Posljednjih nekoliko dana društvenim se mrežama šire fotografije na kojima su korisnici umjetno postarani. Aplikacija FaceApp popularna je ne samo među običnim korisnicima već i među poznatim i slavnima.

No iza aplikacije koja je, na prvi pogled, osmišljena samo za zabavu. krije se i ona mračna strana.

Advokatica Elizabeth Potts Weinstein na Twitteru je upozorila na uslove korištenja aplikacije u kojima je pronašla zabrinjavajuće informacije.

Svi koji instaliraju aplikaciju i prihvate uslove korištenja FaceAppu daju "stalnu, neopozivu, besplatnu i na nivou svijeta" dozvolu za "korištenje, reprodukciju, modifikovanje, adaptiranje, objavu, prevođenje i stvaranje drugih dijela" od vašeg sadržaja.

U prevodu, korisnici su FaceAppu dali dozvolu da koristi njihove fotografije, ime i prezime, korisničko ime i sve ostalo za što god im treba, uključujući i reklame.

Ako ste instalirali aplikaciju, nemojte se iznenaditi ako vaša fotografija osvane na nekom oglasnom plakatu za, primjerice, kondome, lijek protiv impotencije ili pak nešto treće.

Čak i ako korisnici imaju isključenu opciju pristupa fotografijama pohranjenima na njihovim uređajima, ova aplikacija tu opciju ignorira i pristupa fotografijama.

Dodatno bi sve trebalo zabrinuti i činjenica da je aplikacija FaceApp napravljena u Rusiji, što znači da su svi podaci poslani u Rusiju. Naime, iza aplikacije koja je dostupna od 2017. godine stoji Yaroslav Goncharov, bivši inženjer Microsofta i Yandexa.

Weinstein je upozorila i kako je to direktno kršenje evropske Direktive o zaštiti osobnih podataka (GDPR), prenosi Lola.

Računarski stručnjaci već upozoravaju kako bi aplikacija mogla, dugoročno, napraviti više štete nego koristi, no uprkos tome, i dalje ima visoke ocjene na App Storeu i Google Play Storeu.

Zato, ako ste je instalisali, preporučujemo da je uklonite sa svog uređaja kako biste zaštitili buduće fotografije i informacije. Ako pak niste, držite se podalje od nje.

(Oslobođenje)

Obavještavamo Vas da će dana 19.07.2019 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije  na trafo područiju:

TP Vukovo Radušica  u terminu od 09:00 h do 10:30 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222.

Zdravstveno stanje pacijenata stabilno, sumnja se na trovanje hranom, o svemu obaviješteni Zavod za javno zdravstvo KS i sanitarna inspekcija

Sedam osoba jučer u popodnevnim satima smješteno je na Kliniku za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), a, kako je rečeno iz ove bolnice, sumnja se na trovanje hranom, piše Avaz.  

Njihovo zdravstveno stanje je stabilno. Prema informacijama, svi pacijenti javili su se sa stomačnim tegobama. Saznajemo i da su tog dana jeli kućnu hranu.

- Prema svim simptomima, u pitanju je trovanje hranom, ali još ispitujemo. S obzirom na to da su pacijenti jeli prethodnih dana i u gradu, istraga će ići i šire. Riječ je o tinejdžerima, koji su jeli punjene paprike i lubenicu – tvrdi izvor iz KCUS-a.

Kako je potvrđeno, Zavod za javno zdravstvo KS s prijemom pacijenata u KCUS upoznao je i Inspektorat sanitarne, zdravstvene, farmaceutske i inspekcije za hranu.

- Obaviješteni smo da je sedam članova jedne porodice zatražilo medicinsku pomoć na Infektivnoj klinici KCUS-a, radi simptoma intoksikacije hranom. U ovim trenucima ne možemo govoriti o eventualnom uzroku zaraze – kazali su iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Navode da Inspektorat tokom ljetnih mjeseci provodi pojačan sanitarno-inspekcijski nadzor u ugostiteljskim objektima, slastičarnicama i objektima brze hrane u KS, koji prometuju lako kvarljivim namirnicama.

Broj stanovnika Njemačke je prošle godine na temelju useljavanja porastao za preko 400.000, a s 29.000 neto useljenih stanovnika državljani Hrvatske se nalaze na drugom mjestu, iza Rumunije, kada je u pitanju useljavanje iz zemalja Evropske unije, javlja Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

– U Njemačku se u periodu između 1. januara i 31. decembra 2018. godine uselilo 1,58 miliona stanovnika, a istovremeno se iselilo 1,18 miliona, tako da je u Njemačkoj krajem 2018. godine kao posljedica migracija živjelo oko 400.000 osoba više nego na početku iste godine – stoji u saopštenju Saveznog ureda za statistiku.

