U ponedjeljak 16. augusta održana je sjednica Kolegija OV Tešanj na kojem se raspravljalo o zahtjevu vijećnika opozicije za sazivanje Vanredne  sjednice Vijeća zbog problema sa vodosnabdjevanjem na području Općine Tešanj.

Nakon diskusija, insistirali smo na izjašnjavanju o našem zahtjevu, ali je nažalost isti odbijen sa 3 glasa „Za“ i 5 glasova „Suzdržan“ , uz objašnjenje da  vanredna sjednica ne bi ni na koji način doprinijela rješavanju problema vodosnadbijevanja.

Za prijedlog su glasali Enes Hodžić (SDP), Solo Fahir (ASDA - NES) Hasanbašić Senad (BPS - Platforma za progres), dok su suzdržani bili Amir Kurtić (predsjedavajući OV), Kotorić Esmir (SDA), Handžić Hasan (SBiH), Begović  Rifet (LDS, NB), Jašić Haris (nezavisni vijećnik).

Ovo je samo jedan od primjera kako zbog neozbiljnog i neodgovornog ponašanja vlasti štetu trpe građani, koji su u ovom slučaju izloženi redukciji vode.

Klub Vijećnika SDP BiH u OV Tešanj osuđuje ovakvo ponašanje predstavnika vladajuće većine jer smatramo da je pitanje vodosnabdjevanja jedno od onih koje bi trebalo biti lišeno bilo kakvog politikanstva i zakulisnih igara.  

Klub Vijećnika SDP BiH u OV Tešanj će i ubuduće, koristeći sva raspoloživa sredstva, u suradnji sa ostalim vijećnicima  opozicije nastaviti insistirati da se pitanje vodosnabdjevanja, kao i svi drugi problemi sa kojima se susreću građani naše općine nađu kao tačke dnevnog reda na sjednicama OV Tešanj, kako bi se pokušala iznaći riješenja za iste, jer to građani od nas očekuju, a mi ih sigurno nećemo iznevjeriti.  

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj

Tri četvrtine ljudi u najbogatijim državama svijeta vjeruje da čovječanstvo gura planetu prema opasnoj prekretnici, pokazalo je globalno istraživanje kompanije Ipsos Mori, prenosi Anadolu Agency (AA).

Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika iz država članica G20 veoma ili ekstremno zabrinuta zbog stanja na planeti Zemlji.

Četiri od pet ispitanika reklo je da je spremno pojačati i učiniti više na obnavljanju globalnog zajedničkog dobra.

Vodeći autor izvještaja Owen Gaffney rekao je da su rezultati pokazali snažnu globalnu podršku hitnim, odlučnim mjerama u vezi s klimatskom i prirodnom krizom.

“Ljudi znaju da preuzimamo kolosalne rizike, žele učiniti više i žele da njihove vlade učine više. Rezultati istraživanja bi liderima država G20 trebali dati samopouzdanje da brže krenu u provedbu ambicioznijih politika za zaštitu i regeneraciju naših globalnih dobara", rekao je Gaffney, prenosi “The Guardian“.

Istraživanje je pokazalo da je svijest o ovim rizicima najveća u Indoneziji (86 posto), Turskoj (85 posto) i Brazilu (83 posto), zatim u Meksiku (78 posto) i Južnoj Africi (76 posto), dok je u bogatijim državama poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije ona iznosila 60, odnosno 65 posto.

Odbor za klimu Ujedinjenih naroda prošle sedmice je dao pesimistično upozorenje da je svijet blizu scenarija bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja, a da je za to "nedvosmisleno" krivo čovječanstvo.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Bolnice na Haitiiju na ivici su kapaciteta zbog više hiljada povrijeđenih osoba u razornom zemljotresu koji je danas ranije pogodio ovu karipsku državu u kojem je poginulo najmanje 1.927 osoba.

Haiti je u subotu 14. avgusta pogodio potres jačine 7,2 stepena Rihterove skale koji je uništio više hiljada kuća.

Najteže je pogođen jugozapad Haitija, posebno region u gradu Kajesu i okolini.

Prema podacima Agencije za Civilnu zaštitu, broj poginulih povećan je na 1.297 a oko 5.700 je povrijeđeno.

U potresu su teže oštećene ili uništene crkve, hoteli, bolnice i škole.

Agencija za Civilnu zaštitu saopštila je da je u potresu uništeno 13.694 kuća, što ukazuje na to da bi broj poginulih mogao biti mnogo veći.

