U Hrvatskoj 65 odsto stanovništva ima prekomjernu tjelesnu težinu, zbog čega je na neslavnom vrhu među evropskim zemljama, odmah nakon Malte, rečeno je juče na konferenciji za novinare uoči osmog hrvatskog kongresa o debljini.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac rekao je da su muškarci u Hrvatskoj i dalje najdeblji u Evropi, a zabrinjava i to što su djeca sve deblja.

On je naveo da je prije svako peto dijete u školi imalo prekomjernu težinu, a danas taj problem ima svako treće dijete.

Štimac je dodao da je u posljednjih nekoliko godina, kada je riječ o zaustavljanju debljanja nacije, nešto više uspjeha postignuto sa ženskom populacijom.

Potpredsjednik Društva Sanja Klobučar Majanović rekla je da je borba protiv pandemije virusa korona i debljine ubitačna kombinacija, te da su uravnotežena prehrana i kretanje pravilan put do normalne težine, a da proizvode sa crnog tržišta treba izbjegavati, prenose hrvatski mediji.

Kongres će biti održan od 28. do 30. aprila u Opatiji, gdje će oko 300 učesnika razmatraće problematiku debljine.

(N.N.)

Predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić izjavio je da podržavaju stav sindikalne organizacije Rudnika uglja Kreka u Tuzli prema kojem zahtjev grupe rudara za smjenama od 12 sati “nema uporište ni u jednom zakonskom i podzakonskom aktu”.

Nakon što je Uprava Rudnika uglja Kreka u Tuzli donijela odluku o uvođenju osmosatnog radnog vremena od 1. maja ove godine, grupa rudara Površinskog kopa Dubrave izrazila je negodovanje i odlučila stupiti u radnički neposluh, što je za sobom povuklo i obustavu proizvodnje. Uz radno vrijeme od 12 sati rudari su zatražili povećanje plata i poručili da od svojih zahtjeva neće odustati.

– Pratili smo to i ranije i bili protiv toga da tadašnji direktor Rudnika uglja Kreka u Tuzli krajem prošle godine utvrdi dvanaestočasovno radno vrijeme u jednom od rudarskih objekata jer smatramo da su to teški, zahtjevni poslovi i dvanaestočasovno radno vrijeme je potpuno neprihvatljivo – kazao je Husić za Fenu.

Podsjetio je i na mišljenje i stav Federalne rudarske inspekcije koja se jednom prilikom očitovala u vezi toga navodeći da dvanaestočasovno radno vrijeme otvara mogućnost češćih povreda na radu.

– Nelogično je da grupa radnika istakne zahtjev za dvanaestočasovnim radnim vremenom par dana pred 1. maj kada se obilježava Međunarodni praznik rada u čijoj suštini je dobrim dijelom borba za osmočasovno radno vrijeme. Na možemo to podržati i saglasni smo sa stavom sindikalnog odbora da se utvrdi osmočasovno radno vrijeme u svim dijelovima Rudnika uglja Kreka u Tuzli – istakao je Husić.

Dodao je da danas, prema infomacijama koje imaju, nadzorno tehničko osoblje tog rudnika pokušava da postupi u skladu da odlukama Uprave društva koje su jučer predstavljene na nivou cijelog rudnika.

– Interesantno je također da se ovo dešava u toku pregovaračkog procesa u kome se usaglašava kolektivni ugovor gdje će Elektroprivreda BiH ponuditi odgovore na zahtjeve reprezentativnih granskih sindikata jednim dijelom i na bazi analize realizacije dnevnih proizvodnih rezultata u svakom rudniku uglja u FBiH. Ovakve aktivnosti utiču na pregovarački proces u kojem reprezentativni sindikati rudnika u Federaciji BiH ulažu maksimalne napore da bi se izborio što veći procenat povećanja primanja radnika – dodao je Husić.

(fokus.ba)

Ministarstvo za zaštitu životne okoline Austrije, u nacrtu novog zakona predviđa od 2023. godine zabranu grijanja na gas za novu gradnju.

Ta mjera je bila prvobitno planirana tek od 2025, ali je zbog posljedica velike zavisnosti od ruskog gasa, pomjerena unaprijed.

U nacrtu zakona se navodi da od 1. januara 2023. neće biti dozvoljena ugradnja postrojenja za grijanje koje radi na tečna ili čvrsta fosilna goriva, odnosno i fosilni tečni gas.

