Ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist najavila je u intervjuu za Fenu implementaciju kampanje “Pričajmo o zraku!” #Letstalkabouair koja se odnosi na informisanje i podizanje svijesti o opasnostima od zagađenja zraka, te na promoviranje prijeko potrebne javne rasprave o toj temi u Bosni i Hercegovini.

Mogućnost udisanja čistog zraka trebala bi biti najprirodnija stvar i temeljno ljudsko pravo, a ipak građani Bosne i Hercegovine izloženi su nekim od najvećih nivoa zagađenja zraka u svijetu, upozorila je ambasadorica.

– BiH je svrstana među prvih deset najzagađenijih na svijetu, a nekoliko dana zimi veći gradovi poput Sarajeva, Tuzle, Zenice i Banje Luke čak pariraju i mega gradovima Kine i Indije po zagađenju zraka, a prema nedavnom izvještaju Svjetske banke više od 3.400 ljudi svake godine prijevremeno umre zbog zagađenja zraka – podvukla je Strömquist.

Podsjetila je da je švedska ambasada s UNDP-om postavila instalaciju “Pluća grada” u Sarajevu, kako bi potaknuli raspravu o negativnim učincima koje zagađenje zraka ima na zdravlje.

– Želimo podijeliti dobre primjere onoga što svako od nas može učiniti da doprinese u pogledu izbora kojeg svakodnevno pravimo za poboljšanje zraka. Pokazat ćemo dobre primjere projekata koji se provode u toj oblasti u različitim dijelovima zemlje uključujući i one koje podržava Švedska – dodala je Strömquist.

Tokom kampanje, najavila je, posjetit će partnere, škole i korisnike projekata razvojne saradnje kako bi saslušali njihove priče i ideje te podijelili njihova iskustva i primjere sa širom publikom, a namjera je okupiti ljude kako bi se stvorile nove mogućnosti na promjenu situacije.

Jedna od ključnih aktivnosti kampanje bit će sazivanje okruglog stola koji će omogućiti stručnjacima i akterima civilnog društva da podijele i razgovaraju o konkretnim idejama s donositeljima odluka na različitim nivoima upravljanja.

Ambasadorica ocjenjuje da raste svijest o stepenu zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, a ljudi, akteri civilnog društva, kao i pojedini političari počeli su više govoriti o tome kako zagađenje zraka utiče na zdravlje i poduzimati mjere za njegovo smanjenje.

– To je veoma dobro jer je potrebno da se svi angažiraju kako bi se situacija promijenila, a dobra vijest je da to možemo učiniti. Budući da su aktivnosti ljudi glavni uzrok zagađenja zraka, mi smo ti koji također možemo promijeniti situaciju svojim djelovanjem – stava je Strömquist.

Dodaje da oni žele da kampanja bude poziv na akciju, da potakne ljude na poduzimanje neophodnih koraka na svim nivoima kako bi se smanjilo zagađenje te povećao kvalitet i duži životni vijek građana.

Strömquist kaže da ne postoji jedan izvor zagađenja, pa tako niti jedno rješenje. Umjesto toga, niz stvari se mora odvijati paralelno te je potrebno da svi pojedinci, uključujući političare, predstavnike javnog i privatnog sektora, akademske zajednice, civilnog društva i medija shvate da imaju vlastitu ulogu u smanjenju zagađenja zraka.

Uz napomenu da među glavne izvore zagađenja zraka spadaju stari automobili i grijanje zgrada, pojašnjava da za pojedince to znači da donesu odluke o tome kako će zagrijavati domove, da li će voziti automobil ili umjesto toga pješačiti, koristiti javni prijevoz ili biciklo.

– Također, možemo doprinijeti i gašenjem svjetala kod kuće kada ih ne koristimo kako bismo smanjili potrošnju električne energije, te recikliranjem i ponovnom upotrebom kada je to moguće. Sve to ide u prilog smanjenju zagađenja – kaže Strömquist.

Napomenula je i da javni sektor ima ključnu ulogu kako bi svim pojedincima olakšali te održive izbore, ne samo osiguranjem javnog prijevoza koji ne stvara zagađenje, pločnika i biciklističkih staza, nego i subvencioniranjem onih koji žele grijati svoje domove na ekološki prihvatljiviji način, a to sebi ne mogu priuštiti, te ulaganjem u energetsku efikasnost i upravljanje otpadom, odnosno stvaranjem onoga što se naziva “pametnim gradovima”.

Za rješavanje problema zagađenja zraka također je potrebno pripremiti zelenu transformaciju preduzeća – javnih i privatnih, a termoelektrane na ugalj glavni su zagađivači u ovoj regiji.

– Mnoge zemlje razmatraju postepeno ukidanje ovog sektora i zamjenu održivim alternativama. Zelena industrijska revolucija koja se sada događa u Švedskoj pokazuje da takav pomak može stvoriti održivost i otvoriti nova radna mjesta. To bi mogao biti slučaj i u BiH – stava je ambasadorica.

Ona ističe i da je odgovor domaćih institucija različit, ali je primjetno da su neki političari na ključnim funkcijama vrlo angažirani i oni su odlični partneri za saradnju te je izrazila nadu da će i drugi krenuti njihovim stopama ako se uvidi šta se može učiniti, a ljudi zahtijevaju te promjene.

Za primjer je navela rad s lokalnim institucijama na državnom i entitetskim nivoima, kao i s Distriktom Brčko kako bi se razvile strategije zaštite okoliša s akcionim planovima za cijelu BiH jer je čist zrak jedno od sedam poglavlja te strategije.

Također, Švedska podržava hidrometeorološke institute u zemlji s opremom i ekspertizom za mjerenje, analizu i izvještavanje o zagađenju zraka, sarađuju s lokalnim vlastima na rekonstrukciji javnih zgrada kao što su bolnice, muzeji i škole širom zemlje kako bi se povećala njihova energetska efikasnost i smanjile emisije.

