očekuje u kolovozu s obzirom na dosadašnje iskustvo koje pokazuje da val zaraze traje nekoliko sedmica.

Po statistici HZJZ-a, u Hrvatskoj je do sada 57,76 posto ukupnog stanovništva završilo cijepljenje, 23,26 posto primilo je dodatnu (booster, treću) dozu, dok je 2014 osoba primilo drugu docjepnu (tzv. četvrtu) dozu.

Jedan tragičan događaj potresao je sve stanovnike mjesta Stanari u neposrednoj blizini Doboja prije dva par dana.

Naime, policijskoj stanici Stanari je dana 26.07.2022. godine, prijavljeno je da je prethodnog dana osoba inicijala N.K. otišla u šumu sa traktorom da siječe drva, te da se nije vratilo kući.

Odmah po prijavi su postupili policijski službenici policijske stanice Stanari koji su u šumi u mjestu Jelanjska, područje opštine Stanari, pronašli ovu osobu u ležećem položaju između traktora i prikolice bez znakova života.

Doktor mrtvozornik je konstatovao da je smrt nastupila usljed zadobijenih povreda od radne mašine.

O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Toplotni talasi postaju sve intenzivniji, češći i traju duže zbog klimatskih promjena, posebno u Evropi, upozorili su naučnici, koji napominju da se Evropa zagrijava tri do četiri puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu.

Visoke temperature probile su rekorde u Evropi protekle nedjelje, u posljednjoj seriji toplotnih talasa na kontinentu, koji traju od juna. Temperature su bile oko ili iznad 40 stepeni Celzijusa u velikom dijelu zapadne Evrope, pa se vreli talas pomjerio ka istoku gdje se očekuje da se zadrži do avgusta.

"Uočavamo nezapaženi porast broja toplotnih talasa i njihovog intenziteta, ovaj sada je samo zadnji u nizu", kaže za Glas Amerike Robert Votar, klimatski naučnik iz francuske Laboratorije za klimu i životnu sredinu.

Vreli talas 2003. godine usmrtio je više 70.000 ljudi. A u narednim talasima 2006, 2010, 2015, 2018, 2019. i 2020. stradale su još hiljade.

U prosjeku, sada je temperatura i do 1,99 stepeni Celzijusa veća nego u predindustrijskom periodu, a Evropa se zagrijavala skoro duplo više od globalnog prosjeka koji je 1,1 stepen Celzijusa.

Posljednji toplotni talasi pokazali su da su u Evropi temperature bile od tri do pet stepeni veće nego u periodu prije klimatskih promjena, kaže Votar.

"Mi zapravo ne znamo zašto imamo toliki porast temperature koji ne može da se predvidi. Modeli predviđanja lako prognoziraju poraste od 1,5 do dva stepena u toplotnim talasima, ali ne mogu da predvide četiri stepena. Zaista nevjerovatno", rekao je francuski klimatolog.

Dim Kumo, klimatolog sa Univerziteta Vrije u Amsterdamu, kaže za Glas Amerike da se Evropa zagrijava tri do četiri puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu. "Ali, ne razumijemo i dalje zašto je to tako", kaže Kumo.

Klimu u Evropi formira i vazdužna struja koja se brzo kreće od zapada ka istoku, na sjevernoj hemisferi. Nekad se ta struja podijeli na dva dijela, što nije neuobičajeno, ali naučnici kažu da se sada dešava češće i da proces traje duže.

Kumo i njegove kolege objavile su članak o povezanosti podijeljene vazdušne struje i vrelih talasa.

"Dokazali smo da, specijalno u zapadnoj Evropi, česta podjela vazdušne struje može da dovede do jačih toplotnih talasa".

Međutim, za ostatak Evrope ova pojava uzrokuje vrele talase samo 30 odsto, dok su ostatak drugi faktori.

Ono za šta naučnici jesu sigurni da je pojačalo vrele talase je suvo tlo uzrokovano sušama, koje je značajan faktor u vrelom talasu u julu.

Vlažno tlo odbija vrelinu, kaže naučnica Sonja Senervitan iz Ciriha.

"Kada se tlo koje je inače vlažno isuši, imate smanjeno isparavanje vode iz biljaka ili iz tla direktno. Taj proces koristi inače mnogo energije, a ako se ne dešava zbog isušenog tla, onda ta energija počinje da zagrijava vazduh", objašnjava ona za Glas Amerike.

Usporavanje glavne okeanske struje u Atlantiku (AMOC) takođe može da doprinese vrelim talasima u Evropi.

Ta struja zagrijava vodu na sjeveru i donosi hladu vodu iz dubina na jug. Klimatski modeli su predviđali da će struja usporiti zagrijavanje.

"Nismo 100 odsto sigurni, ali postoje indikatori da struja u posljednjim decenijama usporava", kaže fizičarka Levke Cezar sa univerziteta Mejnut u Irskoj.

Usporena morska struja mogla bi da ohladi Sjeverni Atlantik i uzrokuje promjene u vazdušnoj struji tako da donese još toplijeg vazduha u centralnu Evropu, što bi moglo da znači i još vrelih talasa.

Svi ovi faktori mogu i da djeluju zajedno ili da se prepliću, pa je teško utvrditi glavnog krivca za vrele talase.

Naučnici su saglasni da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo zašto se Evropa zagrijava toliko brzo. Jasno je, kažu, da će ljeta u Evropi biti sve toplija.

Votar zaključuje da nadležni treba da se spreme na toplotne talase i do 50 stepeni.

"Da mi je neko prije 20 godina rekao da će biti 40 stepeni u Londonu, ne bih mu vjerovao. Ali, desilo se".

(N.N.)

Situacija na požarištu na Čvrsnici u Parku prirode Blidnje jutros je bolja nego proteklih dana, potvrdio je Feni direktor Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona Drago Martinović.

– I sinoć su vatrogasci imali pune ruke posla, jer čim malo vjetra puhne požar se rasplamsa, no jutros je situacija puno bolja nego proteklih dana – kazao je Martinović, dodavši da se danas nadaju kiši.

Po njegovim riječima, razmatra se mogućnost pomoći iz zraka.

Na terenu su trenutno samo vatrogasci, a vikend naselja nisu ugrožena.

Kako se navodi u najnovijem izvješću Federalne uprave civilne zaštite, zbog nepristupačnog terena, jake vegetacije i vjetra promjenjivog smjera, te visokih dnevnih temperatura, unatoč aktiviranju svih raspoloživih snaga, požar se i dalje širi gustom borovom šumom i niskim raslinjem te stvara nove požarne linije praćene otvorenim plamenom.

Također se podsjeća da su jučer u gašenju sudjelovali i helikopteri Oružanih snaga BiH i Ministarstva obrane RH.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona utvrdila je Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu kojim su budžetski prihodi povećani za 38,6 miliona KM, dok su budžetski rashodi veći za 36,4 miliona KM. Rebalansirani Budžet Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu iznosi 464 miliona KM.

-Došlo je do povećanja prihoda i taj novac rebalansom budžeta vraćamo našim građanima putem resornih ministarstava - rekao je vršilac dužnosti premijera i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić.

Naglasio je da su rebalansom osigurana sredstva u iznosu od 11 miliona KM za povećanje porodiljnih naknada za zaposlene i nezaposlene porodilje na 1.000 KM, dodatna sredstva za putnu infrastrukturu od 3 miliona, zdravstvo 2 miliona, poslovne zone i poticaje u poljoprivredi po dodatnih milion maraka, egzistencijalne naknade za demobilisane borce milion KM, a osigurana su sredstva za povećanje primanja zaposlenih u sektoru obrazovanja za oko 10 posto, kao i povećanje toplog obroka za sve budžetske korisnike u ovom kantonu.

-Uskoro ćemo zaključiti nove kolektivne ugovore za oblast osnovnog i srednjeg obrazovanja te korigirati kolektivni ugovor za visoko obrazovanje, a od 1. septembra predviđeno je povećanje toplog obroka svim budžetskim korisnicima sa 8,00 na 10,5 KM - rekao je Kozlić.

