Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu zemlje do 34 °C.

U petak 08.09.2023., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla.

Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 25 do 31, na jugu zemlje do 34 °C.

U subotu 09.09.2023., sunčano vrijeme uz malu oblačnost. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 25 do 31, na jugu zemlje do 34 °C.

U nedjelju 10.09.2023., sunčano. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 27 do 33, na jugu zemlje do 35 °C.

U ponedjeljak 11.09.2023., sunčano. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 28 do 35 °C.

Učenici i nastavnici Osnovne škole “25. novembar” u Velikoj Kladuši neće moći koristiti mobilne telefone tokom izvođenja nastave, čime je ova škola do sada prva i jedina na području Unsko-sanskog kantona koja je uvela ovakvo pravilo.

Direktorica ove obrazovne ustanove Veldina Alibegić kaže kako je ovakva praksa određena pravilnikom o kućnom redu koji je usvojen na školskom odboru.

“Moram da kažem da smo to usvojili još prošle godine, ali do sada smo bili fleksibilni i ne tako rigorozni. Ove godine odlučili smo drugačije, pa učenici telefone mogu dati nastavniku na čuvanje ili ih isključiti i staviti u torbe. Ovaj pravilnik važi i za nastavnike, izuzev u onim slučajevima kada se uređaj može koristiti u svrhu nastavnog procesa”, kaže Alibegićeva. Dodala je kako imaju podršku većine roditelja, te smatra kako su ovakvom mjerom na dobrom putu.

“Mnogi roditelji kažu da im je ovo neka vrsta pomoći, jer oni sami nisu smogli snage da zabrane ili ograniče svojoj djeci upotrebu telefona. Smatramo da će ova mjera doprinijeti da se učenici više socijaliziraju i druže međusobno, jer je njihov fokus uvijek bio na telefonima i nisu se mogli fokusirati na nastavne sadržaje. To su bili i naši ključni razlozi za ovakvu odluku”, kazala je ona.

Pomenutu osnovnu školu u Velikoj Kladuši ove školske godine pohađa 538 učenika svrstanih u 26 odjeljenja, a u prve razrede uspjeli su upisati 68 đaka, što je više nego u prethodnoj godini.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Zagađenje zraka uzrokuje sedam miliona smrtnih slučajeva svake godine, a gotovo cijeli svijet i dalje živi bez "kvalitetnog zraka".

Ujedinjene nacije su 7. septembar proglasile Međunarodnim danom čistog zraka za plavo nebo, kao globalni poziv na akciju prema jedinstvenom, ujedinjujućem cilju - čistom zraku za sve.

Prema Svjetskom izvještaju o zagađenju zraka iz 2022. godine, Čad, Irak, Pakistan, Bahrein i Bangladeš su među zemljama koje imaju najzagađeniji zrak na svijetu. Zemlje koje imaju najčistiji zrak su Guam, Francuska Polinezija i Bermudi.

Grad s najvećim zagađenjem zraka na svijetu je tajlandski Chiang Mai.

Prema podacima Evropskog statističkog ureda (Eurostat) za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je imala najzagađeniji zrak u Evropi, a slijede Sjeverna Makedonija i Srbija.

U izvještaju koji je objavio švicarski IQ Air, koji uživo prati kvalitet zraka u 101 zemlji svijeta, Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island i Novi Zeland prikazane su među zemljama s najčšćim zrakom na svijetu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za 2020. godinu, zagađenje zraka uzrokuje sedam miliona smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine. Ovaj broj ukazuje da je smrtnost uzrokovana zagađenjem zraka na istom nivou kao i smrtnost uzrokovana pušenjem i pothranjenošću.

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), objavila je da je 238.000 ljudi širom Evropske unije (EU) umrlo "prerano" 2020. godine zbog zagađenja izazvanog "malim česticama u zraku".

EEA je također primijetila da zagađenje zraka svake godine u Evropi ubije više od 1.200 djece i osoba mlađih od 18 godina.

U izvještaju koji je WHO objavio 2022. godine, naglašeno je da 99 posto svjetske populacije živi ispod standarda kvaliteta zraka i u uslovima koji ugrožavaju zdravlje ljudi.

U izvještaju je rečeno da zrak u svim ispitanim zemljama i gradovima sadrži fine čestice i dušikov dioksid u količini štetnoj za tijelo, te da se ti elementi uglavnom nalaze u zraku u zemljama "srednjih i niskih primanja".