Nedavno su također počeli subvencionirati nabavku modernih peći s niskim emisijama za osobe s niskim primanjima te je ambasadorica izrazila nadu da će već do naredne zime moći vidjeti neke početne rezultate takvih aktivnosti.

– Radimo s civilnim društvom na širenju informacija, jačanju zagovaranja i angažiranju djece i mladih u podizanju njihove svijesti. Ključno je slušati buduće generacije, te uzeti u obzir njihove nade, ideje i vizije za čistiju i zdraviju budućnost – kazala je.

Osim toga, Švedska je spremna podijeliti znanje i pomoći u uvođenju njihovih rješenja pametnih gradova koja su razvijali godinama. Jedan od primjera je kako Švedska koristi otpad za proizvodnju održive energije te sada uvozi otpad iz drugih zemalja kako bi održali sistem. To bi bilo moguće i u BiH, smatra Strömquist, uz prava ulaganja u sisteme za recikliranje otpada.

Kampanja koju su pokrenuli je godišnja kampanja koja je proteklih godina već doprinijela podizanju svijesti o tim problemima te se nadaju da će ta svijest nastaviti rasti i da će više ljudi u svim društvenim oblastima biti angažirani na rješenjima okrenutim budućnosti, te povećati javni i privatni interes za održiva rješenja koja stvarno mogu dovesti do promjene.

– Znamo da je promjena moguća. I Švedska je nekada imala problema sa zagađenjem zraka, ali putem zagovaranja civilnog društva, pojedinci su promijenili stil života, a javni i privatni sektor su prošli kroz ambiciozne transformacije, te sada imamo kvalitet zraka na koji možemo biti ponosni – pojasnila je.

Kako je u razgovoru za Fenu zaključila ambasadorica Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist, ako i u BiH uspiju biti dio onih koji će dovesti do promjene u pravcu poboljšanju kvalitete zraka i doprinijeti da se poveća broj aktivno angažiranih građana onda vjeruje da je napravljen veliki pomak.

Porezna uprava Federacije BiH objavila je pregled poreznih obveznika na dan 31. decembar prošle godine, a na listi je i nekoliko sportskih klubova.

Dug je napravljen na osnovu neplaćanja poreza, doprinosa i taksi, a u najtežoj situaciji je NK Čelik.

Zeničani duguju oko 6,5 miliona KM, 4,2 miliona je glavnica, a 2,3 miliona su kamate.

Željo i Sloboda su također u problemima. Klub s Grbavice duguje 3,7 miliona KM, dok je Sloboda dužna 3,3 miliona KM.

Na listi dužnika je i KK Sloboda Dita klub koji je prestao sa egzistiranjem 28. septembra 2011. godine na sjednici Skupštine kluba.

“Pošto ne postoji ni najmanja mogućnost saniranja duga, smatramo kako je najrealnija opcija da klub bude u mirovanju do boljih vremena” saopšteno je tada n Sjednici Skupštine.

Deset sportskih kolektiva koji najviše duguju:

NK Čelik – 6,5 milion

FK Željezničar – 3,7

FK Sloboda – 3,3

KK Sloboda Dita – 2,1

FK Olimpik – 1,7

Rukometni savez BiH – 1,5

HŠK Zrinjski – 1,2

KK Bosna – 953.327

NK Zvijezda Gradačac – 935.306

Košarkaški savez BiH – 660.118

Utvrđeno je da ljudi koji redovno piju kafu žive 12 posto duže od onih koji ne piju kafu.

Istraživanja koja su više od 10 godina sprovodili naučnici sa Univerziteta Queen Mary u Engleskoj i Univerziteta Semmelweis u Mađarskoj pokazala su da kafa pomaže u produžavanju životnog vijeka ljudi.

Prema istraživanjima sprovedenim na oko 500 hiljada osoba, ljudi koji redovno piju kafu imaju 12 odsto duži životni vijek od onih koji ne piju kafu.

Rezultati istraživanja također su otkrili da konzumacija kafe smanjuje vjerovatnoću razvoja kardiovaskularnih bolesti ili moždanog udara za oko 20 posto.

Stručnjaci su naveli da prednosti navedene u istraživanju vrijede samo za mljevenu kafu, a instant kafa neće pružiti ove prednosti.

Napominjući da konzumiranje više od tri šoljice kafe dnevno ne donosi nikakvu dodatnu korist, naučnici su naglasili da osim kofeina u kafi postoje minerali i antioksidansi koji su efikasni u smanjenju rizika od raka, dijabetesa tipa 2 i demencije.

Dok 22 posto učesnika u istraživanju ne konzumira kafu, njih 58 posto redovno konzumira 1 do 3 šoljice kafe svaki dan, ostali su izjavili da konzumiraju najmanje 3 šoljice kafe dnevno.

Prema nekim stručnjacima, kafa također može povećati rizik od smrti od visokog krvnog pritiska i srčanih bolesti.

Italija je danas ukinula obavezu nošenja maski na otvorenom, mjeru koja je donijeta još 13. oktobra 2020. godine.

Od danas će biti otvorene i diskoteke, a radiće sa 50 odsto kapaciteta, navodi agencija ANSA.

Španiji je juče ukinula obavezu nošenja maski na otvorenom, a obe zemlje imaju visoku stopu vakcinacije, opadajući trend broja zaraženih i niže stope hospitalizacije nego tokom prethodnih talasa pandemije, prenio je AP.

​U posljednjih nekoliko mjeseci sve se više govori o "povratku u normalan život", odnosno o ukidanju epidemioloških mjera i komplikovanih pravila u vezi sa putovanjima koje je prouzrokovala pandemije virusa korona i koje praktično, sa malim izmjenama, traju sve od 2020. godine.

