Radnici Željeznica Republike Srpske (ŽRS) danas su na protetsima u Doboju zatražilu ostavku generalnog direktora tog javnog preduzeća Dragan Savanovića.

"Uprava napolje", "Lopovi", "Izlazite napolje", "Ostavka", "Gladni smo", "Hoćemo da radimo", "Dajte nam plate", uzvikivalo je nekoliko stotina radnika ŽRS-a ispred upravne zgrade ovog javnog preduzeća u Doboju.

Nezadovljstvo radnika kulminiralo je na ovom mjestu, a uz zvižduke menadžmentu, prezentirali su svoje zahtjeve koji se odnose na isplatu neisplaćenih plaća, dugovanja po osnovu naknada te zbog nove sistematizacije , kao i zbog neisplaćivanja izvršnih presuda.

Predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa ŽRS-a Simo Cvjetković je u obraćanju radnicima zatražio da se obustavi nova sistematizacija, kojom je predviđeno da se u prvom krugu otpusti oko 300 radnika, jer su tehnološki višak.

-Nijedan direktor se nije pojavio kao tehnološki višak - rekao je Cjetković, ističući da je ovo zadnji apel jer su radnici "gladni i nezaštićeni".

-Više nemamo kuda - rekao je Cjetković ističući da, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, neće više biti na mirnom protetsu, već će poduzeti radikalnije sindikalne mjere zaštite radničkih prava.

Traže i odgovornost onih koji su ovo preduzeće doveli u tešku finansijsku situaciju, koja se sada "prelama" preko leđa radnika.

Zatražili su pregovore s upravom, a očekuje se stav menadženta.

Svih šest sindikata stalo je iza današnje protestne šetnje i okupljanja ispred zgrade uprave ŽRS-a u Doboju.

Zahtjevi radnika ŽRS-a su da se isplate neisplaćene plaće, topli obrok i naknade za prijevoz te da se ne primjenjuje nova sistematizacija radnih mjesta, dok se ne napravi program zbrinjavanja eventualnog viška radnika.

Traže i da uprava preduzeća ispoštuje isplatu izvršnih presuda, kao i da se pod hitno preispita odgovornost i pokrene smjena odgovornih za teško stanje u ŽRS-u. 

Ukoliko se ne ispune ovi zahtjevi, spremni su, kaže, i na štrajk upozorenja, pa i štrak glađu.

Primjenom novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji, predviđeno je da se s trenutno 3.101 radnika u ŽRS-u ovaj broj smanji za 326 izvršilaca, odnosno na 2.775 zaposlenih.

Procjenjuje se da bi do kraja godine prestala potreba za angažovanjem oko 500 radnika, što će, po riječima direktora Dragana Savanovića, dovesti do uštede samo na troškovima zarada oko 10 miliona KM na godišnjem nivou.

Oko 2.000 zaposlenih u ŽRS, koji su ranije tužili preduzeće zbog umanjenog toplog obroka, a iako su dobili spor, nisu naplatili dugovanja veća od 14 miliona KM.

Resorni ministar Neđo Trninić smatra da protesti sutra u Doboju nisu opravdani.

Ističe da proces restrukturiranja ŽRS-a još nije ni počeo, ali da će u dogovoru sa zaposlenim naći najbolje rješenje za sitematizaciju i isplatu otpremnina onima koji ostanu bez posla.

-Sva dugovanja prema radnicima će biti izmirena prije početka restrukturisanja ŽRS-a, uz pomoć Svjetske banke, što je i predviđeno Reformskom agendom - naveo je ranije Trninić.

Za vrijeme današnje mirne protestne šetnje neće biti obustave rada.

(FENA) D.V.

Nekoliko stotina radnika Željeznica Republike Srpske (ŽRS) okupilo se danas na protestu u Doboju.

Uz transparente s natpisom "Ne damo naša prava", "Hoćemo da radimo", "Lopovi"..., te uz zvižduke, protestnom šetnjom od željezničke stanice do uprave ŽRS-a u Doboju, iskazat će nezadovoljstvo zbog neisplaćenih plaća, dugovanja po osnovu naknada te zbog nove sistematizacije u tom "javnom gubitašu", kao i zbog neisplaćivanja izvršnih presuda.

Svih šest sindikata stalo je iza današnje protestne šetnje. Svoje zahtjeve predat će upravi ŽRS-a, a najavljeno je da će nekolicina radnika poderati izvršne sudske presude kao znak nezadovoljstva jer ne mogu da naplate presuđeno.