U izvještaju, prosječni ljudski životni vijek mogao bi se produžiti za 2,3 godine ako sve zemlje ispune standarde WHO-a za zagađenje zraka.

Istakli su da je zagađenje zraka i dalje najveća vanjska prijetnja ljudskom životu. Najviše smrtnih slučajeva uzrokuje u Južnoj Aziji.

U izvještaju je istaknuto da bi nastavak postojećeg nivoa zagađenja u Bangladešu, Indiji, Nepalu i Pakistanu mogao smanjiti životni vijek ljudi u prosjeku za pet godina.

(federalna.ba)

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela je odluku kojom je, kao mjera neposredne kontrole cijena na području Federacije BiH, utvrđena maksimalna visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

Cilj ove mjere je spriječiti daljnje enormno povećanje cijena proizvoda na tržištu, a trgovcima omogući kontinuet u poslovanju, bez ostvarenja ekstra profita.

Dvije prosječne plate ne mogu izmiriti iznos potrošačke korpe koja sad već prelazi tri hiljade maraka u Federaciji BiH. Samo za hranu, jednoj porodici treba 1400 maraka mjesečno.

Sami građani ne vjeruju da će ograničavanje visine marži smanjiti enormno povećanje cijena proizvoda, javlja BHRT.

Anketirani građani kažu:

“Ne, oni su u dosluhu jedni s drugima i oni to rade između sebe na uštrb naroda”.

“Sumnjam u to, ali iskreno se nadam jer su cijene dosegle neki novi koji je stvarno više nikome nije prihvatljiv”.

“Mislim da neće, zato što se njima više isplati platiti kaznu nego maržu, tako da, cijene su užasne, jednostavno nisu u skladu ni sa inflacijom niti ičim, a nema nikave kontrole, država ne funkcionira u načinu kontrole, i mislim da joj nije u interesu da zastiti građane”.

Federalna vlada ograničila je visinu marži određenih proizvoda u odnosu na nabavnu cijenu, u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, te s ciljem zaštite životnog standarda građana. Marže su ograničene na osnovne životne namirnice – hljeb, brašno, mlijeko, ulje, šećer, jaja, svježe meso, te deterdžente za veš i suđe. Pri određivanju visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa o tome da trgovac može pokriti troškove i osigurati kontinuitet u poslovanju, ali da ne ostvaruje ekstra profit, kažu u resornom ministarstvu.

Vlada Federacije BiH propisala je najviše marže za određene proizvode:

veleprodajna marža/maloprodajna marža

pšenično brašno TIP 550 (po 1kg) 5% 7%

kruh od pšeničnog brašna (po 1kg) 5% 7%

mlijeko (po 1 l) 3% 6%

suncokretovo ulje (po 1 l) 5% 6%

šećer Kristal bijeli (po 1 kg) 4% 8%

jaja (po kom.) 5% 6%

svježe meso 5% 6%

deterdženti za veš u prahu (po 1 kg) 8% 12%

deterdženti za suđe tečni (po 1 l) 8% 12%

“Vodili smo se time da to budu strateski artikli i da probamo ispoštovati našu obvezu da je slobodno formiranje cijena zakonsko i ustavno pravo, tako da smo pokušali odrediti osnovne strateške robe i da to usuglasimo sa onim robama koje su predmet nabavke federalnog zavoda robnih rezervi”, rekao je Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije BiH.

U Udruzi za zaštitu potrošača smatraju da ova vladina mjera nije dovoljna kako bi bio spriječen rast cijena proizvoda u našoj zemlji, jer je trgovcima isplativije platiti kaznu u odnosu na profit koji ostvaruju. S druge strane, ističu kao ključni problem što BiH uvozi 80 posto hrane koju konzumiramo.

“Mi kao država, kao institucije ne kontroliramo našu cijenu hrane, kad bismo je kontrolirali, kad bismo je proizvodili, mi bismo mogli sami određivati zajedno s proizvođačima cijenu hrane, imati robne rezerve i tako balansirati i kontrolirati cijenu na tržištu. Ukratko, mislim da neće puno donijeti jer trgovci se snalaze, navodi Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”.

Visoka inflacija utjecala je na smanjenje kupovne moći stanovništva u našoj zemlji. Uz povećanje plaća, jedna od mjera zaštite građana je i veća kontrola i veće kazne zbog neopravdanog povećanja cijena. Još se čeka na izmjene Zakona o kontroli cijena, kako bi oštrijom kaznenom politikom bila postignuta svrha kažnjavanja.

Nemili događaji iz Lukavca kada je učenik s nepunih 14 godina pucao u svog nastavnika i teško ga ranio, potaknuo je nadležne institucije u Bosni i Hercegovini na dodatni oprez, održani su sastanci s resornim ministarstvima, zatražena je pojačana prisutnost policijskih službenika u blizini škola diljem Federacije BiH. Tuzlanski kanton otišao je i korak dalje s inicijativom uvođenja novčanih kazni za roditelje djece, odnosno učenika problematičnog, devijantnog ponašanja. Naime, usvajanjem izmjena Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Skupštini TK već od ove godine pravila u školama bit će značajno drugačija.

Kako stoji u spomenutom Zakonu o osnovnom obrazovanju, roditelji su dužni osigurati da se dijete tijekom razdoblja trajanja obveznog obrazovanja u školi pridržava načela i pravila utvrđenih u posebnom propisu kojim se uređuje kućni red u školi, a koji donosi ministar. Također, roditelji učenika obvezni su surađivati sa školom u cilju prepoznavanja/prevencije i/ili sprječavanja neprihvatljivog ponašanja učenika u skladu s posebnim propisom koji donosi ministar.

“Novčanom kaznom od 500 do 1500 KM kaznit će se za prekršaj roditelj ako ne osigura da se dijete tijekom razdoblja trajanja obveznog obrazovanja u školi pridržava načela i pravila utvrđenih u posebnom propisu kojim se uređuje kućni red u školi. Novčanom kaznom od 500 do 1500 KM kaznit će se za prekršaj roditelj koji ne surađuje sa školom u cilju prepoznavanja/prevencije i/ili sprječavanja neprihvatljivog ponašanja u skladu s posebnim propisom”, stoji u izmjenama Zakona o osnovnom obrazovanju.

Evropska unija traži od Bosne i Hercegovine da uvede vize zemljama s kojima ima bezvizni režim, a koje su pod viznim režimom EU.

Među zemljama kojima EU želi da BiH uvede vize su Azerbejdžan, Bahrein, Kina, Kuvajt, Oman, Katar, Rusija i Turska. Iako će u BiH ovaj zahtjev sigurno izazvati negodovanje, barem kada su neke zemlje s liste u pitanju, radi se o obavezi koja proističe iz Sporazuma o bezviznom režimu između BiH i EU iz 2010. godine. Naime, jedna od ključnih obaveza BiH je da postepeno uskladi svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako želi da zadrži bezvizni režim. Otada je prošlo 13 godina, a BiH još uvijek nije ispunila ovu obavezu, što može ugroziti njen bezvizni status.

Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, "Nezavisnim" je potvrdio da je to pitanje koje mu postavljaju sagovornici iz EU. Posljednji put kada je o tome vodio razgovor je, kako kaže, prilikom prošlosedmične posjete Beču, gdje je razgovarao s Gerhardom Karnerom, ministrom unutrašnjih poslova Austrije.

"Oni su od nas tražili da uvedemo vize, a ja sam im objasnio da se u ovom trenutku ne može postići unutrašnja saglasnost što se tiče viza za građane Rusije i građane Turske, jer imate Srbe koji ne bi pristali na vize Rusiji, a Bošnjake koji ne bi pristali da se vize uvedu Turskoj", rekao je Nešić za "Nezavisne". On je, međutim, istakao da postoji mogućnost da se u ovom trenutku uvedu vize nekim od zemalja na spisku.

"Time bismo pokazali spremnost na kompromis, a i na neki način demonstrirali pripadnost evropskoj porodici", rekao nam je Nešić.

U Evropskoj komisiji nam kažu da BiH mora početi da ostvaruje napredak po pitanju usklađivanja vizne politike s EU. U ovom trenutku, kako se čini, prioritet je ipak uvođenje viza zemljama koje predstavljaju izazove u vezi s iregularnim migracijama i bezbjednosnim prijetnjama.

"To će biti važna tema kontinuiranog dijaloga između EU i BiH. U kontekstu mehanizma suspenzije, u skladu s članom 8 Regulative o vizama, Evropska komisija će stalno posmatrati i ocjenjivati aktivnosti koje BiH preduzima prema usklađivanju s viznom politikom EU", rekli su oni.