Uprkos tome što visoko zarazni omikron soj trenutno hara svijetom, a mnoge evropske države u posljednja dva mjeseca iz dana u dan bilježe nove, nezamislive, rekorde po broju inficiranih, pojedine vlasti odlučile su na potpuni preokret.

Tri evropske zemlje, naime, ukidaju pravila, a sve pod parolom "moramo da naučimo da živimo sa virusom".

Polako se ukidaju pojedina pravila u vezi sa putovanjima, a pojedine države su ukinule gotovo sve mjere, prenosi Euronews.

Danska - bez ograničenja

Danska je prva zemlja Evropske unije koja je 1. februara ukinula većinu restriktivnih mjera jer više ne smatra kovid-19 "bolešću kritičnom za društvo". Razlog za to je taj što zaraza, iako je varijanta omikron u porastu i u toj zemlji, ne predstavlja veliki teret za zdravstveni sistem i zemlja ima visoku stopu vakcinacije, rekli su danski zvaničnici, prenosi AP.

Danska je posljednjih sedmica imala više od 50.000 slučajeva dnevno u prosjeku, ali je broj ljudi u bolničkim jedinicama intenzivne njege opao.

Ukinuto je obavezno nošenje maski za lice, koje više nisu obavezne u javnom prevozu, prodavnicama i u zatvorenim prostorijama. Vlasti preporučuju korišćenje maski samo u bolnicama, zdravstvenim ustanovama i staračkim domovima.

Više nisu potrebne digitalne propusnice za ulazak u noćne klubove, kafiće i restorane. Ukinuto je i ograničenje radnog vremena i broj ljudi koji može biti u noćnim klubovima.

Ostaje samo nekoliko ograničenja za nevakcinisane putnike koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU, niti Šengena.

Nadležni organi za zdravstvo u Danskoj "preporučuju" da oni koji budu pozitivni na testu za virus korona provedu u samoizolaciji četiri dana, dok kontakti zaraženih lica više ne moraju u karantin.

Ovo nije prvi put da je Danska ukinula sve mjere, prethodno je vlada donijela istu odluku 10. septembra 2021. godine, kada je takođe ukinula korišćenje kovid propusnica.

Švedska - nema testiranja, brojke nestaju iz medija

Švedska je danas ukinula sve epidemiološke mjere uključujući masovna testiranja na virus, čak i među ljudima koji pokazuju simptome infekcije.

"Došli smo do tačke u kojoj trošak i relevantnost testiranja više nisu opravdani", rekla je šefica švedske agencije za javno zdravlje Karin Tegmark Vajzel, prenosi agencija AP.

U toj zemlji samo zdravstveni radnici koji njeguju starije osobe, odnosno najugroženiji pacijenti imaju pravo na besplatno PCR testiranje, i to samo ukoliko imaju simptome.

Antigenski testovi su i dalje dostupni u supermarketima i apotekama, ali se rezultati neće prijavljivati zdravstvenim vlastima. Takođe, privatne zdravstvene ustanove mogu da obavljaju testove i da izdaju sertifikate za međunarodna putovanja građanima, ali o sopstvenom trošku.

Švedska je takođe juče ukinula ograničenja u broju okupljenih ljudi na događajima ili u restoranima, kao i kovid sertifikate, a radno vrijeme barova i restorana je kao prije pandemije.

Od srijede više ne vrijede mjere, kao što su: obavezna kontrola kovid potvrda za sva javna okupljanja u zatvorenom sa više od 50 osoba, sva javna okupljanja u zatvorenom moraju da imaju sjedeća mjesta, ograničenje javnih okupljanja u zatvorenom na 500 osoba (u sportu 500 osoba po tribini) i najmanje 10 kvadratnih metara prostora po učesniku.

Premijerka Magdalena Anderson izjavila je da pandemija nije završena, već da je ušla u novu fazu.

Ova zemlja, takođe je ukinula ograničenja za ulazak stranih državljana iz nordijskih zemalja i ostatka Evropske unije i Evropskog ekonomskog prostora.

Osnova švedskog izlaska iz pandemijskog režima leži u visokoj stopi vakcinacije, relativno niskoj smrtnosti od kovida i stabilnom broju pacijenata na intenzivnoj njezi, bez obzira na snažan porast broja zaraženih s pojavom soja omikron.

Do danas je u Švedskoj sa dvije doze vakcinisano 84 odsto populacije starije od 12 godina, a još 53 odsto odraslih primilo je i buster.

Norveška - mjere padaju korak po korak

Restoranima će ponovno biti dozvoljeno posluživanje alkohola nakon 11 sati uveče, rad od kuće više neće biti obavezan, a sadašnje ograničenje od deset posjetilaca u privatnim kućama je ukinuto, rekao je premijer Norveške Jonas Gahr Stoere.

Objava je uslijedila nakon sličnih odluka susjedne Danske i drugih evropskih zemalja, uključujući Britaniju, Irsku i Holandiju, koje su ublažile ili ukinule ograničenja posljednjih nedjelja u pokušaju vraćanja u normalu.

Norveška je u decembru uvela djelimično zatvaranje radi borbe protiv omikron varijante koja se brzo širi, ali većina tih mjera više nije potrebna, saopštila je Vlada.

"Čak i ako se mnogo više ljudi zarazi, manje je onih kojima je potrebna hospitalizacija. Dobro smo zaštićeni vakcinama. To znači da možemo ublažiti mnoge mjere čak i kada se broj infekcija brzo povećava", rekao je Stoere.

Međutim, Norveška će zadržati osnovne mjere fizičke distance, traži od ljudi da ostanu udaljeni najmanje jedan metar i da nose maske za lice na mjestima na kojima je puno ljudi.

Koje države planiraju ukidanje kovid mjera?

Brojne druge evropske zemlje ublažile su epidemiološke mjere i privremeno zadržale samo pojedina pravila.

Među prvima je 19. januara britanski premijer Boris Džonson najavio ukidanje pojedinih mjera, te u Velikoj Britaniji na brojnim mjestima više nije obavezno nošenje maski ili posjedovanje kovid propusnica.

