Slavoncima su počeli pristizati pozivi na sudjelovanje na vojnim vježbama.

Radi se o vojnoj vježbi 1. pješačke satnije i dijela ključnog osoblja, odnosno zapovjednog kadra, iz sastava 1. pješačke bojne. Vježba bi se trebala održati na vojnom poligonu Gašinci, a sve bi trajalo 9 dana. Planirano je sudjelovanje 155 ljudi.

Pripadnik pričuvnog sastava iz istočne Slavonije Indexu je ispričao kako nije jedini koji je dobio ovaj poziv. Kaže kako ga je MORH prije slanja ovog poziva telefonskim putem provjeravao kako bi utvrdili živi li i dalje u Hrvatskoj. Kako kaže, nije problem u odazivanju na vježbe, problem je u izbivanju s radnog mjesta.

“Radi se o tome da je većina pozvanih u radnom odnosu. Poslodavci su stvarno “oduševljeni” ovim postupkom. Naravno, MORH se ogradio i neodazivanje povlači kaznu do pet tisuća kuna”, rekao je pričuvnik koji je želio ostati anoniman.

U pozivu je istaknuta napomena u kojoj piše kako “neodazivanje ovom pozivu povlači odgovornost odredbama čl.119. st.1.1t.1. Zakona o obrani”. U tom članku, u stavku 1., piše kako će se novčanom kaznom od hiljadudo pet hiljada kuna kazniti za prekršaj fizička osoba “ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu nadležnog tijela u vrijeme i na mjestu koji su naznačeni u pojedinačnom odnosno općem pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, radnoj obvezi, radnoj pomoći odnosno ustupanje materijalnog sredstva”.

Međutim, što sve spada u “opravdani razlog” za neodazivanje na vojnu vježbu, odnosno kako bi uopšte ljudi mogli opravdati šefu izostajanje s radnog mjesta na devet dana zbog vojne vježbe? Iz MORH-a upućuju na svoju službenu stranicu.

Osim prigovora savjesti, MORH na svojim službenim stranicama kaže kako se “razvrstanom pričuvniku može na osobni zahtjev odgoditi vojno osposobljavanje ili vježba zbog obiteljskih i drugih razloga”. Taj zahtjev se mora podnijeti svom područnom odjelu u roku od osam dana od zaprimanja poziva.

Također, kažu kako “obuka ili vježba koja traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi zbog neodgodivih potreba službe ako to zatraži tijelo državne uprave, lokalne i područne samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen, dok takva potreba postoji, a najdulje za tri mjeseca”.

Prevedeno, iz obveze devetodnevnog trčanja po blatnom poligonu vas izvlači posao u državnoj službi. Ako ste kojim slučajem zaposleni kod privatnika, šef će se morati založiti za vas. Inače ćete platiti od hiljadu do pet hiljada kuna.

Vojna obveza za muškarce prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina, a za žene na kraju kalendarske godine u kojoj navršavaju 50 godina. Niste više vojni obveznik ako se ocijeni da ste nesposobni za vojnu službu u pričuvnom sastavu. Prestaje i temeljem otpusta iz hrvatskog državljanstva.

(tuzlanski.ba)

Više od 519.000 arakanskih muslimana izbjeglo je iz Mijanmara u susjedni Bangladeš od početka novog vala nasilja 25. augusta do sada, javlja Anadolu Agency (AA).

Pretpostavlja se da je do sada ubijeno najmanje 3.000 civila, a desetine hiljada pokušavaju spas pronaći u Bangladešu.

Na "putu spasa" mnogi izgube živote ili prolaze kroz dramu hodajući kroz blato, vodu i neuslovna područja.

U izvještaju Ureda Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarne pomoći (OCHA) potvrđeno je da je od kraja augusta do danas broj onih koji su uspjeli doći do Bangladeša dosegao 519.000.

Glasnogovornik Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Joel Millman ranije je izjavio da u arakanskom gradu Buthidaungu na prelazak u Cox's Bazar u Bangladešu čeka oko 100.000 arakanskih muslimana.