Drugim riječima, Evropska komisija zadržava pravo da ministrima unutrašnjih poslova EU eventualno preporuči suspenziju bezviznog režima ako se BiH ne uskladi s viznom politikom EU.

Osim pitanja vizne politike, EU najviše zanima menadžment migracija, posebno kad je u pitanju humani tretman azilanata i izbjeglica, kao i pravilno funkcionisanje sistema za podnošenje azila.

"I dalje postoje ozbiljne prepreke kako bi se osigurao efektivan pristup procedurama za azil. Zakoni treba bolje da budu implementirani, posebno da bi se obezbijedilo sistemsko poštovanje proceduralnih garancija za tražioce azila. Pristup azilu bi trebalo da bude ojačan kako bi se brže procesuirali pristigli zahtjevi", naglasili su oni.

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni u jutarnjim satima će biti magle i niske oblačnosti.

Vjetar slab do umjerene jačine, istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura između 25 i 30, jugu zemlje do 32 stepena.

U Sarajevu će biti umjereno oblačno. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 13, a najviša dnevna oko 26 stepeni.

Svakim danom sve toplije

Svakim narednim danom postepeno sve toplije uz više sunčanih intervala, pogotovo u drugom dijelu ove sedmice kada će i vjetar potpuno oslabiti, javlja BHmeteo.

Kako trenutno sugerišu prognozni modeli opšta slika sunčanog, toplog i stabilnog vremena potrajati će barem do 13. septembra Na neke značajnije padavine ćemo se načekati.

Prema dugoročnoj prognozi FHMZ-a, do 19. septembra, pod utjecajem prostranog polja visokog zračnog pritiska stacioniranog nad Evropom, izgledno je stabilno vrijeme i postepen porast temperatura zraka koje će biti iznad prosječnih za ovaj dio godine.

Do 8. septembra u Bosni će jutra biti svježa uz minimalne temperature od 9 do 14 stepeni, u Hercegovini od 15 do 20. Tokom dana najviše temperature zraka u Bosni od 24 do 29, u Hercegovini od 28 do 33 stepena.

Prognoza za naredne dane

U četvrtak će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje od 16 do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 32 stepena.

U petak pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje od 16 do 20 stepeni Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 33 stepena.

U subotu pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 20 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 33 stepena.

Bivši vođa američke skupine ekstremne desnice Proud Boys Enrique Tarrio osuđen je na 22 godine zatvora, što je najteža kazna izrečena za napad na Kapitol. Prošlog su tjedna četvorica pripadnika Proud Boysa, koji su u svibnju proglašeni krivima kao i Enrique Tarrio, osuđeni na zatvorske kazne od 10 do 18 godina.

Dosad najtežu kaznu za napad, 18 godina, dobio je Stewart Rhodes, utemeljitelj ekstremno desne skupine Oath Keepers.

Glavni pokretač urote

Dvjestotinjak pripadnika Proud Boysa napalo je 6. siječnja 2021. godine Kapitol, sjedište američkoga Kongresa, kako bi pokušali spriječiti potvrdu izborne pobjede demokrata Joea Bidena nad tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom. Taj je dan, rekao je sudija Timothy Kelly, “izbrisao našu tradiciju mirnog prijenosa vlasti”.

Za razliku od ostale četvorice Tarrio, za kojega je tužiteljstvo tražilo 33 godine zatvora, toga dana nije bio u Washingtonu, no sudac je procijenio da je “Tarrio bio glavni pokretač urote”.

Na sudiju, kako se čini, nije djelovalo kajanje optuženoga, čiji su glas povremeno gušili jecaji i koji je 6. januara 2021. ocijenio “strašnim danom” te zatražio “milost”, kao što su prije njega učinile njegova sestra, zaručnica i majka.

Optuženo više od 1.100 osoba

Tužitelj Conor Mulroe tražio je oštriju kaznu za Tarrija od one koju su dobili ostali, dok su njegovi odvjetnici tvrdili da njihov klijent nije sudjelovao u napadima jer toga dana nije bio u Washingtonu. Sudac je, međutim, ocijenio da se zahvaljujući tome mogao “ograditi” od napada na Kapitol.

“Tarrijeva odsutnost ne umanjuje težinu njegovih djela jer je on bio više general nego običan vojnik”, ustvrdilo je tužiteljstvo.

Nakon napada na Kapitol u januaru 2021. godine uhapšeno je i optuženo više od 1.100 osoba. Više od polovine njih osuđeno je, uglavnom na stroge zatvorske kazne.

