Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba izjavio je danas da bi trebalo da bude dozvoljen izvoz peradi i prizvoda od peradi iz BiH u EU jer postoji informacija iz Brisela da su završene sve procedure i da će Evropska komisija o tome odlučivati uskoro.

"Nakon posljednje inspekcije u maju dobili smo preporuke na osnovu kojih smo napravili akcioni plan koji je u septembru odobren i sad čekamo da Evropska komisija upiše BiH u uredbu 798/2008, da nas uvrsti u zemlje iz koje je dozvoljen izvoz peradi i njihovih proizvoda, te da BiH uključi u odluku 2007/777 koja govori o proizvodima od mesa peradi", rekao je Kalaba novinarima.

Na predstavljanju analize tržišta peradarskih proizvoda u Hrvatskoj, on je pojasnio da se BiH mora nalaziti u ovoj uredbi i odluci, da bi se moglo pristupiti upisivanju odobrenih objekata peradarskih proizvođača.

Kalaba je podsjetio da je misija Direktorata za hranu, zdravlje, revizije i analize EU bila u posjeti BiH prošle godine, a nakon toga još jednom, kada je provjeravano zdravlje životinja.

On je istakao da nijedna firma iz BiH nije dobila sertifikat da može izvoziti u EU jer inspekcija Direktorata daje odobrenje zemlji, a ne pojedinim kompanijama, te dodao da očekuje da "dvije klaonice i četiri prerade budu izlistane u ovim evropskim dokumentima".

"Imamo još nekih objekata koji su, takođe, sad spremni, tako da bi se i oni mogli naći na ovom listama", rekao je Kalaba, te dodao da je inspekcija posjetila kompanije "Argeta", "Madi", "Brovis" i "Akova".

Direktor Sektora privrede Spoljnotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović rekla je da je za BiH tržište Hrvatske bilo najznačajnije do ulaska ove zemlje u EU.

On je istakla da sektor peradarstva BiH i dalje bilježi suficit u razmjeni, a izvoz na nova tržišta samo bi poboljšao spoljnotrgovinsku strukturu, te dodala da se iz BiH izvozi prizvod više dodate vrijednosti, što je zamah za razvoj ovog sektora.

Prema njenim riječima, iako je pokrivenost uvoza izvozom jako visoka, BiH još nije dostigla obim razmjene koji je postojao kada se izvozilo u Hrvatsku.

"Zabranom izvoza u Hrvatsku, došlo je do prelivanja tržišta, tako da su se peradari iz BiH morali okrenuti Cefta tržištu na koje se odnosi skoro 90 odsto našeg izvoza", naglasila je Lalovićeva.

Ona je dodala da svaki povratak na staro, ili izlazak na novo tržište zahtijeva puno napornog rada, mnogo pripreme, a takođe se treba boriti i izboriti za ličnu poziciju, te naglasila da je izvještaj USAID-a, koji je danas predstavljen, dobra osnova za peradare da osmisle svoje planove kada BiH bude dozvoljen izvoz ovih proizvoda u EU.

Direktor Odjeljenja za ekonomski razvoj Misije USAID-a u BiH Endrju Bigl rekao je da je USAID/Švedska "Farma dva" projekat realizovao široku studiju koja istražuje tržište Hrvatske o pitanjima peradarskih proizvoda i proizvoda pilećeg mesa.

"Od 2012, od kada je tržište Hrvatske zatvoreno za proizvođače iz BiH, uvoz u Hrvatsku je porastao za 300 odsto, te zato smatramo da onog trenutka kad se tržište ove evropske zemlje otvori, peradari i živinari iz BiH imaće pristup još jednom tržištu, tako da će moći uvećati svoje investicije, proizvodnju, te da kreiraju nova radna mjesta", istakao je Bigl.

Prema njegovim riječima, USAID će nastaviti da radi sa predstavnicima institucija, ali i sa predstavnicima proizvođača iz peradarskog i živinarskog sektora BiH, s ciljem povećanja izvoza u budućnosti, a samim tim i kreiranju novih radnih mjesta u zemlji.