Dodatno se navodi da sva grijanja na gas do 2040. moraju biti zamijenjena alternativnim klimatski povoljnim rješenjima.

Od 2023. pokvarena postrojenja za grijanje na naftu ili ugalj treba da budu zamijenjena "zelenim sistemima".

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić, sa saradnicima, ministrom finansija Josipom Lovrićem i ministrom za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Arnelom Isakom, razgovarao je danas u svom uredu s delegacijom Svjetske banke u Bosni i Hercegovini koju je predvodio viši stručnjak za energetiku Rome Chavapricha.

Razgovarano je o novom projektu Svjetske banke koji će se direktno baviti pitanjima upravljanja kvalitetom zraka, smanjenjem zagađenja iz individualnih ložišta te smanjenjem emisija iz urbanog transporta. Projekt će se realizirati na području Federacije BiH, a nosilac će biti Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Istaknuto je da je u okviru pripreme projekta ranije održan online skup sa predstavnicima kantona te definisane tehničke potrebe, a namjera Svjetske banke je da kroz ovakve sastanke saslušaju potrebe i prijedloge kantona koji bi doprinijeli efikasnijoj realizaciji i postizanju ciljeva projekta.

Chavapricha je naglasio da će ovo biti prvi projekt Svjetske banke u BiH koji će direktno podsticati zamjenu izvora toplotne energije u individualnim domaćinstvima i prelazak sa kotlova na ugalj na eco-friendly goriva, poput peleta i biomase. Također je istakao da Svjetska banka u svim ovim projektima podržava koordinaciju svih nivoa vlasti, od nivoa države do lokalnih zajednica.

Premijer Bašić je rekao da je o pitanjima zaštite okoliša ranije održao sastanke s delegacijom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i ambasadoricom Švedske u BiH Johannom Stromquist, te da je zaštita okoliša jedna od ključnih politika i prioriteta koje je ova vlada definisala i Strategijom razvoja ZDK-a.

Naveo je da ZDK već realizira niz okolišnih projekata sa međunarodnim partnerima, kao što je projekt Energetska efikasnost u školama sa Svjetskom bankom, Energetska efikasnost u Kantonalnoj bolnici Zenica vrijedan 11 miliona eura, koji se finansira iz kredita EBRD-a, te projekt izgradnje Regionalnog vodovoda Plava vodi, koji se finansira iz kredita EBRD-a i Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB).

Naglasio je da je ZDK industrijski kanton sa tri rudnika, jednom termoelektranom i više privrednih giganata, kao što su Tvornica cementa Kakanj, ArcelorMittal Zenica, Natron Hayat Maglaj, Mann+Hummel Tešanj i drugi, te da je opredjeljenje Vlade da kroz ulaganja u okoliš stvori uslove za održivi razvoj i čist okoliš.

-Imamo vlastite programe zaštite okoliša i akcione planove. Moramo realizirati ovakve projekte zajedno sa lokalnim zajednicama, radi zdravlja građana i kako bi osigurali normalan život u industrijskim sredinama, ali isto tako moramo osigurati stabilnost privrede i energetskog sektora – rekao je premijer Bašić.

Predložio je da se organizira zajednički sastanak predstavnika Svjetske banke, Vlade ZDK i lokalnih zajednica, budući da je kantonalni nivo nadležan za pitanja okoliša i izdvaja značajna finansijska sredstva za oblast okoliša, ali da većinu projekata realiziraju gradovi i općine.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona doznačila je gradovima i općinama sredstva u iznosu od 274.700,00 KM za isplatu druge rate stipendije za 1.987 studenata-branilaca i članova njihovih porodica redovnog i samofinansirajućeg studija prvog i drugog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja za studijsku 2021/2022. godinu.

Po lokalnim zajednicama, najveći broj korisnika stipendija je u Zenici 459 (63.050,00 KM), Visokom 254 (34.800,00 KM), Žepču 226 (30.950,00 KM), Zavidovićima 210 (29.250,00 KM), Tešnju 207 (28.650,00 KM), Kaknju 176 (24.750,00 KM), Maglaju 141 (19.550,00 KM), Brezi 95 (13.200,00 KM), Olovu 79 (11.200,00 KM), Varešu 65 (9.100,00 KM), Doboj Jugu 43 (5.750,00 KM) i Usori 32 (4.450,00 KM).

Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković ističe da Vlada u kontinuitetu na kraju mjeseca vrši isplatu stipendija za studente - djecu branilaca, te da će i u buduće nastaviti sa ovakvom praksom.

Politiku Vlade spram boračke populacije, dodaje, najbolje potvrđuje činjenica da su svi studenti, koji su zadovoljili propisane uslove konkursa, ostvarili pravo na stipendiju Ministarstva za boračka pitanja.

-Opredjeljenje Vlade je da će se i u narednom periodu zalagati za ublažavanje i poboljšanje socijalno ekonomskog stanja branilaca, kao i članova njihovih porodica - kaže Čolaković.

U Budžetu Kantona za 2022. godinu za stipendiranje studenata-branilaca i članova njihovih porodica opredijeljeno je 2.200.000,00 KM. Stipendija za studente prve godine prvog ciklusa studija iznosi 800 KM, za studente viših godina studija 1.200,00 KM, a isplaćuje se u osam rata po 100,00 KM, odnosno 150,00 KM.

Ministarstvo za boračka pitanja ZDK

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) nema informacije ni o jednom državljaninu BiH koji je otišao da se bori na strani Ukrajine od početka ruske invazije, a posebno ne o 167 osoba, kako to tvrdi Rusija bez ikakvih dokaza, potvrđeno je iz više sigurnosnih izvora u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Rusko Ministarstvo odbrane je tokom aprila obavijestilo vojnog atašea BiH u Moskvi o navodnom prisustvu bh. državljana u Ukrajini, napisavši u službenom dopisu da se uz ukrajinsku vojsku od početka rata borilo 167 Bosanaca i Hercegovaca, od čega se 17 vratilo u BiH, a 24 poginulo.

Ovo je za RSE potvrdio i ambasador BiH u Moskvi Željko Samardžija, kao i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

“Ne možemo potvrditi da je sadržaj informacije tačan. Ali mi smo informaciju proslijedili nadležnima na dalje postupanje”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE.

Ministar sigurnosti Selmo Cikotić nije želio komentirati ove navode, smatrajući ih potpuno netačnim i zbog činjenice da Rusija nije navela niti jedan dokaz za svoje ozbiljne tvrdnje.

“Ne isključujemo potpuno mogućnost da je neko zaista i otišao, pojedinac, ali toliki broj i toliko nastradalih, to je potpuno netačno i nemoguće”, rekli su iz Ministarstva sigurnosti BiH za RSE.

I iz Federalne uprave policije su za RSE kazali da nemaju informacije da građani BiH s teritorije Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, učestvuju u borbama u Ukrajini.

Bilo nekoliko zainteresiranih

Da jeste bilo nekoliko zainteresiranih za odlazak u Ukrajinu i pomoć vojsci ove zemlje iz BiH, za RSE je potvrdio Serhi Miniailo, otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH.

On nije mogao jasno reći da li je neko od tih osoba zaista otišao u Ukrajinu, već da su pojedinci zvali ukrajinsku ambasadu u Sarajevu i raspitivali se za mogućnost odlaska.

“Ja nisam nadležan, postoji službeni način prijave, mail je istaknut na stranici Međunarodne legije Ukrajine i ne mogu govoriti o tome je li neko zaista otišao i kako je otišao, ako jeste”, rekao je Miniailo za RSE, ukazujući na zvaničnu web stranicu Fight for Ukraine.

S mail adrese na koju se zainteresirani iz BiH i Hrvatske mogu prijaviti da se priključe snagama Ukrajine za RSE su odgovorili da navodi Rusije nisu tačni.

“Prema našima podacima, Rusija sada provodi specijalnu informacijsku operaciju s ciljem zastrašivanja država koje podupiru Ukrajinu. Samo s ovim ciljem Rusija pruža stranim medijima lažnu informaciju o učešću velikog broja državljana ovih zemalja u ratu na strani Ukrajine”, napisao je Andrij Horvat, zadužen za kontakt s osobama koje se žele pridružiti snagama Ukrajine iz BiH i Hrvatske.

Nije precizirao koliko je bilo zainteresiranih i da li je neko otišao iz BiH u Ukrajinu.