(fokus.ba)

Zdravko Marošević je podnio ostavku na mjesto predsjednika Općinskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH Vareš i objavio da napušta HDZ BiH. Njegovo saopćenje u cijelosti prenosimo.

-Općinski odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH Vareš

Poštovani,

ovim putem Vas obavještavam da dajem neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Općinskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH Vareš i zahtijevam da me izbrišete iz članstva Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Obrazloženje: Na temelju posljednjih događaja u Županijskom odboru Hrvatske demokratske zajednice Zeničko-dobojske županije, na temelju ponašanja dužnosnika Hrvatske demokratske zajednice u županijskoj i federalnoj vlasti prema Općini Vareš i općinskom načelniku, na ovu odluku, sa velikim žaljenjem, morao sam se odlučiti.

Kao zamjenik predsjednika ŽO Hrvatske demokratske zajednice BiH Zeničko-dobojske županije zajedno sa predsjednikom ŽO gospodinom Ivom Tadićem vodio sam Županijski odbor sa velikim uspjesima. Naime, osigurali smo učešće u Vladi Zeničko-dobojske županije, osigurali smo tri načelničke pozicije u Zeničko-dobojskoj županiji iz Hrvatske demokratske zajednice, izborili tri zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojske županije, donosili odluke većinski, postavili kadrove u upravne odbore i postavili direktore zahvaljujući dobroj suradnji u Vladi Zeničko-dobojske županije, osigurali sredstva za mnoge projekte u svim općinama, pomogli udruženja i vjerske ustanove, osigurali izaslanika u Dom naroda FBiH. Sve to nije bilo dovoljno i grupacija oko člana predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH Mate Zovke utiče kod predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH da na svoju volju promijeni izbornu listu za Skupštinu Zeničko-dobojske županije za izbore 2022. godine i da po njihovoj samovolji stave one kandidate koji nemaju iza sebe nikakve rezultate ni iskustvo. Također, po istom principu su formirali formulu za izbor Županijskog odbora, tj. po samovolji Mate Zovke, člana predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH. Po toj formuli su izabrali ŽO Hrvatske demokratske zajednice BiH koji ne odražava volju hrvatskoga naroda i koji nema potrebnu teritorijalnu zastupljenost. Nažalost, danas pod takvim ŽO Hrvatske demokratske zajednice BiH Mate Zovke uklanjaju se sa pozicija kadrovi Hrvatske demokratske zajednice koje smo uz dosta poteškoća uspjeli postaviti na bitne funkcije u Zeničko-dobojskoj županiji i postavljaju kadrovi koji nemaju veze sa Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Napominjem da Općinski odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH Vareš vodim preko 20 godina, da sam organizirao politički život Hrvata, otklonio razjedinjenost hrvatskog naroda u Varešu, osigurao učešće u vlasti na općinskom nivou, cijelo vrijeme imali predsjedavajućeg Općinskog vijeća Vareš do mog izbora za načelnika općine 2016 godine. Kao načelnik sam organizirao život u Varešu na dobrobit svih građana, iz proračuna ravnopravno financirao sve religijske zajednice, sva udruženja proistekla iz domovinskog rata kao i mnoge druge udruge i ustanove od interesa za Hrvate iz susjednih općina koje se nemaju na koga osloniti osim na Općinski odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH Vareš i mene kao načelnika Općine Vareš.

Sa velikim žaljenjem moram reći da je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH gospodin Dragan Čović prihvatio suludu politiku njegovog bliskog suradnika Mate Zovke.

Poštovani bivši stranački prijatelji, svom Općinskom odboru Hrvatske demokratske zajednice BiH Vareš želim da nastave uspješno raditi i da izaberu svoje novo rukovodstvo te da ću Vam uvijek biti prijatelj i kao načelnik biti na raspolaganju.

Ostati ću uvijek vjeran, kako svom hrvatskome narodu tako i svim građanima općine Vareš i Bosne i Hercegovine. Nastaviti ću raditi ono zbog čega sam i ušao u Hrvatsku demokratsku zajednicu, braniti ću interese Hrvata u Varešu kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i svih građana Bosne i Hercegovine, sve u interesu boljeg i ljepšeg življenja i sigurne budućnosti. To je moja ljudska zadaća koja nepoznaje druge vrijednosti, koja ne zna biti licemjerna i dvolična.

S poštovanjem,

Zdravko Marošević