Među zemlje s najvećom stopom useljavanja u Njemačku spada Hrvatska, iz koje se u Njemačku 2018. godine iselilo 57.724 građana. Istovremeno se iz Njemačke iselilo 28.869 stanovnika, tako da se broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj u 2018. godine povećao za 28.855 te sada iznosi 395.665 građana.

Po broju useljenika iz zemalja Evropske unije ispred Hrvatske se nalazi jedino Rumunija (68.000), a iza Hrvatske Bugarska (27.000).

Iz Bosne i Hercegovine se prošle godine u Njemačku uselilo 22.749 građana, a istovremeno se njih 10.331 iselio.

– Od osoba koje su se prošle godine uselile u Njemačku najveći postotak (87 posto) se odnosi na strance, a ostatak su Nijemci koji su se vratili u Njemačku nakon života u inostranstvu – stoji u Saveznom uredu za statistiku.

Sinoć su, i amaterski i profesionalni, astronomi osmatrali nebo iščekujući jedan od prirodnih fenomena. Riječ je o djelimičnom pomračenju Mjeseca koje je bilo vidljivo i iznad naših prostora.

Pomračenje Mjeseca nastupa kad naš prirodni satelit uđe u sjenku Zemlje, tj. kada se naša planeta nađe tačno između Mjeseca i Sunca. Kada Mjesec putuje tako da mu je samo jedan dio pomračen, tada govorimo da je to djelimično ili parcijalno pomračenje. Totalno pomračenje se dešava kad Mjesec potpuno uđe u sjenku Zemlje.

Fotografije ovog fenomena iznad Tešnja je načinio Jasmin Dolamić sa Skywatcher 150/750 teleskopom i kamerom smartphone-a.

(Antena Radio)

Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić učestvuje na konferenciji pod nazivom “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi“, koju ove godine organizuje Hrvatska narodna banka (HNB) u saradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), od 14. do 15. jula 2019. godine u Dubrovniku, Hrvatska.

Fokus konferencije, koju je otvorio premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, jeste da se utvrdi kako se države Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nose s promjenama na tržištima rada koje sa sobom nose ekonomska ekspanzija, novi tehnološki zahtjevi, migracije i demografske promjene kojima su navedeni regioni izloženi.

Ove teme obrađene su u sklopu panela „Ekonomska ekspanzija i usko grlo na tržištu rada“, „Demografija, dugoročni izgledi i stvaranje radne snage za budućnost“ i „Politike vezane za rad, demografiju i djelovanje u budućnosti“.

Guverner Softić je učestvovao i u radu okruglog  stola sa zamjenikom generalnog direktora MMF-a gdinom Tao Zhangom, gdje je s guvernerima centralnih banaka i ministrima finansija iz 14 zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope, razgovarao o potencijalnoj ulozi MMF-a u odgovaranju na izazove koje sa sobom nose promjene na tržištima rada i u demografiji.

Takođe, razgovaralo se o tome šta MMF može učiniti kako bi pomogao vlastima da se uspješno nose s ekonomskim izazovima te podignu prihode stanovništva.

Tokom svog izlaganja guverner Softić se osvrnuo na izazove s kojima se ekonomija BiH susreće, te je demografska kretanja označio kao najveći izazov.

„Prema dostupnim podacima, u posljednjih 20-ak godina Bosna i Hercegovina je ostala bez 20% populacije. Djelimično, ovo je posljedica rata, ali proces se nastavio uslijed veoma izražene ekonomske migracije. Kako bi se ovaj problem riješio, moraju se poduzeti ozbiljni koraci na svim nivoima“, rekao je guverner, naglasivši da je najveći problem tržišta rada nefleksibilan obrazovni sistem koji kao posljedicu ima veliki disbalans između onoga što tržište traži i vještina koje posjeduje radna snaga.

Takođe, guverner je istakao i nedovoljno iskorišten potencijal samozapošljavanja, odnosno kreiranja vlastitog radnog mjesta.

(Biznisinfo)

Stopa nezaposlenosti u BiH u aprilu iznosila je 15,7 odsto (13,6 odsto za muškarce i 18,8 odsto za žene), dok je u istom periodu prošle godine bila 18,4 odsto (17,2 odsto za muškarce i 20,3 odsto za žene), podaci su ankete Agencija za statistiku BiH o radnoj snazi u ovoj godini.

Anketa, koja je sprovedena polovinom aprila, na uzorku od 7.806 domaćinstava, pokazala je da je stopa nezaposlenosti bila najviša među mladim osobama od 15 do 24 godine i iznosila je 33,8 odsto (31,3 odsto za muškarce i 37,9 odsto za žene), objavila je Agencija za statistiku.