Probleme sa smještajem povrijeđenih u potresu dodatno povećava pandemija virusa korona, teška ekonomska i politička kriza koja je tu zemlju zahvatila 7. jula nakon atentata u kojem je ubijen predsjednik Žovene Moiz.

 Na četiri godine robije osuđen je Nemanja Petrović (26) iz mjesta Donji Ranković, opština Teslić, jer je, kako se navodi u presudi, 16. septembra 2018. godine, oko 8.20, u teslićkom mjestu Osivica, vozeći BMW usmrtio pješake, braću Savu (73) i Branka (64) Gačića.

Okružni sud u Doboju nepravosnažno je Petrovića oglasio krivim da je tih momenata, između ostalog, bio u stadiju lakog pijanstva sa koncentracijom alkohola u krvi od 1,19 promila, a usljed čega nije bio sposoban da bezbjedno vozi.

Upravljao je, dodaje se, BMW-om, krećući se iz pravca Teslića prema Čečavi, brzinom od najmanje 80,8 km/h, gdje je dozvoljeno do 80 km/h, te tokom ulaska u krivinu ulijevo vozilo nije držao što bliže desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti od nje da ne ugrožava druge učesnike u saobraćaju.

Prema presudi, bio je svjestan da kršenjem saobraćajnih propisa može izazvati opasnost za život ljudi, ali je pristao na to.

"Usljed toga je, izlazeći iz krivine ulijevo, desnim točkom sišao sa kolovoza na desnu bankinu i izgubio kontrolu nad vozilom, te je naletio na pješake Savu i Branka Gačića, koji su se kretali uz desnu ivicu kolovoza u istom smjeru", ističe se u presudi.

Dodaje se da je prednji, više desni dio vozila, udario u pješake.

"Savo je zadobio povrede u vidu razorenja vratne kičmene moždine na mjestu iščašenja kičmenopotiljačnog zgloba i iskrvarenje u grudnu duplju iz traumatskog rascjepa grudne aorte, od kojih povreda je preminuo na mjestu", naglašeno je u presudi.

Branko je, dodaje se, zadobio povrede u vidu pritiska na vitalne moždinske centre u sklopu krvarenja u lobanjsku duplju i sistem moždanih komora uz otok mozga, od čega je preminuo 22. septembra 2018. godine u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci.

"Dakle, Petrović se kao učesnik u saobraćaju na putevima nije pridržavao saobraćajnih propisa i tako je ugrozio saobraćaj da je doveo u opasnost život ljudi, usljed čega je nastupila smrt dva lica", zaključuje se u presudi.

Osim što mu je izrečena zatvorska kazna od četiri godine, oduzeta mu je i vozačka dozvola na dvije godine, te je obavezan da za krivični postupak plati 3.444 KM i paušal sudu od 150 KM u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude.

Dragan Gačić, sin stradalog Save, smatra da je kazna neprimjerena i preniska.

"Ovakva kazna je podsticaj za druge vozače da ne poštuju zakonske propise za volanom", rekao je Dragan Gačić u izjavi za "Nezavisne novine".

Podsjetimo, kako su "Nezavisne novine" ranije objavile, Nemanjin otac Dragan Petrović je u svom iskazu naveo da je kritičnog dana sa sinom, kao suvozač u vozilu, krenuo na izletište "Eko-oaza", gdje su planirali napraviti manje druženje za prijatelje povodom kupovine vozila.

"Dragan Petrović je napomenuo da je Nemanja prethodnu noć izlazio, te da je znao da je još pod uticajem alkohola, ne bi dozvolio da upravlja vozilom", navodi se u dokumentaciji iz istrage, čije su detalje "Nezavisne novine" ranije objavile.

Hercegovina je i danas zahvaćena požarima. Nakon Jablanice, Čapljine i Stoca u kojima već sedam dana neprestano gori, sinoć je gorjelo i na području Mostara. Srećom dobrom i pravovremenom intervencijom vatrogasaca neki požari su već ugašeni, javlja Anadolu Agency (AA).

Požar u Jablanici se širi i prijeti endemskoj vrsti bora, pa su iz Općine Jablanica zatražili pomoć sa viših nivoa vlasti i djelovanje iz zraka.

“Predstavnici općinske vlasti u Jablanici zatražili su i međunarodnu pomoć preko našeg Operativnog centra. I dalje je aktivan požar na lokalitetu Komadinovo vrelo“, rekao je za AA glasnogovornik Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Pero Pavlović.