Do objave teksta, RSE nije dobio odgovor od Ministarstva odbrane Ukrajine o bh. državljanima u redovima oružanih snaga ove zemlje.

Rusija je i ranije, u februaru, optužila BiH da njeni državljani ratuju u Ukrajini. Tada je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao kako su “militanti iz Kosova, Albanije i BiH regrutirani kako bi ‘izbacili Rusiju iz balansa’, što uključuje i njihovo slanje u Donbas”.

I tada je Ministarstvo sigurnosti navelo da se nijedan bh. državljanin ne nalazi na strani ukrajinskih snaga, a ministrica vanjskih poslova BiH je pozvala Lavrova da takve informacije, ako ih već ima, pošalje sigurnosnoj službi BiH.

U dopisu Ruske Federacije vojnom atašeu BiH u Moskvi, stoji da Rusija “strane državljane koji se bore na ukrajinskoj strani kvalificira kao strane plaćenike koji ne podliježu normama međunarodnog humanitarnog prava”.

Horvat, zadužen za registraciju stranih boraca ili dobrovoljaca u Ukrajini, kaže da je upravo ovo “laž Rusije i potpuno dezinformiranje”.

“Svi dragovoljci koji dolaze u Ukrajinu kako bi se pridružili Internacionalnoj legiji, službeno postaju pripadnicima Oružanih snaga Ukrajine i imaju sva prava slično drugima ukrajinskima vojnicima”, napisao je u email odgovoru za RSE Horvat.

Ukrajina je krajem februara pokrenula web stranicu za regrutiranje stranih dragovoljaca u “međunarodnu legiju” za borbu protiv ruskih trupa, nakon što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski opetovano pozivao strance da se pridruže odbrani njegove zemlje.

Početkom marta Zelenski je tvrdio da se 16.000 ljudi prijavilo u legiju stranaca.

Prema zakonima BiH – odlazak na ratište u Ukrajinu je krivično djelo

Krivični zakon BiH predviđa da je svako pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, kažnjivo zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.

Veće kazne od najmanje osam godina zatvora predviđene su za osobe koje organiziraju, obučavaju, opremaju ili mobiliziraju pojedince ili grupe s ciljem pridruživanja na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH.

Kažnjivo je i pozivanje i slanje poruka poticanja na odlaske na strana ratišta, i to kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

Odlasci na strana ratišta su krivično djelo u BiH od 2015. godine. Tada je najveći fokus bio na rješavanje problema odlaska na sirijsko ratište, pri čemu se bh. državljani najčešće priključivali terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Hajat Tahiru-Šama, u kasnijim godinama.

Njih je pravosuđe po povratku u BiH tretiralo kao osobe koje su počinile navedena krivična djela u vezi s terorizmom ako je dokazano da su bili članovi takvih grupa.

Kad je riječ o Ukrajini, samo jedan bh. državljanin je procesuiran zbog sumnje da se 2014. priključio proruskim snagama u Ukrajini. Riječ je Gavrilu Steviću, koji je oslobođen krivice. On je tvrdio da je razlog odlaska u Ukrajinu bio humanistički te da nije imao namjeru da se bori.

Prema dostupnim podacima sigurnosnih agencija, 12 osoba iz BiH je otišlo u Ukrajinu 2014. godine na stranu proruskih pobunjenika, od čega je sedam osoba koje imaju i srpsko državljanstvo.

Koliko je zapravo stranih boraca došlo u Ukrajinu?

Ivan Farina iz Irske je početkom marta otišao u Ukrajinu. Za RSE se javio nekoliko dana kasnije, po povratku s ratišta, nakon što su ruske snage u martu granatirale bazu ukrajinske vojske za zapadu zemlje u kojoj je trenirao za borbu s legijom stranaca.

“Otišao sam u Ukrajinu da pomognem u zaustavljanju ruske invazije. Ukrajina je demokracija, a to je dragocjeno što se mora braniti. U Irskoj nema kazni za odlazak u stranu vojsku, tako da mi ulazak u Ukrajinsku Legiju stranaca nije problem”, napisao je za RSE Ivan.

Objasnio je da kratki boravak u Ukrajini nije njegovo prvo ratno iskustvo, te da se prethodno borio u BiH, na sjeveru zemlje, na strani Hrvatskog vijeća obrane.