Iz UNICEF-a i Vlade Bangladeša saopćeno je da se među onima koji su stigli u tu zemlju nalazi 60 posto djece. Tokom pokušaja prelaska iz Arakana u Bangladeš preko rijeke Naf često dolazi do pomorskih nesreća sa smrtnim ishodom. Podaci govore da je od augusta u ovim nesrećama smrtno stradalo više od 100 arakanskih muslimana.

Oni koji se odlučuju na prelazak preko planinskih područja danima pješače i u Bangladeš stižu bolesni i iscrpljeni.

Samo i kampovima u Cox's Bazaru, prema posljednjim informacijama, nalazi se više od 900.000 civila iz Arakana. Prema podacima zdravstvenih radnika, među onima koji se nalaze u Bangladešu nalazi se i 18.523 trudnice i više od 42.000 djece koji su suočeni sa teškim zdravstvenim problemima.

Najveći problem je nedovoljna ishrana djece u kampovima u kojima su smješteni.

Vojska Mijanmara i budisti nastavljaju sa paljenjem muslimanskih sela na tom području. U proteklim sedmicama porušeno je i zapaljeno najmanje 200 sela arakanskih muslimana.

Ministar vanjskih poslova Bangladeša Hasan Mahmoud Ali potvrdio je da su do sada ubijene najmanje 3.000 arakasnkih muslimana. Međutim, mijanmarska vlast ne dozvoljava pristup tom području pa ne postoje tačni podaci o broju mrtvih.

Nije dozvoljen ni ulazak humanitarne pomoći nevladinih organizacija na to područje. Zbog toga se civili na tom području suočavaju sa glađu.

Arakanski muslimani Rohingye su već godinama najugroženija etnička manjina u svijetu, a već mjesecima se suočavaju sa novim valom nasilja u mijanmarskoj regiji Arakan.

Nakon provedene procedure javne nabavke, potpisan je ugovor za izgradnju vodovoda za područnu školu u Planjama.
Izvođač radova je firma Heldovac d.o.o. Žepče, a vrijednost je cca 24.426,09 KM. Sredstva su obezbijedili Općina Tešanj i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK putem OŠ Rešad Kadić (50:50).
Rok za završetak radova je 30 dana od dana uvođenja izvođača u posao.

Delegacija turske općine Selčuklu, koju su činili Pomoćnik načelnika Ali Ziya Yalčinkaya, Direktor odjela za vanjsku saradnju Ajhan Gurbuzer, te članovi Općinskog vijeća posjetili su Općinu Tešanj. Delegaciju su primili Općinski načelnik Suad Huskić, Predsjedavajući Općinskog vijeća Senad Subašić i pomoćnici Općinskog načelnika Hamzalija Hojkurić i Sabahudin Omerbašić.

Saradnja općina Selčuklu i Tešanj traje od 1994. godine, kada je potpisan Sporazum o saradnji, te je ova posjeta iskorištena za upoznavanje i razgovor o mogućoj saradnji na polju obrazovanja, kulture i ekonomije u narednom periodu.

Tokom sastanka, prikazana je i kratka prezentacija Tešnja, kako bi se gosti upoznali sa potencijalima naše općine.

U Bosnu i Hercegovinu je za pet godina i devet mjeseci uvezeno telefonskih uređaja vrijednih 606,3 miliona KM.

Vrijednost uvoza raste iz godine u godinu, a riječ je uglavnom o mobilnim telefonima.

Tako je u 2012. godini uvezeno telefona vrijednih oko 70,6 miliona maraka, a prošle godine je broj narastao na čak 119,8 miliona KM. Samo je u devet meseci ove godine uvezeno telefona vrijednih oko 114,9 miliona KM, izvještava Blic.rs.

Prodajna vrijednost na tržištu BiH je daleko veća, jer je riječ o vrijednostima na koje uvoznik plaća carinu prilikom uvoza.

Zanimljivo, ne vodi se evidenciju o broju telefonskih uređaja koji su uvezeni, već se računaju u kilogramima.

(manager.ba)

Korištenje peleta se smatra ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onog trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti su pale u vodu. Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u vještačku nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljem, sada imaju samo jedan cilj – ugrijati se ove zime, na bilo koji način.