Osim Jablanice, još uvijek su aktivni požari i na području Stoca, Mostara i Čapljine.

“U Mostaru imamo aktivan požar na lokalitetu Vitoša. U Bogodolu je vatra ugašena, a ljudi koji su pomogli pri gašenju i dalje dežuraju u blizini mjesta gdje je gorjelo. U Stocu i dalje gori na Crnoglavu, odnosno u Budisavinama u Općini Čapljina“, navodi Pavlović.

Na sreću nijedan od navedenih požara ne prijeti ljudima i objektima.

“Nema stambenih, niti privrednih objekata koji su ugroženi ovim požarima. Gašenje je otežano jer se radi o nepristupačnom ili o miniranom terenu. U Jablanici je teren strm i nepristupačan, dok u Stocu i Čapljini postoji osnovana sumnja da se radi o terenu koji je miniran“, istakao je Pavlović.

Meteorolozi za Bosnu i Hercegovinu u narednim danima predviđaju kišovito vrijeme, što bi svi se nadaju moglo ugasiti požare.

Najmanje pet osoba poginulo je na Međunarodnom aerodromu Karzai u Kabulu, gdje su stigle hiljade civila koji žele napustiti Afganistan, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Kabulom, glavnim gradom Afganistana, brojni građani pokušavaju napustiti zemlju.

Najmanje pet osoba poginulo je na aerodromu gdje se na pisti okupio veliki broj ljudi, zbog čega su američki vojnici pucali u zrak.

Još nije poznato jesu li žrtve poginule u pucnjavi koju su otvorili američki vojnici ili u stampedu.

Ljudi su u panici nakon što su talibani jučer ušli u afganistansku prijestolnicu Kabul i preuzeli kontrolu nad predsjedničkom palačom i državnim ustanovama.

Talibani su pozvali građane da "idu kući" i da civili neće biti povrijeđeni.

Sjedinjene Američke Države su kasno u nedjelju dovršile evakuaciju preostalog osoblja iz svoje ambasade u Kabulu. Svo osoblje ambasade SAD-a nalazi se u prostorijama Međunarodnog aerodroma Karzai, koje osigurava američka vojska.

Predsjednik Joe Biden ranije je odobrio da dodatnih 1.000 američkih vojnika bude raspoređeno na aerodrom radi osiguranja objekta usred evakuacije diplomatskog osoblja SAD-a, kao i afganistanskih državljana koji traže status izbjeglice u Washingtonu.

U međuvremenu su ukupno 64 zemlje kasno u nedjelju potpisale zajedničku izjavu u kojoj se poziva na siguran i uredan odlazak svih koji žele napustiti Afganistan nakon talibanske ofanzive.

Među državama potpisnicama zajedničke izjave, između ostalih, su Kanada, Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid saopćio je u nedjelju da su počeli preuzimati kontrolu nad Kabulom i javnim zgradama nakon što su vladine snage napustile glavni grad Afganistana. Nakon vijesti o preuzimanju kontrole nad gradom, brojne ulice Kabula postale su prazne.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Centralnomediteranska i zapadnobalkanska ruta su od početka godine do kraja jula dvije rute s najvećim rastom priliva ilegalnih migranata, saopšteno je u četvrtak iz Evropske službe za zaštitu granica EU u Varšavi.

Kada se gleda cijela godina do kraja jula, podaci Frontexa pokazuju da je broj ilegalnih migranata veći za 90 odsto i iznosi oko 22.600.

Dvije najveće grupe migranata koji su ka EU išli preko teritorije zapadnog Balkana su Sirijci i Avganistanci, a treća najbrojnija grupa, koja je daleko iza prve dvije, su Marokanci.

Inače, evropski zvaničnici su ovih dana pokrenuli internu debatu na koji način će ubuduće biti tretirani avganistanski migranti koji se nalaze na teritoriji EU i koje evropski službenici uhvate pri ilegalnom prelasku granice. U centralnoj dnevnoj informativnoj emisiji njemačkog javnog emitera ARD u četvrtak naveče vodila se debata o tome da li treba protjerati jednog avganistantskog migranta koji je počinio krivično djelo u Njemačkoj, s obzirom na to da u Avganistanu u posljednjih nekoliko sedmica vlada pravo ratno stanje, a očekuje se i skori pad Kabula. Naime, ministri pravde, unutrašnjih i spoljnih poslova su odlučili da je potrebno privremeno obustaviti protjerivanja zbog nedostatka bezbjednosti.