“U ratu u BiH sam bio teško ranjen. Moje prethodno iskustvo tamo je ono što me natjeralo da ponovo volontiram. Ovaj put nadamo se da možemo jasno pobijediti i stati na kraj korumpiranoj kleptokraciji i fašizmu”, rekao je Farina za RSE.

Strani borci su u Ukrajinu stizali, uglavnom, preko poljske granice, iz SAD-a, Velike Britanije, Indije, Australije, Japana, Finske, Brazila, Kanade, Izraela, Južne Koreje i drugih zemalja.

Prema dostupnim informacijama, nakon što je objavljeno više izvještaja o lošem snalaženju stranaca u Ukrajini, naknadno je raširena vijest da se kao volonteri trebaju prijaviti samo ljudi s borbenim iskustvom i tečnim poznavanjem ukrajinskog ili engleskog.

Umirovljeni marinski pukovnik Andrew Milburn, izvještavajući za internetski časopis Task and Purpose, otišao je u Ukrajinu i opisao kako su dobrovoljci prošli.

Ukratko, kako on piše, bio je to fijasko.

“Vidio sam scena neiskustva, ratnog turizma i idealizma: Roj fantazija za svakog kandidata s iskustvom u borbi. A čak i borbeno iskustvo malo znači u ovom ratu, jer razmjena hitaca s talibanima ili Al-Kaidom je sasvim drugačija od čučanja u ledenoj lisičjoj rupi koju udara topnička vatra”, napisao je Milburn.

Ruski plaćenici u Ukrajini

Do 20.000 plaćenika iz ruske vojne grupe Wagner, kao i iz Sirije i Libije bore se uz moskovske snage u Ukrajini, rekao je europski dužnosnik 21. aprila, prenijele su agencije.

“Što se tiče njihovih sposobnosti, to je pješadija. Oni nemaju teška vozila i oružje. Mnogo je više pješadije”, rekao je dužnosnik novinarima u Washingtonu, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman.

“Ti se tipovi uglavnom koriste kao masa protiv ukrajinskog otpora”, rekao je dužnosnik.

Dodao je da je od procijenjenih 10.000 do 20.000 plaćenika koji sudjeluju u invaziji teško reći koliko je iz Wagner grupe, za koju se navodi da je bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, a koliko iz Sirije i Libije.

Večeras sa dolaskom akšama nastupa Lejletul-kadr, najodabranija i najvažnija noć u islamskom kalendaru.
Lejletul-kadr je noć kada je započela objava Kur'ana te samim tim i noć u kojoj se određuju sudbine vjernika za narednu godinu. U toj noći meleci se spuštaju na zemlju, a ista se smatra punom milosti, oprosta i uslišenih molitvi.

Iako se ne može sa sigurnošću reći kako se objava desila samo i jedino tada, muslimani širom svijeta prakticiraju da je obilježavaju upravo dvadeset i sedme noći mjeseca ramazana, dok je poznato kako se u zadnjoj trećini mjeseca čini ibadet i upućuju molitve.

Također, jedan zanimljiv podatak o tome da se radi upravo o 27. noći ovoga svetog mjeseca, kako većina islamskih učenjaka smatra, jeste taj što se u suri El-Kadr nalazi trideset riječi, a dvadeset sedma riječ je "ona" (hije).

"Mi smo ga (Kur'an) počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci. Meleki i Džibril spuštaju se u njoj, s dozvolom Gospodara svoga, zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane." ( El- Kadr, 1-5. )

Večerašnju noć vjernici će provesti upućujući iskrene dove, želje, nade te tražeći oprost od Uzvišenog Gospodara jer, prema riječima hadisa, "onima koji provedu noć Kadr u ibadetu, biti će oprošteni prethodni grijesi".

"Na globalnom planu, ova noć je bolja od hiljadu mjeseci, a hoće li to biti na našem pojedinačnom planu sudbonosna noć, noć prekretnice u našem životu, noć našeg buđenja, aktiviranja, žustrog kretanja naprijed, ili još samo jedna obična noć u nizu, to zavisi od nas", navode iz islamske zajednice u BiH.