Irska je 22. januara ukinula skoro sva ograničenja u vezi sa pandemijom virusa korona, uključujući mjere u ugostiteljskom sektoru, ograničenja na sportskim događajima i zahtjev za dokaz o vakcinaciji za ulazak u zatvorene prostore.

Zadržala je obavezu nošenja maski u javnom prevozu i prodavnicama do kraja februara, uz pojedine mjere u školama.

Nakon toga, Holandska vlada je 24. januara saopštila da će ponovo otvoriti barove, restorane, kulturna zdanja.

"Danas činimo veliki korak ka ublažavanju mjera", protiv epidemije virusa korona, rekao je premijer Mark Rute i dodao da broj zaraženih virusom korona i dalje veliki i da je jasno da se ukidanjem mjera preuzima rizik, prenosi AFP.

Vlada je ostala pri svojim preporukama da se ne prima više od četiri gosta kod kuće i da bi trebalo nastaviti rad od kuće.

Ujedinjeni Arapski Emirati postepeno će ukidati mjere ograničenja uvedene zbog sprečavanja širenja virusa korona, s obzirom na to da je broj zaraženih i hospitalizovanih pacijenata smanjen.

Nacionalna uprava za vanredne situacije najavila je da od sredine februara neće biti ograničenja broja ljudi u javnim prostorima, prenio je Rojters.

(N.N.)

U srijedu, 9. februara, poslije jacija-namaza u Salihija džamiji u Matuzićima, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Doboj, upriličena je svečanost povodom završetka radova na renoviranju spomenute džamije. Tim povodom priređen je prigodan program učenja ilahija i kasida u izvedbi imama i istaknutih učača, a potom su uručene i vakufname te zahvalnice kolektivima i pojedincima.

Svečanosti su prisustvovali muftija zenički hafiz Mevludin-ef. Dizdarević, direktor Vakufske direkcije hafiz Senaid Zaimović, glavni imam Medžlisa IZ Doboj Ibrahim-ef. Halilović, brojni imami, džematlije Matuzića te predstavnici lokalne vlasti.
Dobročinstva koja nadahnjuju

Obraćanje dobrodošlice održao je imam Salihija džamije u Matuzićima Ahmed-ef. Mešić. Izrazivši i ličnu radost povodom završetka renoviranja ove džamije, ukazao je na značaj koji ovaj projekat ima za džemat i širu zajednicu.

Zahvaljujemo Dragom Bogu kojem se na ovom džamijskom tlu decenijama klanjamo, i koji nam daje snagu da brinemo kako jedni o drugima, tako o sebi, ali i o Božijoj kući, a briga o Božijoj kući je briga o našem džematu i zajednici. Ovdje sijemo dobro, ovdje govorimo o dobru, inspirišemo dobrom prije svega radeći ga. Također, u ovoj zajednici, ali i van nje, na temeljima vjere u Boga i težnje ka hairli poslovima i projektima, niz je vakifa koji su od svoga imetka dali, jer im je stalo, jer su svjesni da je ovo ulog i ovoga i onoga svijeta – kazao je efednija Mešić.

Poručio je prisutnima da pamte i ne zaboravljaju pojedinačna i kolektivna dobročinstva, kazavši da se upravo u džamijama tome podučava. Potom je pozvao prisutne da se Fatihom sjete rahmetli Salihe Aličič, po kojoj ova džamija i nosi ime. Efendija Mešić je podsjetio da je rahmetli Saliha u dva navrata uvakufila zemljište, prvi put neposredno nakon Prvog svjetskog rata za izgradnju mekteba i džamije, a zatim i još jednu parcelu 1938. godine, neposredno prije izgradnje ove džamije 1940. godine.

Podsjetimo, u toku 81 godine džamija Salihija je više puta renovirana, a osamdesetih godina je, zbog potreba džemata, na njenom mjestu sagrađena i veća. Džamija je, usljed teških oštećenja, obnovljena i nakon završetka agresije na BiH.

Na kraju, efendija Mešić se posebno zahvalio džematskom odboru, Medžlisu IZ Doboj, Muftijstvu zeničkom i Vakufskoj direkciji koji su na različite načine pomagali ovaj projekat renoviranja džamije.
Kontinuitet dobra

Prisutnima se obratio i Ibrahim-ef. Halilović, glavni imam MIZ Doboj. On je podsjetio na trud i sredstva koja su uložena u renoviranje ove džamije. Potom je naglasio značaj džamije u temeljnoj tradiciji islama i pohvalio brigu Bošnjaka o džamijama.

Džamije treba održavati i bdjeti nad njima i nakon njihove izgradnje, opremanja, renoviranja, a to, prije svega podrazumijeva dolazak u džamiju radi obavljanja namaza i ostalih vjerskih aktivnosti te slanje djece na mektebsku pouku – poručio je glavni imam Halilović.

On je podsjetio i da su džamije bile često među prvim objektima na udaru u svim ratovima. Ukazao je i na ulogu džamije u pogledu stvaranja pozitivne i plodnosne atmosfere u društvu.

U svome obraćanju direktor Vakufske direkcije hafiz Senaid Zaimović istakao je zalaganje džematlija da se i ovaj kao i drugi raniji i različiti projekti realiziraju. Podsjetio je i na vakuf rahmetli Salihe na čijem je uvakufljenom zemljištu nastala džamija kroz koju su generacije prolazile, te naglasio, da je to, ako Bog da, i njen sevap.

Direktor Zaimović je u svome izlaganju podsjetio na žrtvu šehida i u tom kontekstu naglasio tri iznimno značajne stvari: vjera, država i nacija. Pri tome je podsjetio da je Islamska zajednica uz svoj narod ukazavši na potvrdu djelima takve brige. Također, istakao je i na činjenicu da se država gradi, odnosno da je za to potreban sabur, jer je izgradnja države proces. U tom pogledu, ukazao je na značaj razvijanja patriotske svijesti.

Sve promjene su u početku teške, u sredini haotične, a na kraju divne. Ja vas pozivam večeras da obratimo pažnju na svoju naciju i svoju državu te da više ulažemo i u državu i u naciju. A, ako Bog da, u njoj ćemo sačuvati i svoju vjeru – zaključio je direktor Zaimović.

Muftija Dizdarević, održavši prigodan vazi-nasihat, izrazio je svoje zadovoljstvo prisustvom priređenom programu, odnosno urađenim poslom pogledu renoviranja džamije.

Ušao sam u ovu džamiju i srce mi je puno. Ne zbog toga što ste toliko sredstava uložili, nego i zbog toga što ste to uradili na najljepši mogući način – kazao je muftija.

Podsjetio je na važnost koja se ljepoti pridaje u islamskoj tradiciji te na riječi učenjaka o tome da je potraga za ljepotom, ustvari, potraga za Bogom.U tom pogledu naglasio je i važnost brige o džamijama i vezanju srca za džamiju.

Također, muftija Dizdarević je ukazao i na to da ovakva djela potvrđuju kontinuitet dobra u Bosni i Hercegovini. Istakao je da džamija čine osnovne vrijednosti, tevhid i zajedništvo te, u tom kontektu, podsjetio na značaj džemata.
Kapitalni projekti u Matuzićima

Na kraju programa dodijeljene su vakufname i zahvalnice firmama, predstavnicima vlasti i pojedincima koji su značajno doprinijeli realizaciji projekta renoviranja džamije.

Ranije je istaknuto, da su radovi na renoviranju džamije trajali oko sedam mjeseci, a s obzirom da su sredstva za primarni plan renoviranja bila prikupljena u kratkom roku, akcija se nastavila, što je otvorilo mogućnosti da se izvršne dodatni radovi pri renoviranju. Uz građevinske i fasadne radove te kaligrafsko ukrašavanje, renoviranje je uključivalo i prostorna proširenja, promjenu stolarije, zatim i minbera, ćursa, obloga, naslonjača, ali i ugradnju kompletne instalacije grijanja i ostalo. Investirano je preko 175 000 KM.

Podsjetimo, džamija Salihija se u novom ruhu našla pred očekivani završetak radova, a potom i svečano otvaranje Centra za islamsko obrazovanje u Matuzićima.

(preporod.info)

VELIKA blokada koju su kanadski kamiondžije izazvali svojim "Konvojem slobode" u Ottawi, revoltirani obaveznim cijepljenjem koje im je nametnula vlada Justina Trudeaua pri prelasku granice, traje već dvije sedmice. Iako blokada najvećim dijelom prolazi mirno, stanje je iz dana u dan sve napetije, kako gradske i državne vlasti sve više gube strpljenje s prosvjednicima koji blokiraju promet i normalni život u centru glavnog grada u ime slobode. 

Izgleda da su vlasti na čelu s gradonačelnikom Ottawe Jimom Watsonom i premijerom Justinom Trudeauom odlučile okončati protest što je prije moguće, a policija je počela hapsiti prosvjednike i naplaćivati kazne zbog "ilegalnih demonstracija".

Trudeau: Ovo mora prestati, nemate pravo blokirati život naših sugrađana

"Kanađani imaju pravo protestirati, ne slagati se sa svojom vladom i da se njihov glas čuje. Uvijek ćemo štititi to pravo. Ali budimo jasni: oni nemaju pravo blokirati našu ekonomiju, našu demokratiju ili svakodnevni život naših sugrađana. Ovo mora prestati", poručio je u utorak premijer Trudeau.

Da Trudeau misli ozbiljno, potvrdio je dodavši da su stotine pripadnika Royal Canadian Mounted Police, kanadske federalne policije, već poslane kako bi pružile podršku policiji Ottawe koja je sama sve manje u stanju kontrolisati ogromni protest. Naravno, prosvjednicima i njihovim pristašama njegova će poruka zvučati gorko ironično s obzirom na to da smatraju da su upravo mjere koje su njegova i provincijalne vlade nametnule građanima te koje blokiraju ekonomiju i svakodnevni život.

"Ovo je priča o zemlji koja je prošla kroz pandemiju tako što je bila ujedinjena, a par ljudi koji viču i mašu svastikom ne definira ko su Kanađani. Stanovnici Ottawe ne zaslužuju da ih se uznemirava u njihovim kvartovima, da budu izloženi inherentnom nasilju svastika i konfederacijskih zastava ili da ih se vrijeđa samo zato što nose maske", rekao je također Trudeau u parlamentu.

"Situacija je u ovom trenutku potpuno izmakla kontroli jer pojedinci s protesta kontrolišu situaciju", zavapio je gradonačelnik Watson u nedjelju: "Oni imaju daleko više ljudi nego mi policajaca." 

Protesti u Ottawi, pogotovo pred zgradom parlamenta, nisu rijetkost, ali načelnik gradske policije u više je navrata rekao kako ne postoji presedan za protest poput Konvoja slobode, barem što se tiče nivoa organizacije i finansiranja.

Gradonačelnik Ottawe proglasio vanredno stanje

Stoga je Watson isti dan proglasiovanredno stanje te od savezne vlade zatražio da pošalje dodatnih 1800 policajaca i pregovarača koji bi "okončali opsadu". Prosvjednike koji su svojim vozilima i šatorima paralizirali centar grada nazvao je "prijetnjom za sigurnost građana".

Reporteri pak opisuju protest kao uglavnom miran, a to tvrde i sami prosvjednici.

"Ovdje nema ničega osim ljubavi, jedinstva i mira. Važno mi je bilo doći ovamo da se borim za svoje slobode", rekao je tako John Van Vleet, kamiondžija iz Ontarija.

Doduše, stanovnici centra grada pobunili su se na zvuk sirena i neprestano trubljenje iz kamiona pa je kanadski sudac donio desetodnevnu zabranu trubljenja u centru glavnog grada.

Stanovnici Ottawe žale se zbog blokiranih cesta te zbog improvizovanih kampova u gradskim parkovima i uznemiravanja, javlja BBC.

Stanovnici Ottawe ogorčeni. Svi smo siti ovoga

"Prosvjedovati na ovaj način, blokiranjem kompanija i ljudi koji rade u centru, nepošteno je prema građanima Ottawe", rekao je Stuart, kuhar u centru grada koji je BBC-ju odbio dati svoje ime iz straha od "ekstremista" među prosvjednicima. Dodao je da su radnici i stanovnici u središtu grada "dvaput kažnjeni", prvo uticajem pandemije, a zatim i konvoja. "Ako se protest nastavi, to će samo naštetiti vrijednim radnicima Ottawe."

Vita Sgardello je također izjavila za BBC da su "ljudi koje poznaje bili izloženi rasističkim uvredama", a da je jedna od njenih kolegica morala bježati od prosvjednika koji je tražio od nje da skine masku.

Ni Marika Morris, još jedna stanovnica centra Ottawe, nije krila nezadovoljstvo: "Svi smo siti ovoga. Nemaju nas pravo uzeti za taoce."

"Izveli su svoj protest i trebalo ih je odavno već poslati doma. Ljudi ovdje žive, ja imam dućan s majicama ovdje i ne možemo otvoriti zbog njih. Napali su naše osoblje, napali su i mene", rekao je David, još jedan ogorčeni stanovnik Ottawe za BBC, koji je u centru grada sam izveo svojevrsni mini-protest, držeći natpis "Kamiondžije u Ottawi, idite doma".

Prema anketi koju je provela kompanija Abacus Data prošle sedmice, 68% Kanađana smatra da ima "vrlo malo zajedničkog" s prosvjednicima, u usporedbi s 32% koji su odgovorili da imaju "puno toga zajedničkog" s kamiondžijama.

Uhapšena 23 prosvjednika, policija zapljenjuje gorivo

Policija Ottawe potvrdila je da istražuje više od 80 incidenata vezanih uz protest, među kojima su zločini iz mržnje i oštećenje tuđe imovine, te da je uhapsila najmanje 23 prosvjednika. No svakako je zanimljivo da su među razlozima za hapšenja koje policija Ottawe navodi u svom saopćenju i prenošenje goriva, opiranje policiji, posjedovanje droge i prijeteće ponašanje. 

Naime, policija je donijela zabranu materijalnog pomaganja prosvjednika dopremanjem goriva pa je od nedjelje već zaplijenila hiljade litara goriva, a uklonila je i kamion-cisternu. U nedjelju navečer deseci teško naoružanih policajaca spustili su se na parkiralište bejzbolskog stadiona na Coventry Roadu u istočnoj Ottawi, gdje se okupio veći broj prosvjednika i odatle odnijela gorivo koje je ondje bilo pohranjeno za opskrbu kamiona parkiranih u centru grada.

Dok su policajci vršili zapljenu, policijski snajperisti su čuvali stražu na krovu stadiona i hotela s obje strane parkirališta, na što su prosvjednici skandirali: "Sramota, sramota!"

Prosvjednici doskočili zabrani donošenja goriva

Ali prosvjednici i njihovi pristaše su, izgleda, već doskočili i tome pa su, prema snimkama i izvještajima s terena, počeli masovno donositi kanistere od kojih su samo neki napunjeni gorivom, a drugi prazni ili napunjeni vodom - kako bi zbunili policiju i otežali joj da uhapse one koji stvarno nose gorivo.

Nacističke i konfederacijske zastave viđene među prosvjednicima

Iako se čini da se radi o izuzetku, a ne pravilu, među prosvjednicima je prošle sedmice bila viđena i zastava nacističke Njemačke, kao i ona američke Konfederacije, koja se u američkom Građanskom ratu borila za održanje robovlasništva nad Afroamerikancima.

Policija je izdala više od 1000 kazni zbog pretjerane buke, korištenja pirotehnike, neoprezne vožnje i prometnih prekršaja. Na protestima je ovaj vikend bilo oko 1000 kamiona i 5000 prosvjednika, prema procjeni policije, što je znatno manje nego vikend prije, kada je sudjelovalo više od 10.000 prosvjednika s nekih 3000 kamiona.

Protesti se šire po Kanadi, ali i van nje

Protesti protiv obveznog cijepljenja proširili su se izvan Ottawe. Hiljade ljudi protestvovali su posljednjih dana u drugim kanadskim gradovima, uključujući i Toronto i Vancouver, a skupovi podrške održani su i u dalekom Novom Zelandu i Australiji, odnosno njihovim glavnim gradovima Wellingtonu i Canberri. Još važnije, prosvjednici su blokirali najprometniji granični prijelaz između SAD-a i Kanade, most Ambassador između jezera Erie i Huron, odnosno gradova Detroita i Windsora.

Koliko je blokada mosta Ambassador ozbiljna, najbolje pokazuje podatak da njime uobičajeno prolazi oko 8 hiljada kamiona dnevno te da se čak 27% ukupne trgovinske razmjene dvaju sjevernoameričkih zemalja obavlja preko njega. Kamiondžije prosvjednici su ga počeli blokirati u ponedjeljak navečer, a policija je u utorak objavila da je promet mostom prema SAD-u omogućen, no iz SAD-a je ostao zatvoren, prema ministarstvu prometa Michigana. 

"Blokada na kanadskoj granici prijeti opskrbnim lancima koji su već oslabljeni zbog nestašice i kašnjenja povezanog s pandemijom", rekao je za AFP Brian Kingston, predsjednik Kanadske udruženja proizvođača automobila, zatraživši prekid protesta.  

Policija je javila da su prosvjednici u međuvremenu blokirali još jedan granični prijelaz kod Couttsa u Alberti.

Ekstremisti i teoretičari zavjere među prosvjednicima

Guardian u svojoj analizi kanadskih protest ističe da su oni rezultat neviđene koordinacije između različitih antivakserskih i antivladinih organizacija i aktivista, koji sada u ideološke svrhe koriste i slične skupine diljem svijeta, pogotovo u SAD-u. Sam Konvoj slobode je, prema Guardianu, bila ideja Jamesa Baudera, teoretičara zavjera koji podržava ekstremistički pokret QAnon i koji je nazvao covid-19 "najvećom političkom prevarom u historiji".

Bauder je obećao da će Konvoj slobode ostati u Ottawi sve dok njihovi zahtjevi - ukidanje obaveznog cijepljenja za prelazak granice, ali i ostalih covid-mjera - budu ukinuti, čak i ako za to bude potrebno da Trudeauova vlada padne. Njegova organizacija Canada Unity tvrdi da su covid-potvrde ilegalne prema kanadskom ustavu, ali i prema Nirnberškom kodeksu, što je još jedan popularni mit među antivakserima.

Još jedan suorganizator prosvjeda, Pat King, koji se ranije bavio borbom protiv "islamizacije Kanade", sad traži da se Trudeaua uhapsi zbog neidentifikovanih zločina protiv Kanađana. 

Još jedna grupa koja je navodno učestvovala u organizaciji konvoja, Action4Canada, prethodno je pokrenula tužbu protiv mandata za cijepljenje i nošenje maski. U jednom sudskom spisu na 400 stranica Action4Canada navodi da su za "lažno proglašenje 'pandemije' covida-19" barem djelimično odgovorni Bill Gates i "Novi svjetski (ekonomski) poredak" koji imaju za cilj mikročipiranje populacije preko cjepiva - a to je, kako teoretičari zavjera i inače tvrde, nekako povezano s tehnologijom 5G.

GoFundMe blokirao milionske donacije kamiondžijama

Podsjetimo, proteste kanadskih kamiondžija dosad su podržali bivši američki predsjednik Donald Trump i milijarder Elon Musk, kao i popularni voditelji Fox Newsa, Tucker Carlson i Sean Hannity. A prosvjednici su prikupili i impresivnu količinu novca sa svih strana.

Stranica GoFundMe odlučila je, doduše, blokirati gotovo 9 miliona dolara donacija za Konvoj slobode i vratiti novac donatorima, pravdajući to navodnim kršenjem njihovih pravila usluge zbog "izvještaja o nasilju i drugim nezakonitim radnjama", odnosno zato što je "prethodna mirna demonstracija postala okupacija", kako su naveli. 

To je izazvalo oštre kritike za dvostruke standarde kad su u pitanju prosvjedi konzervativaca u odnosu na prosvjede progresivaca poput pokreta Black Lives Matter i Antifa, koji su znali biti daleko nasilniji. Republikanske vlasti u američkim saveznim državama Floridi, Louisiani, Teksasu i Ohiju čak su najavile pokretanje istrage zbog njihovih građana koji su uplatili donacije, izvještava Guardian.

BBC javlja da je jedan policajac napadnut u akciji oduzimanja goriva. Zamjenik načelnika policije Ottawe Steve Bell rekao je novinarima da je policija imobilizirala mnoga teška vozila koja su sudjelovala u blokadi te da su utvrdili da su u oko četvrtine od 418 prosvjednih kamiona u centru grada djeca. Policija je, dodao je, zabrinuta za njihovu dobrobit zbog boravka na hladnoći, buke, rizika od ugljičnog monoksida i upitnog pristupa sanitarnim čvorovima.

Kamiondžije zgrožene izvještavanjem medija: Ovo nije kult

Međutim, u pomoć kamiondžijama uskočila je kršćanska stranica za donacije GiveSendGo, preko koje je prikupljeno gotovo 6 miliona dolara donacija. 

S druge strane, prosvjednici su ogorčeni onim što nazivaju kampanjom blaćenja njihovog protesta. "Iskreno sam zgrožena novinarima i načinom na koji izvještavaju o konvoju", rekla je vozačica kamiona iz Ontarija Brigitte Belton za Fox News.

"Ne samo američki mediji, već i kanadski mediji. Oni vrte svoj vlastiti narativ. Ovo nije kult... Savezna vlada, grad Ottawa, sve te organizacije koje nas žele srediti, možda su oni kult", dodala je Belton, ističući da su prosvjednici naprosto radnici koji žele normalno raditi i koji imaju pravo sami izabrati hoće li se cijepiti. 

"Došli smo ovdje poslati poruku, a poruka se ne probija", kazao je novinarima glasnogovornik prosvjeda Tom Marazzo u ponedjeljak navečer.

Organizatori prosvjeda pozvali su na sastanak sa svim saveznim političkim čelnicima - osim premijera Justina Trudeaua, s kojim očito ne žele dalje razgovarati - kako bi se pronašlo "mirno rješenje" krize. 

Kolumnist konzervativnog i Trumpu sklonog New York Posta, Glenn Reynolds, nazvao je blokadu kanadskih kamiondžija "autentičnom revolucijom radničke klase pokrenutom odozdo" koju "ljevica mrzi" jer je više zainteresovana za "rodnu fluidnost, kritičku rasnu teoriju, modernu monetarnu teoriju, strane (vojne) avanture i ukidanje sredstava policiji" nego za dobrobit radničke klase koju često prezire.

(index.hr)

Posljednjeg dana 2021. godine u evidenciji nezaposlenih Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona bilo je 52.365 osoba koje su tražile posao, što je za 3.794 nezaposlenih manje nego u istom periodu 2020. godine, direktor SZZDK Anto Pešić.

Naime, na kraju 2020. godine, u evidenciji nezaposlenih u tom kantonu bilo je 56.159 osoba.