Predsjednik Sindikata željezničara Milijan Marković pojasio je ranije da cilj protesta nije nanošenje štete preduzeću, već da skrenu pažnju da se ŽRS nalazi u situaciji u kojoj se ništa ne rješava.

I predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS-a Zlatko Marin precizirao je da su njihovi zahtjevi da se isplate neisplaćene plaće, topli obrok i naknade za prijevoz te da se ne primjenjuje nova sistematizacija radnih mjesta, dok se ne napravi program zbrinjavanja eventualnog viška radnika.

Traže i da uprava preduzeća ispoštuje isplatu izvršnih presuda, kao i da se pod hitno preispita odgovornost i pokrene smjena odgovornih za teško stanje u ŽRS-u. 

Ukoliko se ne ispune ovi zahtjevi, spremni su, kaže, i na štrajk upozorenja, pa i štrak glađu.

Primjenom novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji, predviđeno je da se s trenutno 3.101 radnika u ŽRS-u ovaj broj smanji za 326 izvršilaca, odnosno na 2.775 zaposlenih.

Procjenjuje se da bi do kraja godine prestala potreba za angažovanjem oko 500 radnika, što će, po riječima direktora Dragana Savanovića, dovesti do uštede samo na troškovima zarada oko 10 miliona KM na godišnjem nivou.

Oko 2.000 zaposlenih u ŽRS, koji su ranije tužili preduzeće zbog umanjenog toplog obroka, a iako su dobili spor, nisu naplatili dugovanja veća od 14 miliona KM.

Resorni ministar Neđo Trninić smatra da protesti sutra u Doboju nisu opravdani.

Ističe da proces restrukturiranja ŽRS-a još nije ni počeo, ali da će u dogovoru sa zaposlenim naći najbolje rješenje za sitematizaciju i isplatu otpremnina onima koji ostanu bez posla.

-Sva dugovanja prema radnicima će biti izmirena prije početka restrukturisanja ŽRS-a, uz pomoć Svjetske banke, što je i predviđeno Reformskom agendom - naveo je ranije Trninić.

Za vrijeme današnje mirne protestne šetnje neće biti obustave rada.

(FENA) L.A.

Jučer (02.03.2017.godine) je na stadionu “Topolik” na Tešanjci, sa početkom u 15:00 sati a u sklopu priprema za nastavak sezone u Drugoj ligi “Centar”, odigrana prijateljska trening utakmica između naših ekipa NK “Pobjeda” Tešanjka i NK “TOŠK” Tešanj.

Oba trenera su iskoristila priliku te isprobala igrače i različite varijante igre za predstojeće utakmice. Iako je rezultat bio u drugom planu, recimo da su gosti bili uspješniji i savladali domaćina rezultatom 2:1. Golove za “TOŠK” postigli su Suljić i Rakić za vođstvo od 2:0, dok je domaćin pred kraj utakmice iz jedanaesterca smanjo za konačnih 2:1. Svi igrači su nastojali pružiti svoj maksimum a naročito se istakao golman “Pobjede” sa nekoliko bravuroznih intervencija.

(Sportski savez Općine Tešanj)

Nova ograda će koštati gotovo 123 miliona eura, a svakog ko je dotakne pogodit će elektrošokom. Za sada je dovršeno samo 10 kilometara nove barijere.

Na južnoj mađarskoj granici sa Srbijom počinje se nazirati nova ograda, opremljena elektrošokovima za izbjeglice, senzorima za toplinu, kamerama, te zvučnicima iz kojih će se objavljivati poruke na nekoliko jezika, prenosi Hina.

Mađarska je na vrhuncu izbjegličke krize 2015. godine, bila glavna ruta za stotine hiljada ljudi koji su krenuli prema zapadnoj Evropi. Podignuta bodljikava žica i strogi novi zakoni smanjili su te dolaske na minimum, ali Budimpešta ne želi više riskirati.

"Pozor, pozor. Upozoravam vas da ste na mađarskoj granici. Ako oštetite ogradu, ilegalno ju pređete ili to pokušate, to će se u Mađarskoj računati kao zločin. Upozoravamo vas da ne počinite taj zločin. Svoj zahtjev za azilom možete predati u tranzitnoj zoni", čuje se iz zvučnika na novoj barijeri, na engleskom, arapskom i perzijskom jeziku, prenosi Hina.