U povodu nastupanja noći Lejletul-kadr, džamije će istu obilježiti na prikladan način, dok će u Gazi Husrev-begovoj džamiji biti upriličena centralna svečanost s početkom u 20:45 sati.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) s ponosom objavljuje da su njegovi zaposlenici i stručnjaci protekle sedmice učestvovali sa dva stručna rada na
32. Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i zaraznih bolesti (32nd European Congress of Clinical Microbiology and Infectious Diseases). Kongres je, nakon dvije "pandemijske" godine, održan protekle sedmice u Lisabonu (Portugal), i to u "hibridnom" formatu, odnosno uz prezentacije uživo, prezentacije putem postera-plakat prezentacija, kao i online.

O koliko se značajnom skupu radi, koji iako nosi naziv "evropski", okuplja učesnike iz cijelog Svijeta, govori podatak da je ove godine u Lisabonu o medicinskim temama govorilo gotovo 14.000 učesnika iz 156 država svijeta. Predstavljeno je 4.000 radova iz oblasti mikrobiologije i zaraznih bolesti.

U ovoj fascinantnoj brojci se nalaze i tri rada bosanskohercegovačkih autora, od kojih su dva iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, a treći od kolegice iz KCUS-a i tima. uz stručnjake sa radovima, skupu u portugalu je prisustvovalo još nekoliko bh. državljana, uokviru omogućenih komercijalnih prezentacija kompanija i institucija.

Prvi rad koji je INZ predstavio je "Seroprevalencija SARS-CoV-2 u Općini Zavidovići (ZDK, FBiH) tokom mart-aprila 2021. - pilot studija" (Originalni naziv studije - SARS-CoV-2 seroprevalence in Zavidovići municipality of Zenica-Doboj Canton, Federation of Bosnia and Herzegovina, during the March-April 2021 - pilot study), autora
Amira Ibrahimagića, Senada Huseinagića, Selvedine Sarajlić-Spahić, Fatime Bašić, Sumeje Sarajlić, Jasmina Durmiševića, Nine Hasanice,  Muhameda Skomorca, Seada Begagića i Selme Uzunović.

Drugi stručni rad koji je prezentiran u Lisabonu je na temu "Detekcija plijesni i mikotoksina u kukuruznom brašnu i mliječnim proizvodima u Zenici, BiH (originalni naziv - Detection of moulds and mycotoxins in maize flour and dairy products in Zenica, Bosnia and Herzegovina), autora Amira Ibrahimagića, Ćamke Kovač, Amre Salkić, Emine Idrizović, Muhameda Gladana i Selme Uzunović.

- Cifre koje ste naveli govore o koliko značajnom, sa stručnog aspekta, ali i koliko velikom, organizacijski gledano, skupu se radi. uz obaveze da se bude na usluzi pored prezentacija svima koji žele razgovarati, ali dolaze iz cijelog Svijeta, nemoguće je samo "prošetati" se cijelim prostorom. Ipak, jako bitno je da je Bosna i Hercegovina upisana na mapu učesnica, te da smo imali priliku i fizički prisustvovati i predstaviti naš Institut i državu Bosnu i Hercegovinu, kaže Amir Ibrahimagić, načelnik Službe za hemijsku dijagnostiku INZ-a, koji je predstavljao ovu instituciju i našu državu u Portugalu.

Uz tim INZ-a i dva njihova rada, na ovom najvećem ovogodišnjem okupljanju svjetskih stručnjaka kliničke mikrobiologije i zaraznih bolesti u svijetu, našao se i rad kojeg potpisuju Amela Dedeić-Ljubović (KCUS) i Irma Salimović-Bešić i Edina Zahirović. Na ovom kongresu je najavljena organizacija 33. kongresa, a u aprilu naredne godine grad domaćin je Kopenhagen, Danska.

- Institut za zdravlje i sigurnost hrane kontinuirano obavlja niz složenih poslova na prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja građana u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK), od beba i mladih majki, preko vrtićkog uzrasta, učeničke i studentske dobi, pa do radnog stanovništva, radne i životne okoline pa do najstarije i bolešću pogođene populacije. Paralelno sa kompleksnim angažmanom petnaestak različitih službi, ono što potičemo i stimuliramo jeste izrada i predstavljanje stručnih radova na bh., regionalnom i globalnom, svjetskom nivou. Tim prije je primanje dva naša rada na skupu u Portugalu i prilika da predstavimo naš INZ i BiH cijelom svijetu dokaz da radimo dobar posao, istakao je direktor INZ-a Senad Huseinagić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane