Zdravstvene ustanove u američkoj Sjevernoj Carolini otpustile su 175 uposlenika jer se nisu vakcinisali protiv koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Bolnički lanac “Novant Health” sa sjedištem u Sjevernoj Carolini naveo je da su raskinuti ugovori 175 zdravstvenih radnika koji nisu poštovali obavezu vakcinacije protiv COVID-19.

Za svoje zaposlenike s medicinskim ili vjerskim izuzecima, zdravstvena organizacija uvela je mjeru obaveznog sedmičnog testiranja, nošenje maske N95 i zaštite za oči.

Zdravstvena ustanova, koja ima 35.000 zaposlenih, saopćila je kako je do prošle sedmice dala dodatni rok za 375 zdravstvenih radnika da se vakcinišu. Oni koji to ne urade dobit će otkaze ili im neće biti produženi ugovori o radu.

Novan Health prvi je put 22. jula objavio da je uveo obaveznu vakcinaciju za uposlenike i dao im rok do 15. septembra.

Jedna bolnica u Houstonu u Teksasu je otpustila 150 zdravstvenih radnika zbog odbijanja da se vakcinišu.

Američki predsjednik Joe Biden je proglasio vakcinaciju protiv koronavirusa obaveznim na radnim mjestima s najmanje 100 uposlenika.

U Bosni i Hercegovini danas, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, očekuje pretežno oblačno s kišom i pljuskovima. Od jutarnjih sati padavine u Bosni, a od sredne dana prema poslijepodnevnim satima i u Hercegovini. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 8 i 13, na jugu zemlje do 17, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 14 i 19, na jugu zemlje od 21 do 25 stepeni.

Za četvrtak, 30. septembra, prema prognozi, biće pretežno oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima. Od jutarnjih sati padavine u Bosni, a od sredne dana prema poslijepodnevnim satima i u Hercegovini. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 8 i 13, na jugu zemlje do 17, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 14 i 19, na jugu zemlje od 21 do 25 stepeni.

U petak, 1. oktobra, u Bosni se prije podne očekuje pretežno oblačno vrijeme. Smanjenje oblačnosti u drugoj polovini dana. U Hercegovini umjereno oblačno. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura većinom između 8 i 12, na jugu zemlje do 16, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 16 i 21, na jugu zemlje od 21 do 25 Prvog dana vikenda, 2. oktobra, prema prognozi Zavoda očekuje se sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva po kotlinama će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura većinom između 4 i 8, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 17 i 22, na jugu zemlje do 24 stepena.

Nakon sunčanog i natprosječnog toplog vikenda, početkom sedmice doći će do promjene vremenskih prilika u Bosni i Hercegovini. Očekuje se svježije i pretežno oblačno vrijeme s povremenom kišom, ali i mogućim kraćim pljuskovima. Kiša će u južnim područjima ovog puta izostati. S prvim danima oktobra uslijediće stabilizacija vremenskih prilika uz umjerenu oblačnost i bez izraženijih promjena temperatura vazduha.

Minimalne jutarnje temperature variraće od 12 do 18 u Bosni, na jugu zemlje do 20°C. Najviše dnevne temperature između 20 i 25, u Hercegovini do 28 stepeni.

Od 4. oktobra, prema trenutnim prognoznim materijalima, očekuje se nestabilno vrijeme s kišom i pljuskovima. Kiša se očekuje na čitavom prostoru zemlje. Pred kraj prognoznog perioda moguć je izraženiji pad temperature vazduha.

Minimalne temperature biće u rasponu od 8 i 12 u Bosni, do 15°C u Hercegovini. Maksimalne temperature variraće između 10 i 15 u Bosni, na jugu Hercegovine do 20°C.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Strahujući od reakcija svojih članica, Europska unija više ne može garantovati buduće članstvo za šest zemalja Zapadnog Balkana, otkrivaju četiri diplomata te interni dokument, javlja Reuters.

Neuspješno usuglašavanje izjave za samit EU i čelnika balkanskih zemalja 6. oktobra najteži je trenutak u strategiji Europske unije prema prihvatu Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije te Sjeverne Makedonije u svoj klub.

Zastoj je nastao u vrijeme napetosti na granici između Srbije i Kosova.

U pripremi samita EU je planirao deklaraciju kojom opetuje svoje obećanje dano prije 18 godina o “nedvosmislenoj podršci europskoj perspektivi zapadnog Balkana”, stoji u nacrtu teksta od 11. rujna u koji je uvid imala agencija Reuters.

O toj izjavi raspravljalo se u dva kruga razgovora no dogovor nije postignut, kažu diplomati.

Zemlje članice nisu iznijele svoja stajališta, ali poznato je da bogate sjeverne zemlje poput Danske, Francuske i Nizozemske strahuju od scenarija kakav se dogodio prebrzim prijemom Rumunjske i Bugarske 2007. godine te migracijom radnika s istoka Europe u Britaniju što je utjecalo na negativno stajalište Britanaca prema EU.

Postoje i druge zapreke, primjerice Bugarska koja se protivi prijemu Sjeverne Makedonije dok se ne riješi spor oko jezika.

Pa čak i ako se deklaracija konačno usuglasi i prihvati, nelagoda odražava paralizu u planu Europske unije da izgradi “krug prijatelja” od Ukrajine do Tunisa nudeći tim državama bliske veze, trgovinu i pomoć.

Umjesto toga, Kina i Rusija snažno prodiru ulaganjem i utjecajem. U januaru je Srbija postala prva europska zemlja koja je primila kinesku vakcinu protiv covida-19 za masovnu imunizaciju.

Diplomati smatraju da EU indirektno potiče napetosti u regiji s oko 20 milona ljudi jer ti su građani sanjali o pridruživanju Uniji nakon krvavih ratova 90-ih pri raspadu Jugoslavije.

NATO-ovi vojnici pojačali su ophodnje na Kosovu u ponedjeljak blizu graničnih prijelaza koje su blokirali lokalni Srbiji bijesni zbog zabrane ulaska u zemlju vozila sa srbijanskim registarskim oznakama.

Srbija ne priznaje izjavu o neovisnosti Kosova iz 2008. i počela je vojne vježbe na granici.

"Stanje na Balkanu se pogoršava jer u prijestolnicama EU gube interes za njih", smatra diplomat.

EU i Sjedinjene Država pozvale su na smirivanje stanja, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen počela je u utorak trodnevni posjet u šest država zapadnog Balkana kako bi pokazala da je izvršno tijelo Unije i dalje predano toj regiji.

Takva politika "ne vodi nikamo"

U Albaniji, prvoj od šest zemalja koje obilazi, rekla je da EU ostaje pri obećanju da “je budućnost Albanije u Uniji”.

Albanija pripada Europskoj uniji u budućnosti i na Europskoj uniji je da počne pregovore o članstvu, rekla je u utorak predsjednica EK-a.

"Albanska budućnost je u Europskoj uniji", rekla je nakon sastanka s premijerom Edijem Ramom. "Albanija je učinila sve što smo mi tražili… sada mi moramo učiniti svoje", rekla je von der Leyen o zastoju pregovora.

"Doista sam odlučna da se to dogodi", rekla je naznačivši da bi to moglo biti krajem godine.

No vjerodostojnost EU-a narušena je, osobito pošto su Francuska i Nizozemska privremeno zaustavile proces proširenja prije dvije godine, a Bugarska ga sada blokira.

Kosovu i Srbiji čini se da se se Sjedinjene Države za njih prestale zanimati otkako je prije godinu dana predsjednik Donald Trump pozvao čelnike da potpišu sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa, a u konačni taj dogovor je propao.

Članice koje se zauzimaju za proširenje, a među njima su Austrija, Italija, Hrvatska,  Slovenija i baltičke zemlje, kritiziraju Njemačku i Francusku jer nisu pritisnule Bugarsku da odustane od svog veta, piše Reuters.

Napredak Albanije prema članstvu zaustavljen je jer je vezan uz proces proširenja Sjeverne Makedonije.

"Sve dok imate tako mnogo država članica koje iz ovog ili onog razloga vjeruju da ne treba dalje širiti EU, zbilja to nas nikamo ne vodi", kaže John O’Brennan, stručnjak za integraciju Europske unije na Sveučilištu Maynooth u Irskoj.

(Antena Radio/akta.ba)

U stanu u zagrebačkom naselju Mlinovi policija je u noćnim satima pronašla troje najvjerojatnije ugušene djece i njihova oca koji je pokušao počiniti samoubojstvo, doznaje se u subotu u policiji.

U policiji kažu da je oko 2 sata u Mlinovima, temeljem zaprimljene informacije o najavljenom samoubojstvu, u stanu pronađen muškarac koji se pokušao ubiti zbog čega je prevezen u bolnicu.

“Na mjestu događaja pronađeno i troje djece bez znakova života te se sumnja na kazneno djelo ubojstva. Očevidom rukovodi zamjenica Županijskog državnog odvjetnika”, izvijestila je zagrebačka policija, javila je Hina.

Prema neslužbenim podacima djecu je ugušio austrijski državljanin koji živi i radi u Zagrebu.

Prije brutalnog zločina na društvenim mrežama objavio je pismo u kojem je naveo da ga je ostavila djevojka jer je njegova bivša žena bila loša prema njoj te da je ostao bez novca. Spominje i svoje prijatelje i braću iz masonske lože.

Nakon što je pronađen u stanu gdje je najvjerojatnije ubio svoje troje djece – blizance djevojčicu i dječaka te još jednog mlađeg sina pokušao se ubiti otrovom ili tabletama. Policajci su ga omamljenog pronašli u stanu i odveli na liječenje u bolnicu Sestara Milosrdnica.

U vrijeme zločina majka ubijene djece nije bila u Zagrebu, a djeca su vikend provodila s ocem.

(Antena Radio/tnt.ba)

Pacijent dobojske bolnice "Sveti Apostol Luka" S.Š (42) iz Modriče zadobio je opekotine u požaru koji je izbio sinoć u ovoj zdravstvenoj ustanovi na Odjeljenju hirurgije, potvrđeno je "Glasu Srpske".

"Negdje oko 23 časa osjetio se dim i saznali smo da je izbio požar na Odjeljenju hirurgije.  Odmah sam otišao do te sobe s protivpožarnim aparatom i počeo da gasim. Iako sam teško bolestan i bio sam priključen na infuziju i imao braunile po rukama, to sam počupao jer sam  želio da pomognem da spasimo čovjeka. U tom svem mi je pomagao čovjek koji je bio u kolicima i koji nema jednog stopala. Uspjeli smo to ugasiti i spasiti čovjeka koji je bio u sobi na krevetu i nije se mogao pomjerati zbog povreda koje zadobio navodno ranije u nesreći ", rekao je jedan pacijent koji leži u Dobojskoj bolnici ne želeći da se predstavi.

Istakao je da su ubrzo stigli bolnički portiri koji su pomogli da  pacijenta s krevetom izmjeste iz sobe zahvaćene požarom.

"Sve je bilo puno dima, svjetla nisu radila i bio je mrak. Sreća je da smo uspjeli tog pacijenta da spasimo i da nije došlo do težih posljedica. Pomagala nam je i jedna medicinska sestra koja inače bila sama. Ubrzo na mjesto događaja stigla je policija kao i direktor bolnice. Pretpostavlja se da je do izbijanja vatre došlo zbog kvara na elektronistalaciji negdje oko klime", kazao je naš sagovornik.

Policijska uprava Doboj saopštila je da im je sinoć u 23.35 časova prijavljeno je da je na odjeljenju hirurgije u bolnici "Sveti Apostol Luka" u Doboju, iz nepoznatih razloga došlo do požara u sobi broj 6.

"Tom prilikom je pacijent koji je ležao na pomenutom odjeljenju  S.Š. iz Modriče, zadobio povrede-opekotine po  tijelu. Postupaju policijski službenici PS Doboj 1, dalji rad u toku", sapšteno je iz policije ne navodeći detalje.

(N.N.)

Uz rastuću nestašicu plina, sirovina, plastike, građevinskog drveta, čipova i ostale robe, Evropu i svijet pogodila je nova nevolja koja dodatno otežava trgovinu i proizvodnju te gura cijene u nebo.

To je nestašica vozača kamiona zbog koje trgovcima nema ko da puni skladišta, a poduzetnicima dopremi komponente nužne za proizvodnju. Stoga u evropskim zemljama i SAD-u povremeno nestaje neke robe na policama prodavaonica, a fabrike bilježe zastoje u radu.

U Evropi trenutno nedostaje više od 400 hiljada vozača kamiona i taj problem je iz mjeseca u mjesec sve gori, prema alarmantnom izvještaju kuće Transport Intelligence, objavljenom prije mjesec dana, piše SEEbiz.

Među najpogođenijima je Ujedinjeno Kraljevstvo kojem manjka oko 100 hiljada vozača, posebno nakon Brexita i otežanog dolaska stranih radnika. Trgovci očekuju sve više problema sa snabdijevanjem bojeći se da neće moći posve zadovoljiti rastuću potražnju kupaca, posebno uoči božićnih praznika.

Mnogi restorani s brzom hranom posljednjih dana ne mogu nabaviti sve potrebne namirnice, pišu britanski mediji.

U međuvremenu, države su posegnule za privremenim rješenjima. Kako bi ublažile nestašicu vozača kamiona, vlasti u Holandiji su sklopile ugovor s vojskom o najmu njenih vozača.

Vlasti u Njemačkoj i Britaniji planiraju upravljanje kamionima da ponude ratnim veteranima koji su trenutno nezaposleni, prema podacima kuće Transport Intelligence.

Naime, potreba za prevozom robe tokom pandemije, uporedo s rastom internet trgovine i oporavkom ekonomije, znatno se povećala. S druge strane, broj raspoloživih vozača – koji u Evropi prosječno imaju 55 godina – stalno se smanjuje. Mladi su istovremeno slabo zainteresovani za taj posao jer su uslovi rada vrlo teški, često nepodnošljivi.

Recimo, vozač iz Bjelorusije Aleksandar Macijaš (30), koji je od maja počeo da radi za litvanskog kamionskog prevoznika Baltic Transline, požalio se medijima da je morao odustati od tog posla. Nakon dvije sedmice obučavanja radio je i živio 13 sedmica u kamionu baziranom u Holandiji, za platu manju od 2.500 eura.

– Za ljudsko biće to nije normalan život. To nije posao, već nešto poput zatvora. To radiš kao da si zombi – požalio se Macijaš.

Koliko su uslovi rada mučni, potvrdio je nedavno Amazon koji je pod pritiskom javnosti priznao da njegovi vozači kamiona tokom vožnje, zbog različitih okolnosti, nemaju prilike da staju u odmorištima, pa su prisiljeni da mokre u plastične boce. Čini se da neugodnostima nisu izloženi samo vozači Amazona.

Prema Financial Timesu, bit će ugrožena sezona trgovine uoči Božića, ali ne samo to.

– Nestašica vozača kamiona prenijet će se u iduću godin – tvrdi Luis Gomez, predsjednik američke kompanije XPO Logistics za Evropu.

Isto smatra kuća Transport Intelligence, koja daje do znanja da će ekonomija iduće godine imati još veće štete nego danas.

– Nestašica vozača dostigla je kritičnu tačku, a još će se i pogoršati, uprkos mnogim strategijama koje se primjenjuju – procjenjuje ta kuća.

Rješenje problema nije na vidiku. Evropska unija je lani donijela tzv. Paket mobilnosti, prema kojem bi od sredine februara iduće godine trebalo da se poboljšaju radni uslovi za vozače kamiona.

Oni će za poslove unutar jedne zemlje dobiti četiri dana odmora između tura, a u prekograničnom prevozu će se vraćati kući svakih osam sedmica.

Veliki kamionski prevoznici tvrde da će nestašica vozača zbog tih novih propisa iduće godine biti još gora. S druge strane, sindikalni predstavnici vozača ne vjeruju da će prevoznici poštovati evropske propise jer iza njih ne stoji zakonska obaveza.

Pritisnuti nestašicom, mnogi su prevoznici širom Evrope povećali plate vozača kamiona. Neki u Britaniji najavljuju da će te plate povisiti s 3.000 na 5.000 funti mjesečno, iako vozači tvrde da nije sve u novcu, nego i u uslovima rada.

Najveću nestašicu vozača kamiona u Evropskoj uniji bilježi Poljska, kojoj manjka njih 120 hiljada ili 37 posto. U teškoj situaciji je i Njemačka s manjkom od 60 hiljada vozača.

Francuskoj je još prije pandemije nedostajalo njih 40 hiljada, a danas je nestašica još gora. U SAD-u se samo ove godine broj vozača kamiona smanjio za gotovo 10 posto, dok azijskim zemljama manjka njih oko 20 posto.

Budući da niko ne očekuje brzo rješavanje tog problema, analitičari kažu da je jedno sasvim izvjesno: nestašica vozača kamiona, uz brojne druge nestašice, povećaće cijene prijevoza robe, a time i cijene u prodavnicama.

(Antena Radio/biznisinfo.ba)

U Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, broj 75/21 od 22.09.2021. godine je objavljen Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom uređuju se sadržaj, način i uslovi za obavljanje obrtničke djelatnosti, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, Obrtni registar, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzor nad provođenjem Zakona.

Neke od najvažnijih prednosti ovog Zakona tiču se upravo obrtnika i obrtnica i njihovih praksi rada, kao što su:

– omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika;

- obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme

– skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta;

– ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika;

– obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta;

– omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja;

– predviđen je obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i licima koja obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost

– Zakon ne propisuje obavezu izdavanja obrtnice kao isprave, što rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na prethodni Zakon;

– definisan je obrt kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje;

– članarina odnosno visina članarine Obrtničkoj komori koja je značajno umanjena i to na način da se ista ne može propisati u iznosu većem od 0,50% od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija (u skladu sa postojećim Zakonom iznos je 1%);

– ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte čime je po prvi put omogućeno obavljaje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade da registruju željeni obrt.

(Antena Radio/akta.ba)