U današnjem saopštenju navodi se da je u tom periodu 23,1 odsto nezaposlenih lica tražilo posao kraće od 12 mjeseci, a čak 75,7 odsto nezaposlenih tražilo je posao duže od godinu, što je posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije ekonomije u BiH.

Obrazovna struktura nezaposlenih lica pokazuje da 74,1 odsto ima završenu srednju školu, slijede nezaposleni s osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 14,2 odsto, te lica sa završenim akademskim obrazovanjem 11,7 odsto.

Učešće u nezaposlenosti kod osoba sa završenom osnovnom školom ili manje bilo je 14,1 odsto, zatim kod lica sa srednjom školom 16,9 odsto, dok je najniže učešće u nezaposlenosti bilo kod osoba sa završenom visokom školom 12 odsto.

Prema podacima iz ankete, stopa zaposlenosti iznosila je 35,5 odsto, dok je u 2018. godini bila 34,3 odsto.

Stopa zaposlenosti za muškarce iznosila je 44,6 odsto, za žene 26,7 odsto, dok je stopa zaposlenosti bila najviše u starosnoj grupi 25 do 49 godina i iznosila je 60,7 odsto.

Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da 68 odsto lica ima završenu srednju školu, slijede zaposleni sa osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 16,1 odsto, te osobe sa završenim akademskim obrazovanjem 16 odsto.

Struktura zaposlenih lica prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najveće učešće u sektoru usluga 50,3 odsto, zatim u sektoru industrije i građevinarstva 31,7 odsto, te u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 18 odsto.

Polovinom aprila sprovedena je, 14. put, anketa o radnoj snazi u BiH na uzorku od 10.789 domaćinstava, od čega je u Federaciji BiH izabrano 5.969, u Republici Srpskoj 3.750 i u Brčko distriktu 1.070 domaćinstava.

Anketirana su sva lica u uzorkom izabranim domaćinstvima koja su pristala na anketiranje.

Stopa neodazivanja bila je 27,6 odsto, odnosno prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i ostalim karakteristikama stanovništva za 7.806 domaćinstava u BiH.

Izumire nekada jedno od najcjenjenijih zanimanja u Bosni i Hercegovini – kosac.
Savremena tehnologija potisnula je kose kovanice, a činjenica da mladi masovno napuštaju sela u potrazi za boljim životom u gradu – našu priču čini još aktuelnijom.
Naime, u selu Miričina kod Gračanice, 63-godišnja Ajša Imamović čuva zanat kosca.
– Ustanem u pola 5, dođem i kosim dok ne zagrije, vratim se kući i opet dođem u pola 5 – rekla je Ajša za Federalnu TV.
Ajša je do sada pokosila oko 12 dunuma zemlje i sakupila skoro pet tona sijena. Pomažu joj muž Halid (70) i unuk Danijel (8) koji uči rukovati kosom.
– On je pun energije i snage, a ona kao da je rođena za košenje. Nikada ne ide doktoru, nikada ne kuka i ne traži nešto – otkrio je suprug Halid.
Nekada je u ovim selima postojala tradicija takmičenja u košenju trave. Ajša Imamović kaže da se nikada nije plašila takmičenja i da za jedan dan može pokositi dva dunuma.
– Ovaj zanat neće preživjeti. Neće niko ovo da radi ni za novac ni bez novca – dodala je.
Ajša žali što selo polako umire. U deset sela nema nijedne krave, a nema više ni kosaca, kopača, drvosiječa, vodonoša… Sa kosom će, kaže, rukovati dok je zdravlje služi.

(FTV)

Prema Informaciji o vrijednostima finansijskih tokova udruženja i fondacija u Federaciji BiH krajem 2018. godine poslovalo je 9.209 udruženja i fondacija.

Od ovog broja, 8.495 imaju aktivan glavni račun, 54 blokiran, 499 nemaju određen glavni račun u Jedinstvenom registru računa privrednih subjekata, dok 162 udruženja uopće nemaju registriran račun u Registru.

Samo 2.209 udruženja, fondacija je predalo finansijske izvještaje za 2018. godinu. Na osnovu izvještaja vidljivo je da su ostvarili 633,012,663,00 KM ukupnog prihoda, što je za oko 45 miliona KM više nego godinu ranije, a njihova dobit iznosila je 13,859,400, 00 KM.

Od 9.209 udruženja 4.961 je direktno dobilo novac iz budžeta i prihodili su 109,721,184,00 KM.

Vrijednost ukupne imovine udruženja i fondacija u 2018. godini iznosi 809 miliona KM, pokazuju podaci FIA-e.

Krajem 2018. godine u udruženjima i fondacijama bilo je zaposleno 5.231 osoba.

(akta.ba)