Cijene peleta su više od 500 KM po toni, proizvođači tvrde da su se fokusirali samo na domaće tržište, trgovci da nisu digli cijene, a sve veći broj građana odlučuje se vratiti na ugalj i drva.

Kompanija Woodland iz Drvara 15. septembra je prestala izvoziti pelet kako bi zadovoljila potrebe domaćih kupaca. Međutim, susreću se s nizom problema.

“Problem nam stvara što drugi peletari obećavaju ljudima pelet i umjesto da ispoštuju dogovor, oni ga izvoze”, kazali su nam iz kompanije Woodland.

Situaciju su, tvrde, maksimalno iskoristili trgovci koji su kupili pelet po vansezonskim, nižim cijenama, a prodaju ga po znatno višim.

“Naručili su u julu i augustu i plaćaju po cijenama koje su tada bile aktuelne, a prodaju ga po 400-500 KM. Trgovci i sada traže pelet, ali se trudimo da ga prodajemo samo krajnjim kupcima koji imaju male peći. Također, susrećemo se i s visokim cijenama sirovine, jer vlasnici pilana zbog visokih cijena u trgovinama misle da i proizvođači prodaju pelet po visokim cijenama. Kod nas je veleprodajna cijena peleta 330 KM plus PDV”, navodi Budimir.

Iz kompanije Hifa tvrde da nemaju zalihe peleta i da ga uvoze, a da je cijena po kojoj ga prodaju formirana isključivo na principima tržišne ekonomije.

“Svi ozbiljniji prometnici peletom su prisiljeni uvoziti pelet kako bi ispoštovali potpisane ugovore i snabdjeli svoje kupce. Smatramo da je takvo djelovanje dovelo do jačanja ponude i zaustavljanja daljnjeg rasta cijena peleta na bh. tržištu. Smatramo da bilo koja firma pojedinačno ili udruženo ne može napraviti nestašicu peleta i stvoriti vještačku krizu ovog energenta u BiH. Treba znati da je slična situacija i u susjednim državama, kao i u Zapadnoj Evropi. Posrtanje pojedinih proizvođačkih giganta u EU je dovelo do problema na tamošnjem tržištu, uz neizbježne refleksije i na Balkan te se u zemljama regiona odvija sličan scenarij kao u BiH. Dakle, moramo znati da peleta nema dovoljno ni u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama”, tvrde iz kompanije Hifa.

NEMA PODATAKA OD UVEZENOM PELETU

Iz Woodlanda ističu da je povećanje cijena loša reklama te da bi novonastala situacija mogla dovesti do masovnog uvoza jeftinijeg i lošijeg peleta koji će se na domaćem tržištu prodavati po visokim cijenama. Vanjskotrgovinska komora BiH nema podatke o uvezenom peletu jer on, kako tvrde, spada u kategoriju otpadaka od drveta i nije ga moguće razdvojiti od iverala ili pilote.

“Problem je što niko nije skladištio pelet, savjetovali smo kupcima da kupuju u maju, junu i julu, kada je i cijena povoljnija, ali svi čekaju zimu. Imali smo ponudu da uvezemo pelet iz Bugarske i Ukrajine, ali nismo htjeli riskirati. Ne znamo kakav je taj pelet i sami sebi bismo napravili štetu ukoliko je lošeg kvaliteta”, kažu iz Woodlanda.

Iz kompanije Senigor tvrde da ne zarađuju na peletu koji prodaju, odnosno da na toni uzimaju samo 20 KM kako bi djelimično pokrili troškove prijevoza.

“Trenutna cijena peleta u Senigoru iznosi 440 KM po toni s PDV-om i prijevozom na teritoriji Kantona Sarajevo. Međutim, imamo minimalne količine, pošto je ogromna potražnja. Nabavna cijena koju plaćamo proizvođačima je 420 KM i mi na tu cijenu dodajemo 20 KM. Nismo lagerovali količine i sada nas je stvarno stid da kažemo kupcima da je cijena peleta 500-600 KM, a prije nekoliko mjeseci je bila 300 KM. Jedno vrijeme smo bojkotovali proizvođače kada su digli cijene, ali smo odlučili da je ipak korisnije da prodajemo po našoj nabavnoj cijeni uz malu korekciju za dodatni trošak transporta koji imamo da odvezemo na adresu naših kupaca”, kazao nam je izvršni direktor Senigora Alem Omerhodžić.