Ministar finansija Josip Lovrić rekao je da je na porast prihoda utjecala inflacija, ali i rast cijena izazvan ratom u Ukrajini. Naglasio je da je povećanje prihoda predviđeno i projekcijama Federalnog ministarstva finansija iz mjeseca maja.

-Indirektni porezi su porasli za 21 milion KM, porez na dobit za 11,5 miliona, a porez na dohodak oko 2,5 miliona. Slijedom toga došli smo u položaj da uvedemo nove korisnike u postojeća prava, a one koji su u pravu da im ta prava povećamo - rekao je ministar Lovrić.

Dodao je da je rebalansom budžeta kreditno zaduženje smanjeno sa 26 na 13 miliona KM.

Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu te Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2022. godinu, upućeni u skupštinsku proceduru po skraćenom postupku, a razmatrat će se na sjednici koja je zakazana za petak, 29. juli.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 27.07.2022 godine (Srijeda) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 11:00 h do 13:00 h na trafo područiju:

Raduša Ilidža

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Cijene goriva u BiH, nakon onih rekordnih u junu i prvoj polovini jula, posljednjih nekoliko dana konačno su u blagom padu.

Prije samo nekoliko dana litar dizela u Sarajevu koštao je i do 3,81 KM, a prema jučerašnjim podacima s aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, sada se na pojedinim pumpama može kupiti i za 3,31 KM. U prosjeku, cijena se kreće od 3,41 do 3,56 KM, piše Avaz.

Istovremeno, benzin je koštao od 3,31 do 3,56 KM po litru, a jučer mu je cijena bila 3,16 KM.

To znači da su, u protekle dvije sedmice, pumpadžije u BiH snizile cijene za oko 40 feninga.

Tako su i vozači u BiH konačno osjetili efekte pada cijene barela nafte na svjetskom tržištu, na šta već duže vrijeme upozoravaju ekonomski analitičari, ali i građani, zabrinuti zbog prakse da svaki rast cijena u svijetu osjetimo momentalno, dok na pojeftinjenja uvijek čekamo.

– Pad cijena goriva je itekako zakasnio, one su mnogo ranije trebale biti korigirane. Dakle, mnogi su posljednjih sedmica ostvarivali ekstra profit – kako u samoj BiH tako i u procesu od sirove nafte, njene prerade, pa do bh. tržišta – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Na isti način, kako su poskupljenja roba široke potrošnje opravdavana i cijenom transporta, sada se, s razlogom, očekuje i pad cijena prehrambenih artikala, barem u procentu u kojem se mijenjaju cijene goriva.

– Ne istog dana, ali definitivno je osnovano očekivati pad cijena, i to jednako brzo kako su one rasle kada je gorivo poskupjelo. Ne vjerujem da će se to desiti jer će se tražiti drugi izgovori, ali je apsolutno opravdano očekivati pojeftinjenje – ističe Gavran.

Iako se Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu, često hvali odlukom o ograničavanju marži na određene proizvode, njene efekte građani nisu osjetili. Gavran podsjeća da nikada nije objašnjeno zašto je zarada trgovaca na, zahvaljujući ovoj odluci, dopuštenom nivou, te zašto izostaju rigoroznije kontrole i adekvatne kazne kojima bi se zaista limitirao rast cijena.

Kantonalna bolnica Zenica imala je proteklog vikenda dva preminula pacijenta koji su bili zaraženi koronavirusom, potvrdio je Feni direktor te ustanove Rasim Skomorac.

On je potvrdio kako trenutno na svom Odjelu za infektivne i zarazen bolesti imaju smještenih 10 pacijenata inficiranih Covidom-19.

– U subotu smo imali 14 pacijenata, od kojih je jedan bio na respiratoru te je preminuo. Prema izvještaju od jutros, preminuo je još jedan pacijent – kazao je Skomorac.

Stanje svih pacijenata koji se nalaze na liječenju trenutno ne zahtijeva tretman na Odjelu intenzivne njege.