Elektrošok za onog ko dotakne ogradu
Takozvane "tranzitne zone" su dva punkta na granici gdje je legalan ulazak dopušten za samo 10 izbjeglica dnevno. Udruženja za ljudska prava tvrde da su one potpuno neadekvatne, čak i potencijalno ilegalne jer stvaraju čepove.

Nova, osvijetljena i čelična ograda će svakog ko je dotakne pogoditi elektrošokom za kojeg izvori tvrde da je blag. Između nove i stare granice patrolirat će policija.

Zasad je dovršeno samo 10 kilometara nove barijere, ali službenici tvrde kako će ostatak od oko 140 kilometara uz granicu sa Srbijom biti dovršeni za samo dva mjeseca, te da će je većinom graditi 700 zatvorenika. Mađarska je vlada u tu svrhu namijenila oko 123 miliona eura.

(Al Jazeera)

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove  Zeničko-dobojskog kantona u periodu od 7. marta do 30. aprila ove godine vršit će pojačan inspekciji nadzor po posebnom planu.

Inspekcijski nadzori po posebnom planu vršit će se putem mješovitih inspekcijskih timova, ovisno od vrste i obima inspekcijskog nadzora i vrste djelatnosti subjekta nadzora, saopćeno je iz Pres-službe ZDK. 

Osnovne aktivnosti koje će se provoditi po posebnom planu odnose se na pojačan inspekcijski nadzor kod subjekata koji obavljaju djelatnost bez odobrenje nadležnog organa, pojačan inspekcijski nadzor s ciljem otkrivanja i sprečavanja tzv. rada 'nacrno' (otkrivanje i sankcionisanje, subjekata koji radno angažuju radnike suprotno zakonu), pojačan inspekcijski nadzor izdavanja računa po Zakonu o fiskalnim sistemima, pojačan inspekcijski nadzor kod subjekata koji ponavljaju prekršaje, pojačan inspekcijski nadzor kod subjekata koji obavljaju djelatnost gdje postoji povećan rizik sigurnosti na radu i povećan rizik po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara i negativan uticaj na okoliš, pojačan inspekcijski nadzor u oblasti javnog prevoza s ciljem otkrivanja i sprečavanja nelegalnog prijevoza  i drugih nezakonitosti u cestovnom prijevozu, te pojačan inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih lica  koja obavljaju promet mesa i mesnih prerađevina (mesnice).

Nosioci planiranih aktivnosti su kantonalna inspekcija rada, kantonalna tržišna inspekcija, kantonalna turističko-ugostiteljska inspekcija, kantonalna inspekcija za cestovni promet, kantonalna šumarska inspekcija, kantonalna veterinarska inspekcija i kantonalna inspekcija zaštite okoliša.

Planirane aktivnosti će se provoditi u redovnom radnom vremenu, u poslijepodnevnim satima i u dane vikenda. 

 Subjekti nadzora su pozvani da poduzmu sve aktivnosti radi otklanjanja eventualnih nedostataka prije inspekcijskog nadzora i samim tim spriječe poduzimanje represivnih mjera od inspekcijskih organa.

Kantonalana uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona je pozivala i građane da daju svoj doprinos pojačanom inspekcijskom nadzoru, na način da od poslodavaca traže fiskalni račun odštampan na fiskalnom uređaju preko kojeg  je evidentiran promet, navode iz te uprave.

(FENA) D.V.

Iz budžeta Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) isplaćeno je oko 1,5 miliona KM poticaja poljoprivrednicima.   

- Ministarstvo finasija je po Programu utroška sredstava za poticaje u poljoprivredi iz 2016. godine isplatilo sredstva u iznosu od 1.474.457,80 KM na račune proizvođača, otkupljivača i prerađivača iz Zeničko-dobojskog kantona - saopćeno je iz Press službe ZDK.

Po vrstama poticaja, među ostalim, za proizvodnju maline i kupine je izdvojeno 348.985 KM, uzgoj brojlera 312.333 KM, za farme muznih grla u iznosu od 255.000 KM, novi zasadi jagodičastog voća i vinove loze podržani su u iznosu od 211.750 KM, otkupljivači mlijeka u iznosu od 105.541 KM, farme koka nosilja u iznosu od 75.310 KM, prerađivači mlijeka u iznosu od 74.929,00KM.

Tim plaćanjem ispunjene su sve obaveze Zeničko-dobojskog kantona prema poljoprivrednicima s područja tog kantona.

Isplaćena sredstva stižu prije proljetne sjetve, čime je Zeničko-dobojski kanton dao doprinos poljoprivrednicima u njenoj realizaciji, navode iz Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK. 

(FENA) L.A.

U dolini rijeke Ribnice, na mjestu gdje počinje akumulacija vode nastala djelovanjem klizišta, odvijaju se već drugi dan radovi na montaži pumpe kojom će se voda iz nastalog jezera ispumpavati preko klizišta u korito rijeke Ribnice.

Kako je saopćeno iz Rudnika mrkog uglja Kakanj, pumpno postrojenje velikog kapaciteta montira se na pontonu kojeg su za ove potrebe ustupile Oružane snage BiH. Za protok vode koristit će se cjevovod dužine 700 metara koje je većim dijelom već postavljeno na ranije pripremljenu trasu.

- Za ispumpavanje vode proveden je hitan postupak nabavke. Nadamo se da će nam u finansiranju preko resornog ministarstva pomoći Federalna vlada i Elektroprivreda BiH. U tom smislu dogovoreno je sačinjavanje jedne informacije za dobijanje dodatnih sredstava. Uradit će se i revizija skupštinskih odluka vezanih za već planirane investicije u Rudnik Kakanj tako što će se ocjenjivati šta se od planiranog može pomjerati za kasnije kako bi se prednost dala finansiranju poslova na sanaciji klizišta, ispumpavanju vode i nastavku radova na hidrotehničkim objektima. Pored toga Elektroprivreda će imati i vlastito učešće. Potpisan je i Ugovor o izgradnji brzotoka u vrijednosti 291.000 KM, što će se finansirati iz vlastitih sredstava - rekao je direktor Rudnika Kakanj Kasim Alajbegović.

Federalna uprava civilne zaštite za ispumpavanje vode ustupila je dvije pumpe sa cjevovodom dužine od oko 50 metara. Za rad obe pumpe potrebno je minimalno 1.200 metara cijevi. Čine se napori da se osigura cjevovod kako bio i te pumpe bile u funkciji.

- Sada nam je jedan od prioriteta obezbjediti cjevovod koji nedostaje za pumpe koje nam je ustupila Federalna uprava civilne zaštite. Zatražili smo da se u svim rudnicima provjeri kakvih cjevovoda imaju, a da su kompatibilni s tim pumpama i da ih što prije počnemo maksimalno koristiti - kazao je Alajbegović.

Stanje klizišta se kontinuirano prati. Vrše se mjerenja. I dalje ima pomjeranja 60 do 80 centimetara u 24 sata. Dakle ono se još kreće ali nema onog intenziteta od ranije i očekuje se da će to trajati određeni period. Akumulacija se također osmatra i prati njen nivo koji je dva dana opadao po 45 centimetara.

Na brzotoku u Tičićima redovna su dežurstvo u trajanju od 24 sata. Prije par dana urađena je dodatna zaštita regionalne saobraćajnice sa lijeve i desne strane propusta koji prima vodu iz tunela.

(FENA) L.A.

Doris Pack, članica Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranke koju vodi kancelarka Angela Merkel, izjavila je u razgovoru za "Avaz" da narodi u BiH nisu zaslužili ovo što im trenutno rade njihovi političari.

Pack, dugogodišnja izvjestiteljica Evropskog parlamenta za BiH te aktuelna visoka dužnosnica Evropske pučke stranke (EPP), najjače grupacije u EP-u, nakon što se u proteklim danima sastala s delegacijama nekoliko političkih stranaka u BiH, kazala je za "Avaz" da je žalosno što nakon toliko godina nema nekog većeg napretka.

- Ono što vidim to je jedan veliki zastoj. Najviše mi je žao naroda u BiH. Oni su toliko pretrpjeli, toliko su patili, zato zaista ne mogu razumjeti da aktuelna politika ne rješava konkretne probleme koje imaju građani. Kada razgovaram s političarima, malo ko od njih priča o konkretnim problemima, recimo o pitanju zdravstva ili o obrazovanju. Mnogi pričaju o pitanjima koja uopće ne mogu riješiti, poput izmjena Ustava - kaže Pack.

Navodi da je 1996. godine vjerovala da će zemlja krenuti naprijed.