BH. PELET ZBOG KVALITETA TRAŽEN NA STRANOM TRŽIŠTU

Tvrdi da trenutno prodaju samo pelet domaćih proizvođača jer se u većini slučajeva proizvodi ili sastoji od bukovog drveta, dok se strani pelet uglavnom pravi od manje kaloričnog drveta i samim tim je lošijeg kvaliteta.

“Međutim, zbog nedostatka količina i bezobrazne cijene bit ćemo primorani da uvezemo određenu količinu peleta po nižoj cijeni. Smatram da mnogi proizvođači kopaju sebi jamu s abnormalnim povećanjem cijena peleta pred sezonu, ne uzimajuću u obzir potencijalne dugoročne posljedice svojih poslovnih odluka. Zakon ponude i potražnje je osnovni razlog povećanja cijene peleta na lokalnom tržištu. Pelet proizveden u BiH je mnogo kvalitetniji od peleta koji se proizvodi u drugim evropskim zemljama i zbog toga je naš pelet tražen na tržištu Italije, Austrije i drugih zemalja, a to su tržišta koja su spremna da plate pelet po mnogo višoj cijeni nego što su stanovnici BiH u mogućnosti”, ističe Omerhodžić.

Smatra da se u cijelu priču trebaju uključiti nadležne institucije, jer je na slobodnom tržištu teško uvesti bilo kakve restrikcije ili limitirati cijene.

“Vjerujem da je proizvodnja peleta ogromna prilika za BiH da razvije masovnu proizvodnju i osigura vlastitu metodu toplifikacije naših domova. Masovna proizvodnja peleta bi bila idealno rješenje za problem toplifikacije, kao i čišćenja mnogih degradiranih šuma. U tom smislu mislim da je potrebno da se resorna ministarstva zaduže za kreiranje plana i poticaja prema proizvođačima peleta”, navodi izvršni direktor Senigora.

Ipak, uprkos visokim cijenama zaključuje da je pelet, kao ekološki prihvatljiv proizvod, i dalje jedan od ekonomičnijih proizvoda za zagrijavanje domova, ako se uporedi s cijenom električne energije ili plina.

(klix.ba)

Danas u većem dijelu Bosne po kotlinama prije podne, dugotrajna magla ili niska oblačnost. U drugom dijelu dana pretežno sunčano. U Hercegovini sunčano uz malu oblačnost. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka između 15 i 22 stupnja.

11.10.2017. - 06:49:06.PROGNOZA VREMENA ZA 12.10.2017 (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 8, na jugu do 11, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 22 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 13.10.2017 (Petak)., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab sjevernog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9, na jugu do 12, a najviša dnevna temperatura zraka između 16 i 22, na jugu zemlje do 25 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 14.10.2017 (Subota)., u Bosni i Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost, koja ponegdje može biti i dugotrajna. Vjetar slab jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 8, na jugu do 12, najviša dnevna temperatura zraka između 16 i 22, na jugu zemlje do 25 stupnjeva.

Na platou ispred zgrade Općine Stari Grad u Sarajevu danas je predstavljeno vatrogasno vozilo napravljeno po najmodernijim evropskim standardima, a za koje se dijelovi izrađuju u Živinicama, u firmi Sućo, prenosi Anadolu Agency (AA).

Početkom ove godine u Živinicima ja otvorena firma Sućo d.o.o, predstavnica njemačke kompanije Lentner GmbH koja se bavi proizvodnjom sofisticiranih vatrogasnih vozila. Vlasnik i direktor firme je Suad Bešlić, inovator iz Bosne i Hercegovine zahvaljujući čijim idejama je i konstruisano vatrogasno vozilo.

Bešlić je na zahtjev firme Lentner GmbH i želju kupaca osmislio nove ideje za konstrukciju vatrogasnog vozila zahvaljujući kojima je ono unaprijeđeno u toj mjeri da je njegova proizvodnja i prodaja porasla za 30 posto. Potražnja je tolika da se na kupovinu ovakvog vozila mora čekati više od dvije godine.

Bešlić ističe da od momenta projektovanja vozila, pa do njegovog izlaska iz fabrike treba proći svega devet mjeseci, a da bi se ovo vozilo u potpunosti proizvodilo u BiH, potrebna je podrška svih, od lokalnog do najvišeg nivoa vlasti.

“Ovo vozilo je moja inovacija, a istovremeno radim i za njemačku firmu Lentner GmbH, koja spada među 50 najboljih u ovoj branši. Početkom ove godine došao sam na ideju da dio proizvodnje prebacim u našu zemlju i sada se možemo pohvaliti da je kompletna konstrukcija ovog vozila rađena u BiH. Trenutno imamo 20 uposlenika, a plan je da iduće godine broj povećamo na 100. Naš krajnji cilj je da za četiri godine jedno ovakvo vozilo u potpunosti bude proizvedeno u BiH”, kazao je Bešlić.

Predstavljeno vozilo je rađeno po posljednjim tehnološkim dostignućima, ali i pravnim normama, te željama kupaca.

“Prezentaciju vozila smo prvo uradili u BiH, a za sljedeću sedmicu je zakazana i u Njemačkoj,” dodao je Bešlić.

Među prvima u BiH koji bi mogli imati jedno ovakvo vozilo je Općina Stari Grad, a prilikom današnje prezentacije načelnik Ibrahim Hadžibajrić to je i najavio.

Danas je u Novom Šeheru-općina Maglaj, premijer Miralem Galijašević otvorio modernu sportsku dvoranu u čiju izgradnju je Zeničko-dobojski kanton uložio 1.5 milona KM.

Uz bogat kulturno-zabavni program, dvorana je predata na korištenje učenicima OŠ“Novi Šeher“ za izvođenje nastave i vannastavnih aktivnosti a koristit će je i građani MZ Novi Šeher za kulturne, sportske i druge manifestacije, što će obogatiti društveni život građana sa ovog područja.

Otvaranju su prisustvovali pored ,učenika, nastavnika, rukovodstva škole i građana Novog Šehera i čelnici lokalne uprave te članovi Vlade ZDK sa premijerom Galijaševićem.

Press služba

“U Bosni i Hercegovini sve je više prijava kršenja ljudskih prava, a i dalje se najviše odnose na rad pravosuđa” potvrdila je danas ombudsman BiH Jasminka Džumhur.

U prošloj godini bilo je oko 1.000 prijava građana na rad pravosuđa, a na drugom mjestu je rad uprave.

“Žalbe građana postaju sve kompleksnije i ukazuju na višestruke povrede prava. Najčešće se uz kršenje određenih prava veže i segment diskriminacije, tako da sam postupak koje provode Ombudsmani postaje sve kompleksniji i dugotrajniji”, upozorila je Džumhur u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Ukazala je na potrebu da se uskladi domaće sa zakonodavstvom EU, jer bez dobrih zakona nemoguće je ostvariti vladavinu prava.

“Ako se analizira rad parlamenata u BiH i usvojeni zakoni u protekle dvije godine, može se reći da postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s tim pitanjem” rekla je.

Dodala je i da postaje sve teže baviti se ljudskim pravima u BiH, jer gotovo svako pitanje koje se tiče običnih građana veoma brzo dobija etiketu političkog.

Ombudsmani BiH Jasminka Džumhur, Nives Jukić i Ljubinko Mitrović danas su u Banjoj Luci razgovarali s kolegama iz Srbije, koje je predvodio Zoran Pašalić.

Istaknuta je važnost regionalne saradnje, ljudskih prava civilnih žrtava rata, ekonomsko-socijalnih prava i ostvarivanja prava na penziju itd.

Neophodno je, kako su naveli, da se radi na rješavanju problema zaštite ljudskih prava te funkcioniranja pravosuđa. 

(tuzlanski.ba)