(Akta)

U Bosni i Hercegovini svake godine skoro 360 ljudi pogine na putevima. Samo u prvih devet mjeseci desilo se skoro 27.000 nesreća, u kojima je 240 osoba smrtno stradalo, od kojih su 142 osobe smrtno stradale u Federaciji BiH, a 98 u Republici Srpskoj. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine taj crni broj u Federaciji BiH iznosio je 136, a u manjem bh. entitetu 80, što govori da je broj nesreća sa smrtnim posljedicama, nažalost, u porastu.

Vlaga i led

Samo u dvije teške nesreće koje su se u petak i subotu dogodile u mjestu Lužani kod Prnjavora te u Srednjem kod Sarajeva, četiri osobe su poginule, dok ih je isto toliko zadobilo teške i po život opasne povrede, piše “Dnevni avaz”.

Iako se nesreće dešavaju skoro svakodnevno, stručnjaci upozoravaju da se na prijelaznom periodu iz jeseni u zimu treba najviše čuvati, jer su ceste tada skliske i mokre. Dodatni problem su i nesavjesni vozači, koji ne zamijene na vrijeme ljetne za zimske gume na automobilima, iako su to, prema Zakonu, dužni učiniti još 15. novembra. Identična je situacija i sa starim i istrošenim gumama.

“Intresantno je pogledati mjesečnu neravnomjernost nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim povredama, jer je u Republici Srpskoj povećan broj nezgoda u novembru i decembru. Ljeti su to juli i avgust. Novembar i decembar znamo zašto, više vozila je na putevima, približavaju se božićni i novogodišnji praznici, a to znači i više alkohola. Dosta toga, naravno, zavisi i od vremena. Što saobraćajci kažu, najbolje je kad odmah padne snijeg, jer većina vozača shvati da je došlo do promjene na cesti i smanji brzinu. Najgore je ovo sad vrijeme, kad počinje zima, još nema snijega i padavina pa vozači, nažalost, još voze kao da je ljetni period. A na nekim putnim pravcima već imate led na kolovozu, jer su temperature minus tri ili četiri stepena, u nekim krivinama ujutro imate vlagu, jer ne dopire sunce pa dolazi do poledice. Sve to dovodi do slijetanja s kolovoza”, upozorava Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS.

U Evropi već uveliko razmišljaju o tome da uvedu obavezu da proizvođači novih vozila ugrade sigurnosne sisteme, kao što su skeniranje saobraćajnih znakova, sistem za prepoznavanje pješaka i drugih prepreka te da prednji dio vozila prilagode udarima kako bi bile manje povrede pješaka.

“Gdje smo mi u svemu tome? Još imamo više od 50 posto vozila starijih od 16 godina, koji nemaju čak ABS (sistem kočenja), ESP (stabilizator vozila u krivini) i zračne jastuke. Svi bismo mi voljeli novo vozilo, ali ekonomski to ne možemo. Ali, ako već vozimo vozilo starije od 16 godina, ne možemo se mjeriti s vozilom koje je staro, recimo, pet godina. Moramo povećati i svijest kad je riječ o održavanju vozila, da ne gledamo samo kako ćemo proći tehnički nego da otklonimo kvarove i nedostatke ukoliko ih ima”, poručio je Radović.

Zamor materijala

Radović, koji je već 25 godina vještak saobraćajne struke, naglasio je da kod starih vozila dolazi do zamora materijala.

– Mnoga starija vozila uopće nisu građena kao sada nova, u kojima je akcent stavljen na sigurnost u unutrašnjosti vozila, gdje se prednji i zadnji dijelovi mogu deformirati, ali kabina ostaje netaknuta. Tako sam bio očevidac da u nekim udesima vozači i putnici u starim vozilima budu teško povrijeđeni ili smrtno stradaju, dok u novim budu nepovrijeđeni. Nehumano je da čekamo da neko pogine pa da analiziramo zašto je poginuo. Moramo da prepoznajemo stanje, da li je problem brzina ili alkohol, zato su važni indikatori pa da vidimo da li policijske akcije imaju rezultate – zaključio je Radović.

Brzina i neiskustvo

Brzina je i dalje najveći uzrok nesreća. Najviše poginulih, skoro 30 posto, bilo je zbog slijetanja s kolovoza. Skoro 25 posto poginulih čine mladi između 21 i 30 godina pa se može zaključiti da je kombinacija brze vožnje i mladosti, odnosno neiskustva vozača, i ove godine imala negativne i nesagledive posljedice. Ima tu i drugih uzroka, kao što je nevezanje pojasa. Primjera radi, u Sloveniji čak više od 90 posto vozača i suvozača veže pojas, dok se putnici na zadnjoj klupi vežu u 70 posto slučajeva. Kod nas su te brojke za vozače i suvozače tek 66 posto, a za putnike na zadnjem sjedištu mizernih 11 posto.

Jezivi podaci

Jezivi globalni statistički podaci govore da u saobraćajnim nesrećama svake godine pogine skoro 1,25 miliona ljudi širom svijeta. Skoro 90 posto nesreća dešava se u zemljama u razvoju. Treba reći i da najmanje 30 miliona ljudi bude povrijeđeno u nesrećama.

(Tuzlanski.ba)

Obustava saobraćaja u Titovoj ulici u Tešnju 3. i 4.11.2018.g.

Općinsko vijeće Tešanj na sjednici održanoj 25. oktobra 2018. godine usvojilo je nacrt Budžeta za 2019. godinu i uputilo ga u javnu raspravu do 01.12.2018. godine, s ciljem izrade prijedloga Budžeta za 2019. godinu. Nacrt budžeta i Budžet za građane će biti istaknuti na internet stranici www.opcina-tesanj.ba i infopultu u zgradi Općine, te uredima Jelah i Tešanjka. Usmeni dio javne rasprave po mjestima, grupama budžetskih korisnika i građana planiran je u slijedećim terminima:

1. 14.11.2018. godine u 14 sati u Sali OV-a Tešanj (poseban termin za budžetske korisnike trezora - općinske službe, OIK, Općinsko pravobranilaštvo, Općinsko vijeće i Sindikat),
2. 20.11.2018. godine u 11 sati u Sali OV-a Tešanj (poseban termin za mjesne zajednice),
3. 21.11.2018. godine u 11,00 sati u Sali OV-a Tešanj (opšti termin za sve učesnike koji mogu prisustvovati raspravi tokom uobičajenog radnog vremena 7–15 sati),
4. 22.11.2018. godine u 11,00 sati u Sali Ureda Općine u Tešanjci (opšti termin za sve učesnike),
5. 23.11.2018. godine u 15,30 sati u Sali OV-a Tešanj (opšti termin za sve učesnike koji ne mogu prisustvovati raspravi tokom uobičajenog radnog vremena 7–15 sati) i
6. 26.11.2018. godine u 11,00 sati u Sali Ureda Općine u Jelahu (opšti termin za sve učesnike).

Prijedlozi i primjedbe mogu se dostavljati do 01.12.2018. godine, putem prijemne kancelarije ili na e-mail Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..
    
Dostavljeno:                    
1. Infopult,                    
2. Mediji,                      
3. Arhiva.                            


POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Hamzalija Hojkurić, dipl.ecc

Novi sistem predviđa podnošenje zahtjeva za odobrenje ulaska u prostor Šengena za svakog državljanina BiH starijeg od 18 godina.

Od početka 2021. godine državljani Bosne i Hercegovine, kao i još 61 države svijeta, uključujući i Sjedinjene Američke Države, koji žele putovati u Evropsku uniju, morat će prethodno osigurati vizu!
Kako je navedeno na zvaničnoj stranici Evropskog sistema za odobrenje putovanja (ETIAS), radi se o posebnoj vrsti odobrenja i nesmetanog boravka na teritoriji Šengena u trajanju od 90 dana.

Zvanična informacija

– Građani Bosne i Hercegovine od početka 2021. godine morat će dobiti vizu prije nego što krenu na put – piše na web-stranici ETIAS-a.

Evropska komisija u svom službenom listu netom je objavila izmjene i dopune viznog sistema kojim je predviđeno da i državljani BiH moraju putem interneta ispuniti poseban obrazac. U njemu će odgovoriti na brojna pitanja – ne samo osnovne podatke nego i imaju li veze s terorističkim organizacijama, drogiraju li se, jesu li osuđivani, jesu li se bavili švercom ljudi…

Također, morat će predočiti i svoju historiju zaposlenja, navesti gdje su ranije putovali u zemlje EU te odgovoriti na određena sigurnosna pitanja.

Naglašava se da pasoš aplikanta mora važiti najmanje tri mjeseca od dana planiranog ulaska u EU.

Sve će koštati sedam eura, a ETIAS viza važit će tri godine i s njom se može u tom periodu ulaziti i izlaziti iz EU kad god hoćete. Ostaje ograničenje da jedan dopušteni boravak na teritoriji Šengena ne smije biti duži od 90 dana.

Brzi odgovor

Aplikantu će trebati desetak minuta da odgovori na sva pitanja ETIAS-a. Nakon toga se podaci automatski obrađuju i odgovor na zahtjev za vizu treba stići na e-mail u roku od najviše četiri dana.

U ETIAS-u ističu da će 95 posto aplikacija obraditi u roku od nekoliko minuta i nakon toga na e-mail poslati obavijest o statusu. Očekuju da će skoro svi zahtjevi biti odobreni u tih nekoliko minuta. Rok od četiri dana ostavljen je za rješavanje nekih specifičnih situacija, poput nepotpune ili neprecizne dokumentacije.

Ako ni nakon 96 sati nema odgovora, smatra se da je aplikantu odbijen zahtjev za vizu.

Nema biometrijskih detalja

U ETIAS-u ističu da neće uzimati biometrijske detalje, poput otiska prsta ili fotografiranja lica.

Na web-stranici novog viznog sistema EU navodi se da će svi građani BiH stariji od 18 godina morati posjedovati ETIAS vizu.

Avaz

Prema podacima prikupljenim u nadležnim zdravstvenim ustanovama, u 42. sedmici raste broj prijavljenih slučajeva akutnih respiratornih infekcija ili influenci sličnih oboljenja na području Zeničko-dobojskog kantona. Ono što raduje jeste da u Kantonalnoj bolnici Zenica tokom prethodnog perioda nije bilo hospitaliziranih slučajeva teških akutnih respiratornih infekcija (SARI).

Obradom podataka iz zdravstvenih ustanova općina koje su dostavile svoje izvještaje, vidi se da je, od ukupnog broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija ili influenci sličnih oboljenja (929), najveći broj oboljelih sa područja općina Visoko (308) , Tešanj (266), Zenica (138) i Zavidovići (104). U protekloj, 42. sedmici 2018. godine, svoje podatke nisu dostavili nadležni iz općina Kakanj, Doboj Jug i Usora.

Kako je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ranije najavio, uokviru mjera nadzora nad gripom u Zeničko-dobojskom kantonu u sezoni 2018. / 2019., donesena je odluka da se kontinuirano, svake sedmice, objavljuju rezultati izvještaja o broju prijavljenih slučajeva gripe i oboljenja sličnih gripi na području ovog kantona, kao i povremeno daju preporuke i sugestije u prevenciji ovog i sličnih oboljenja.

Nadzor je započet, kako je uobičajeno, u 40. sedmici ove 2018. godine i trajati će najmanje dvanaest (12) sedmica.

Njemački “Spiegel” u opširnom istraživačkom tekstu piše kako je Volkswagenov bivši član upravnog odbora Sanz skovao poseban plan kako da se riješi Preventa. Pojašnjava i da se VW koristio sumnjivim metodama.

Volkswagen i Prevent vode ogorčenu borbu u vremenu kada su proizvođači automobila i dobavljači dijelova (liferanti) upućeni jedni na druge kao nikada ranije.

Cijeli slučaj pokazuje kako se VW – vodeći proizvođač automobila na svijetu – ophodi prema dobavljačima, piše u detaljnom članku objavljenom u najnovijem izdanju političkog magazina Der Spiegel.

Interni dokumenti pokazuju kako su članovi Upravnog odbora Volkswagen još prije nekoliko godina odlučili da Prevent isključe iz poslovanja, čime je doveden u pitanje opstanak ove grupacije. VW je to obrazložio tako što je naveo da se Prevent od 2015. više puta pokazao kao nepouzdan partner kao i da je više puta instrumentalizovao svoje firme-kćerke kako bi putem obustave isporuka dijelova Volkswagen doveo u nepriliku i sproveo neplauzibilne zahtjeve.

Time je koncernu, kako navodi u jednom internom dopisu, tokom 2015-te i 2016-te godine nanesena šteta u trocifrenom milionskom iznosu. Tačno je da je Prevent koristio zavisnost VW od isporuke određenih auto-dijelova kako bi isticao drastične zahtjeve. Prevent je priznao da se radilo o ekonomskoj samoodbrani kojom se suprotstavio krajnje nefer-potezima VW-a, prenosi Deutsche Welle.

Odnos između proizvođača automobila i dobavljača nikada nije bio jednostavan. VW, Daimler ili BMW su višestruko veći od njihovih isporučioca ako se izuzmu Bosh i Continental.

S druge strane, auto-proizvođači – kada su u pitanju ključni auto-dijelovi – igraju na kartu jednog jedinog dobavljača. To je efikasno ali dovodi ih u poziciju da ih se može ucjenjivati. Posebno VW je, kako kažu insajderi u branši,  primjenjivao “Single Sourcing” u cilju smanjenja troškova nabavke.

Pritisak na dobavljače

Hastorovi nisu jedini, koji su ozlojeđeni na Volkswagen. Uobičajeno je da auto-koncerni, i pored tekućih ugovora, traže od dobavljača dalje snižavanje cijena. Volkswagen bije glas da je posebno agresivan. Nakon izbijanja skandala sa dizelom, koncern je navodno tražio od isporučioca dijelova da snižavanjem cijena preuzmu dio novčanih kazni. VW to demantuje.

Onaj ko se ne pridržava pravila koncerna, mora računati s tim da mu sljedeći ugovor neće biti produžen. To sebi nijedan dobavljač ne može dozvoliti jer većina njih 20 i više od 20 posto obrta ostvaruje u poslovanju sa VW-om. Stoga branša autodijelova kao bez daha prati kako se familija Hastor suprotstavlja moćnim automobilskim koncernima.

Pri tome je upravo Volkswagen uzdigao Hastorove i napravio ih moćnim. Osnivač firme Nijaz Hastor je 80-tih radio na poslovima montaže VW-auta (op. red.: golf i caddy) u Sarajevu. Tada je stekao povjerenje vrha u VW-u. Potom je pod imenom Prevent  izgradio mrežu firmi dobavljača.

U BiH postao je poznat kao mecena a  u Wolfsburgu kao kvalitetan liferant koji nudi dijelove po povoljnim cijenama. Poznavaoci branše kažu da se stil rada promijenio kada su Hastorovi sinovi Damir i Kenan preuzeli poslove. Nasuprot tome u  Preventu tvrde da je do prekida došlo nakon spora oko firme Rioglass koja je specijalista za automobilsko staklo. Ovu firmu je Prevent  preuzeo 2009. godine na insistiranje Francisca Javiera Garcie Sanza, tadašnjeg člana Upravnog odbora VW-a, zaduženog za nabavku. Nakon što je Prevent preuzeo Rioglass, VW je prekršio dogovor i tri godine spuštao cijene na štetu Preventa. Volkswagen odbacuje ovu optužbu i kaže da su čak sklopljeni i dodatni ugovori kako bi se pomoglo Rioglassu.

Konflikt između Sanza i Hastorovih

Međutim, nakon spora oko Rioglassa počeo se zahuktavati konflikt između Hastorovih i člana upravnog odbora VW-a Sanza. Eskalirao je 2016-te oko Preventove  firme za proizvodnju presvlaka Car Trim i Preventove livnice ES Automobilguss. Ove firme su tražile od VW-a odštetu u visini od 58 miliona eura i sve je završilo na sudu. Ispostavilo se da VW uopšte nije imao namjeru da se pridržava novog ugovora.

Članu Upravnog odbora zaduženog za nabavku Franciscu Javieru Garcia Sanzu je očito bilo dosta Hastorovih. On je inače nasljednik ozloglašenog Josea Ignacio Lopeza, koji je 90-tih prešao iz General Motorsa u VW i koji je bio poznat pod nadimkom: “Davitelj iz Wolfsburga”, zato što je kod dobavljača izazivao strah i užas.

Neposredno nakon što je VW sa Preventom u avgustu 2016. godine postigao primirje, Francisco Javier Garcia Sanz je započeo “Projekt 1”. Bio je to Masterplan kojim se trebao riješiti Preventa. To proizilazi iz pisanih dokumenata sa sjednica Volfswagenovog upravnog odbora. Plan se sastojao u izgradnji mreže novih liferanata koji bi zamijenili Prevent i ispitivanju strukture vlasnika kod tzv. ‘kritičnih dobavljača’ sa ciljem da se do februara 2018. obustave i prekinu sve poslovne veze sa Preventom.

Volkswagen se nije libio pribjeći sumnjivim metodama. Pravno odjeljenje VW-a je preko jednog eksternog ureda čak unajmilo jednu sigurnosnu firmu iz Berlina, koja je za cilj  imala da prikuplja informacije o ljudima iz Preventa i onima koji su u okruženju ove grupacije. S tim u vezi Volkswagen je priznao da je u okviru “Business Partner Check” (kontrole poslovnih partnera) i u skladu sa pravnim propisima ispitan ‘jednocifreni broj osoba’.

VW je navodno bio spreman izdvojiti 200 miliona eura kako bi se riješio Preventa kao dobavljača. Računao je i sa dodatnim troškovima kao što su zahtjevi za odštetom nakon povlačenja ugovora. Troškovi su trebali biti podijeljeni na različite pogone i stručna odjeljenja kako akcioneri ne bi u nešto posumnjali i počeli da postavljaju kritična pitanja.

Volkswagen je, suočen sa ovim pitanjima, priznao da su mjere uvedene kako bi se obezbijedio nastavak proizvodnje u slučaju obustavljanja isporuka od strane Preventa. O troškovima za obustavu saradnje sa Preventom nije rekao ništa. Istaknuto je samo da odluka koncerna o okončanju saradnje sa Preventom nije bila vezana ni za kakav plan.

Prevent: VW želi potpunu kontrolu nad dobavljačima

No, koliko energije je VW menadžment uistinu utrošio da se riješi nevoljenog partnera, pokazuje slučaj Grammer. Krajem 2016. Prevent je imao udio od 20 posto u firmi sa 13.000 zaposlenih i godišnjim obrtom od 1,8 milijardi eura, koja proizvodi naslone za glave. Prije nego se Prevent mogao umiješati u operativne poslove, VW je smislio detaljan plan odbrane. Borba protiv Preventa zbog mogućeg preuzimanja nije došla od menadžmenta firme Grammar već ju je osmislio VW.

Iz jednog povjerljivog dokumenta od 13. decembra 2016. proizilazi da je VW tražio da se u  firmu dovede prijateljski akcioner, koji bi povećanjem udjela u kapitalu Grammara smanjio uticaj Preventa. Menadžeri Grammara su sproveli većinu VW-ovih ideja. Podržali su ih sindikati  IG Metall koji su radnike pozvali na proteste ali uz njih je bio i bivši državni sekretar Matthias Machnig (SPD), koji se solidalizirao sa poslovnim odborom.

Sprega političara i sindikata je u VW dio sistema. Pronađen je i prijateljski naklonjen akcioner: kineska firma Ningbo Jifeng, iako je njemačka vlada prema ovakvim akcionerima u drugim slučajevima bila ekstremno nepovjerljiva a kupovina firme Grammar sufinansirana iz državnih kineskih izvora.

VW je osporio da se kineska firma Ningbo Jifeng aktivno miješala u događanja sa firmom Grammar. U Preventu međutim tvrde da Volkswagen svojim dobavljačima ne želi diktirati samo uslove već da želi da odlučuje o tome ko će biti vlasnik neke dobavljačke firme.

Za automobilsku i dobavljačku industriju, smatra jedan auto-ekspert,  bi zapravo bilo dobro da, s obzirom na globalizaciju i digitalizaciju, njeguju dobre odnose.  To pretpostavlja uzajamno povjerenje. Ali između VW-a i Preventa toga više nema.

Prevent namjerava nastaviti sa kupovinom firmi dobavljača a Volkswagen želi maksimalnu kontrolu mreže dobavljača. Sanz, Hastorov protivnik broj 1, je doduše napustio VW, ali njegov nasljednik Stefan Sommer mogao bi za Prevent biti još opasniji.

VW već sada traži od dobavljača sve informacije, od proizvodnih metoda, troškova proizvodnje pa do materijala za proizvodnju dijelova  i njihovog sastava.

Neki od njih se plaše da bi ovaj koncern mogao iskoristiti njihove poslovne tajne, kako bi sam i jeftinije proizvodio dijelove. Za VW je isprogramiran  novi spor sa poslovnim partnerima. Čak i bez Preventa.

Danas se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini vedro uz postepeno naoblačenje tokom dana. Poslije podne ili u večernjim satima kiša se očekuje u centralnim, istočnim, sjeveroistočnim i jugoistočnim područjima Bosne. Na vrhovima planina je moguć slab snijeg. Vjetar prije podne slab jugozapadni, a poslije podne uglavnom umjeren, povremeno sa jakim udarima, sjeverni i sjeverozapadni. Dnevne temperature od 16 do 22, na jugu do 25 °C.

U četvrtak 25.10.2018., u Bosni prije podne umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje oblačnosti tokom dana. U Hercegovini pretežno vedro. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 6 do 11, a dnevne od 13 do 19, na jugu do 22 °C.

U petak 26.10.2018., u većem dijelu pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom i sumaglicom. Krajem dana i u večernjim satima porast naoblake u Hercegovini i na jugozapadu Bosne može usloviti slabu kišu. Jutarnje temperature od 7 do 13, na jugu od 10 do 14, a dnevne od 16 do 23 °C.

U subotu 27.10.2018., u Hercegovini, na jugozapadu Bosne i djelimično Krajini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U ostatku zemlje sunčano uz malu do umejrenu oblačnost. U Hercegovini povremeno sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima. Jutarnje temperature od 7 do 13, na jugu od 12 do 16, a dnevne od 20 do 26 °C.