- Ali, kada danas sve ovo vidim, naprimjer, situaciju u obrazovanju, žalosti me da djecu guraju u neke nacionalne torove. Djeca ne uče živjeti kako se nekada u BiH učilo, a to je živjeti s drugima, u zajedništvu. Vjerujem da ljudi to žele, ali ih, nažalost, političari tjeraju u potpuno drugom pravcu, u etničke grupe - kaže Pack.

Uvjerena je da ima dosta ljudi srednje dobi koji nikada nisu bili u Banjo Luci, kao i onih koji nikada nisu bili u Sarajevu.

- S druge strane, ne vidim da se rješavaju ni ekonomska, ni infrastrukturna pitanja. Ne vidim neke posebne mogućnosti za razvoj transporta, željeznica. Nekako izgleda da sve to nije moguće, a upravo je to što ljude dodatno zbližava - kazala je Pack.

(FENA) F.F.

Povodom 1.marta - Svjetskog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite Federacije BiH, u Vatrogasnom domu u Tešnju održana je svečanost kojoj je pored Općinskog štaba civilne zaštite prisustvovao dio organizovanih struktura civilne zaštite općine Tešanj, predsjedavajući Općinskog vijeća, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite, te predstavnici službi zaštite i spašavanja. Prisutnima su se obratili komandant Općinskog štaba CZ Suad Huskić i načelnik Općinskog štaba CZ Menusr Saletović koji su istakli značaj civilne zaštite u kompletnom sistemu zaštite i spašavanja, potrebu organizovanja i opremanja struktura civilne zaštite, te njihovom obučavanju. Naglašene su značajne aktivnosti koje su vođene na provođenju preventivnih mjera, otklanjanju posljedica od poplave i klizišta, opremanju i obučavanju, sa akcentom nakon katastrofalnih poplava 2014. godine. Posebno je naglašena opredjeljenost Općine Tešanj za daljim opremanjem i jačanjem struktura civilne zaštite, izražavajući nadu da će svoju podršku dati i organi civilne zaštite Kantona i Federacije BiH.

Tokom svečanosti, istaknutim kolektivima za doprinos u izvršavanju određenih zadataka od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara na području općine Tešanj u 2016. godini, Općinski štab civilne zaštite Tešanj je dodjelio zahvalnice civilne zaštite. Zahvalnice su dodjeljenje za: Metalurški institut "Kemal Kapetanović", Zenica - Zavod za zaštitu i ekologiju, Federalna uprava civilne zaštite, Sarajevo - Sektor za organizaciju deminiranja i uništavanja eksplozivnih sredstava i Kantonalna uprava civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona.

Na kraju, prisutnima se obratio i direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona Džavid Aličić, koji je istakao opredjeljenost Kantonalne uprave civilne zaštite za pružanjem podrške lokalnim zajednicama na provođenju mjera zaštite i spašavanja i opremanju struktura civilne zaštite.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

Švedske vlasti saopštile su danas da će obavezno služenje vojske, ukinuto 2010. godine, biti ponovo uvedeno od ljeta 2017. kao odgovor na razvoj sigurnosne situacije sa ponovnim naoružavanjem susjedne Rusije.

“Vlada želi da ima stabilniji način regrutovanja i da poveća našu vojnu sposobnost jer se sigurnosna situacija promijenila”, rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist za švedsku agenciju TT.

Prema predlogu zakona koji vlada treba da usvoji danas obavezno služenje vojske biće ponovo uvedeno ovog ljeta za sve Šveđane rođene poslije 1999. godine i trajaće 11 mjeseci.

Osigurano je da prijedlog bude usvojen u parlamentu pošto su kosenzus o tome postigli ljevičarska vlada i opozicija desnog centra.

Švedska koja nije imala oružani sukob na svojoj teritoriji više od dva vijeka 2010. je ukinula vojnu obavezu, uvedenu prvi put 1901.

Oko 13.000 mladih švedskih vojnika treba da bude regrutovano od 1. jula 2017. ali samo njih 4.000 će biti izabrano prema motivaciji i sposobnostima i pozvano da služi svake godine od 1. januara 2018.

Švedska nije članica NATO ali učestvuje u programu Partnerstvo za mir, pokrenutom 1994. da razvije saradnju Alijanse i zemalja koje nisu članice.

Po pitanju odbrane ona je vrlo bliska svom susedu Finskoj, koja sa Rusijom deli granicu dugu 1.340 kilometara. Te dvije zemlje su odvojeno sa SAD 2016. potpisale sporazume o vojnoj saradnji.

(BHRT)