Ukoliko EU usvoji ovakvu politiku, to će promijeniti status ilegalnih migranata koji će, nakon izbijanja sukoba i pokušaja islamističkih talibanskih grupa da potpuno preuzmu kontrolu nad Avganistanom, dobiti dodatni motiv da napuste svoju zemlju.

Što se tiče ukupnih brojeva, prema preliminarnim Frontexovim kalkulacijama, u prvih sedam mjeseci zabilježeno je 82.000 ilegalnih pokušaja prelaska granice, što je, kako je naglašeno, za 59 odsto više nego godinu dana ranije.

Ukupno za cijeli prostor EU, u julu je registrovano 17.300 ilegalnih prelazaka granice, što je 33 odsto više nego godinu dana ranije i za 14.600 više nego u prethodnom mjesecu.

"Migracioni pritisak je nastavio rasti u julu na istočnim granicama EU s više od 3.000 ilegalnih ulazaka iz Bjelorusije na granici s Litvanijom", rečeno je u Frontexu.

Kada je riječ o centralnom Mediteranu, julski brojevi su slični majskim, a ukupno od početka godine na ovoj ruti registrovano 30.800 migranata, što je porast od 96 odsto u poređenju s prošlom godinom. Na ovoj ruti većina migranata je došla iz Tunisa, Bangladeša i Egipta.

Na zapadnom dijelu Mediterana, na morskom dijelu rute prema Španiji, registrovano je 1.380 migranata, što je, kako je navedeno u Frontexu, pad od 32 odsto u odnosu na jul 2020. godine. Ovaj podatak pokazuje da korona nije nužno uvijek dovela do smanjenja broja migranata.

Na ovoj ruti najviše je bilo Alžiraca, koji predstavljaju 67 odsto svih dolazaka, a iza njih su najbrojnija grupa Marokanci.

"Razlog za ovako visok procenata Alžiraca bi mogla biti trenutna politička i ekonomska situacija u zemlji, što je mnoge natjeralo da pokušaju da se domognu Evrope", ističu u Frontexu.

(N.N.)

Vrijeme je kada na domaćim cestama možemo vidjeti brojne marke najnovijih i najskupljih modela automobila, ali ipak stara vozila ili oldtajmeri, ako su očuvana i njegovana, mogu privući mnogo više pažnje i znatiželje. Jedno od takvih auta je vrlo rijetka škoda kupe iz 1976. godine, koja je vlasništvo Nezira Maglića iz Žepča, inače auto-mehaničara i restauratora starih automobila, koju je on odmila nazvao Julija.

Kaže kako su na vozilu novi mehanički sklopovi, motor i limarija su potpuno restaurirani i niti jedan detalj na autu nije zanemaren.

Gdje god dođe, Maglićeva Julija plijeni pažnju izgledom, ljudi ga pozdravljaju i rado se fotografišu pored automobila.

"Snaga motora je 1.100 kubika, a ima karakteristike sportskog vozila, jer je tako koncipirana u ono vrijeme. Dobro se ponaša na cesti, ali moram reći kako je svaka vožnja preko stotinu kilometara za ovaj auto nešto mnogo. Može se postići i veća brzina, ali je optimalna brzina oko stotinu kilometara na sat, tada samo čujete kako motor prede kao mačka", objašnjava Maglić.

Dodaje kako se motor automobila, kao i svim modelima škode čija se proizvodnja odvijala u socijalističko doba, nalazi straga.

"Znatiželjnici koji žele pogledati motor ostanu iznenađeni kada im otvorim prednju haubu, a u njoj ništa nema, jer je to u stvari prtljažnik. Eto, to je jedna neobičnost ove, ali i drugih starih škoda", kaže Maglić.

Dodaje kako je njegova škoda ovog tipa trenutno  jedina koja je u voznom stanju u Bosni i Hercegovini te da, po njegovom znanju, postoji još nekoliko modela, ali nisu u voznom stanju.

Auto je napravio kao poklon svojim kćerkama, naglašavajući kako je ovo auto samo za provod, pokazivanje i skupove oldtajmera, koje redovno posjećuje.

Kaže da škoda nije posljednji auto koji je restaurirao, te da će, iako je u penziji, nastaviti raditi dok ga zdravlje služi kako bi udahnuo dušu još nekim oldtajmerima koji se budu našli u njegovoj radionici.

(N.N.)