- Na kraju novembra 2021. godine, u evidenciji smo imali 52.685 ili 320 osoba više koje su tražile posao. Prema evidenciji Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine – Kantonalni ured Zenica, na kraju prošle godine na području ZDK-a bilo je zaposleno 86.527 osoba. To je i više zaposlenih nego na kraju 2020. godine, kada je bilo zaposleno 85.766 osoba - ističe Pešić.

Međutim, broj zaposlenih bio je veći na kraju novembra prošle godine, nego na kraju 2021. Tako je, naime, u novembru bilo zaposleno 87.303 osobe.

Bio je to i rekordan broj zaposlenih u toku prošle godine, u kojoj je najmanje zaposlenih bilo u februaru - 85.242. Najviše nezaposlenih tokom prošle godine bilo je na početku godine, u januaru, kada je posao tražilo 56.601 lice.

- Tokom prošle godine smanjivao se broj nezaposlenih, dok je u blagom porastu bio broj zaposlenih. Naročito je to vidljivo prema podacima iz devetog mjeseca, kada je broj zaposlenih bio 87.039, a samo mjesec dana ranije zaposlenih je bilo 85.920. Broj nezaposlenih na kraju devetog mjeseca bio je 53.486, a mjesec ranije 55.103. Nadamo se da će se ovaj trend nastaviti u tokom 2022. godine - kaže Pešić.

Njaviše nezaposlenih je sa KV kvalifikacijom - 19.140; NK je 15.409, a sa SSS 12.876. Nezaposlenih sa VSS bilo je 3.155, a sa VŠS 232 osobe.

Najviše nezaposlenih po starosnoj strukturi je osoba više od 60 godina starosti, kojih je na kraju prošle godine na birou bilo 9.032. Nezaposlenih pravnika najviše je sa VSS (461), a ekonomista sa VŠS (66) i SSS (2.338), dok je najviše trgovaca sa KV i VKV kvalifikacijom - 3.037.

Biro rada Zenica, prema očekivanju, i prošle je godine imao najviše nezaposlenih - 17.395 osoba, ali to je za 6,8 posto ili 1.269 osoba manje nego na kraju 2020. godine.

(faktor.ba)

Prema planu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, izgradnja autoceste na Koridoru 5 trebala bi biti okončana 2028. godine. S druge strane, iz Autocesta Federacije su saopćili da je finansijska konstrukcija za izgradnju cijele trase zaokružena te da ne bi trebalo biti većih problema. Pored radova na jugu zemlje, gradnja u centralnom dijelu odvija se prema predviđenoj dinamici.

Trenutno su aktivna radilišta na dijelu između Zenice i Žepča, što što ujedno predstavlja jedan od većih izazova za graditelje. U planu je da se u naredne dvije godine s novih 14 funkcionlanih kilometara spoje ova dva grada. Suočeni s teškim geomorfološkim uvjetima graditelji traže najbolja rješenja.

„Što se tiče objekata, tu nismo nailazili ni na kakve probleme i ti radovi su završeni. S trasom, nažalost, naišli smo na brojne probleme zbog izuzetno kompleksnih morfoloških i geoloških problema, izuzetno veliki usjeci, rješavamo ih“, kaže Muamer Bristrić, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.

Aktivno se radi i na izgradnji 5,5 kilometara poddionice Poprikuše – Nemila. Vijaduktima i mostovima spajaju se obale rijeke Bosne, gradi se u brdima, probija se tunel Golubinja.

„Tunel je dug 3.650 metara i imamo još objekata poput mostova i vijadukta čija je dužina 1.200 metara tako da imamo malo dijelova koji se nalaze na običnom nasipu, odnosno, na otvorenoj trasi“, ističe Reuf Kadrić, predstavnik investitora JP Autoceste FBiH.

Tunel Golubinja s 3.650 metara bit će drugi najduži na budućoj trasi. Pred turskim građevinarima pod italijanskim nadzorom je novi izazov – kako u zadanim rokovima probiti tunel kroz degradiranu stijensku masu.

„Trenutno je iskopano sa ulazne i izlazne strane približno kilometar tunela i uglavnom je iskop vršen u toj sedimentnoj formaciji, odnosno, subgalvaknim pješarima i šejlovima. Međutim, ponašanje tih stijenskih masa uslijed priliva podzmenih voda prilikom iskopa znanto utječe i devalvira njene fizičke i mehaničke karakteristike“, objašnjava Arnel Musić, nadzorni inženjer za geologiju na tunelu Golubinja.

U planu je da se prema Maglaju i Tešnju kroz dvije dionice Ozimica – Poprikuše i Medakovo – Ozimica grade 34 kilometra. Preduslovi za to bit će stvoreni nakon što bude okončana gradnja poddionice Poprikuše – Nemila.

„Ova poddionica tehnički je zahtjevnija, nije kao ostale na autocesti, spada među zahtjevnije s obzirom na to da ćemo graditi petlju u naselju Donja Golubinja. U sklopu petlje će biti centar za kontrolu prometa kao i naplatno mjesto i odmorište za buduće učesnike u saobraćaju“, dodaje Kadrić.

Trenutno je na trasi Koridora 5c u izgradnji oko 33 kilometra. Uskoro će početi gradnja na novih ugovorenih oko 29 kilometara, a u drugoj polovini ove godine kreće investicijski ciklus za 60,5 kilometara vrijedan 1,95 milijardi maraka. Predviđeni rok za konačno spajanje svih 330 kilometara od Bijače do Svilaja je 2028. godina. Najzahtjevniji dio gradnje tek slijedi, jer probijanje 10 kilometara tunela Prenj trebalo bi trajati šest godina. No, da se poslije dvije decenije gradnje koridora kroz Bosnu i Hercegovinu s Jadranskim morem spoje istočni dio Hrvatske i Mađarska još će se pričekati.

(federalna.ba)