Istraživačka agencija “Nielsen” predložila je oko 400 proizvoda za koje su putem online upitnika glasali trgovci iz Bosne i Hercegovine, a “In Store” magazin večeras je u Sarajevu organizovao izbor najboljih 100 proizvoda koji su dobili titulu “must have”.  Izboru “must have” proizvoda prisustvovali su predstavnici najvećih trgovina i kompanija iz BiH, čiji brendovi su izabrani (Nektar,  Zlatna džezva,  Jogobella, ABC sir,  Vitinka, Lejla voda, Grand kafa, Oaza voda, Klas brašno , tjestenine i jufke i drugi brendovi)

Izvršna urednica “InStore” magazina Edina Mizić naglašava da je ovogodišnji izbor urađen dosta bolje u odnosu na prošli, jer je istraživanja radila agencija “Nielsen”, a zatim su trgovci glasali za najboljih 100 proizvoda koje po njihovom mišljenju treba imati u asortimanu i na policama.

– Glasanje je trajalo mjesec dana, a zatim su obrađeni podaci. Interesantno je da su se na listi našli neki prošlogodišnji brendovi, ali i novi brendovi koji su ušli u konkurenciji kroz rubriku moj izbor. U toj rubrici su trgovci mogli predložiti proizvode kroz podatke koje možda Nielsen nije pratio – kazala je Mizić.

Naglašava da je izbor “In Store” magazina veoma bitan za proizvođače jer je put izgradnje brenda težak.

– Da bi brend postao prepoznatljiv i da bi se nametnuo trgovcima, te postao obavezan dio asortimana, važno je da se gradi, a ovo je jedan od načina za kompanije da svoje proizvode prezentuju i postave na police, jer su već preporučeni od najrelevantnijih trgovaca u BiH – objašnjava Mizić.

Grupacija AS Holding dobila je nagrade za osam brendova, a glasnogovornica grupacije Andrea Tomašević Kolenda ističe da nagrade znače mnogo za AS Holding jer su izbor vršili trgovci i kupci.

– Ponosni smo što su proizvođači i kupci prepoznali proizvode kompanija iz naše grupacije. Bili smo u utrci s dobro poznatim brendovima i drago nam je što je naš kvalitet još jedanput prepoznat, te što ćemo večeras dobiti priznanje. Mi osluškujemo potrebe tržišta, naših kupaca i prema njima prilagođavamo proizvode – izjavila je Tomašević Kolenda.

Kako je istaknuto na večerašnjoj ceremoniji, istraživanja ukazuju da jedno domaćinstvo u prosjeku ima potrebu za maksimalno 500 različitih proizvoda. Brojka varira u zavisnosti od razvijenosti tržišta, tako da za bh. tržište ne prelazi 400 proizvoda. Ponuda proizvoda je veća i do 100 puta od potražnje, a važno je birati proizvode koji zadovoljavaju potrebe potrošača.

Izbor 100 najboljih proizvoda u BiH je organizovan drugu godinu zaredom, a “In Store” magazin planira proširiti izbor i na ostale zemlje regiona.

Hifa Oil vodeći distributer nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini u četvrtak 11. oktobra 2018. sa početkom u 12 sati u Zenici (Željezarska bb) priredit će svečano otvorenje najsavremenijih terminala tečnih goriva na Balkanu.

Nove Hifa Oil Naftne terminale svečano će otvoriti predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave Hifa Oil kompanije, u prisustvu premijera Vlade Zeničko-dobojskog kantona Miralema Galijaševića, vlasnika i generalnog direktora Hifa Oil Izudina Ahmetlića, izvršnog direktora Venana Hadžiselimovića, te mnogobrojnih zvanica i gostiju, saopćili su iz kompanije.

Također, u okviru istog događaja bit će upriličeno i potpisivanje ugovora Hifa Oil i renomiranog turskog proizvođača prikolica Nursan Trailer o ekskluzivnom zastupništvu za Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, a o čemu je javnost već obaviještena protekle sedmice.

Nursan Trailer je kompanija koja proizvodi cisterne po najvišim standardima, i njihove cisterne se već nalaze u voznom parku velikih svjetskih distributera nafte i naftnih derivata kao što su Shell i Total. Ugovor će potpisati Kenan Ahmetlić i vlasnik Nursan Trailera Ahmet Toprakkale.