Kao jedna od rijetkih zapadnih zemalja Njemačka još uvijek ustrajava na načelu da se stranci koji žele njemačko državljanstvo moraju odreći starog. Vladajuća koalicija novim prijedlogom zakona to želi ukinuti.

Njemačka je useljenička zemlja – tu činjenicu na svojoj online stranici ističe i Ministarstvo unutrašnjih poslova, i pritom se poziva na statistiku: više od četvrtine građana ima migrantsko porijeklo, a kod djece mlađe od 14 godina čak više od trećine. Uz to u zemlji živi oko 13,5 miliona građana bez njemačkog državljanstva – 16 posto stanovništa.

No kada se radi o naturalizaciji, dakle dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjim u Evropi. Dok je primjera radi 2021. u Švedskoj na 100 stranaca dodijeljeno 10 državljanstava, a u Nizozemskoj 5,4, u Njemačkoj je prošle godine ta kvota iznosila 1,2 posto.

Razlog tome leži prije svega u nekim vrlo restriktivnim uslovima koje valja ispuniti da bi se državljanstvo dobilo. Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u saveznom parlamentu Bundestagu prijedlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi se sadašnji strogi uslovi promijenili, piše Deutsche Welle.

Dvostruko državljanstvo kao pravo

Najveća je prepreka dosada bila odredba po kojoj se generalno insistira na načelu jednog državljanstva, kaže Julie Schäfer, advokatica specijalizirana za pravo o strancima u uredu Schlun & Elven iz Kelna. “Ono što prije svega potomke nekadašnjih gastarbajtera, recimo iz Turske ili zemalja zapadnog Balkana, sprečava u dobijanju njemačkog državljanstva je zahtjev da se odreknu ranijeg. Njemačka je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koje još na tome insistiraju”, naglašava Schäfer.

Nacrtom novog zakona se predviđa da odricanje prethodnog državljanstva više nije uslov za sticanje njemačkog, te se istovremeno skraćuje vrijeme nužnog neprekidnog legalnog boravka u zemlji sa osam na pet godina – kao što je to već slučaj u većini evropskih zemalja, objašnjava njemačka advokatica.

Pri tome je vrlo važno da bi se novim zakonom uvela neka vrsta automatizma: “Dvostruko državljanstvo je formulirano kao načelno pravo. To znači da kada su ispunjeni drugi uslovi, nadležne službe moraju naturalizirati podnositelja zahtjeva, one tu nemaju više nekog manevarskog prostora”, naglašava Schäfer. Sadašnji zakon dvostuko državljanstvo predviđa samo kao iznimku od pravila. To je prije svega rezervirano za građane Evropske unije – oni bez problema mogu imati dva državljanstva. A, nakon poduže procedure, ono se dodjeljuje i onima koji dolaze iz zemalja koje svoje građane ne otpuštaju iz državljanstva – ili zato jer ne žele, ili zato jer to tamo uopće zakonski nije predviđeno. Takve su zemlje primjera radi Sirija, Južna Afrika, Afganistan, Alžir ili Iran.

Zakon star više od 100 godina

Aktuelne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim dijelom potiču još od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u poslijeratnoj Njemačkoj naprosto preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbačena riječ “carski”. Taj zakon počiva na načelu porijekla i nacionalne homogenosti (Volksnation): ko je njemački državljan, dakle Nijemac, ne može istovremeno biti i nešto drugo. Kao razlog se navodilo da građanin može biti vjeran samo jednoj državi.

Taj argument protiv dvostrukog državljanstava i danas koriste protivnici reforme. Oni tvrde da dvojno državljanstvo dovodi do unutrašnjeg konflika oko lojalnosti i da se ljudi koji žele njemačko državljanstvo trebaju jasno opredijeliti. Kažu da njemačko državljanstvo ima posebno značenje i simboliku i strahuju da bi pretjerano velikodušna politika dvojnog državljanstva mogla dovesti do toga da ljudi stiču državljanstvo iz čisto praktičnih razloga, bez ikakve stvarne veze naspram Njemačke. Osim toga se boje da bi se osoba s dva državljanstva mogla, kako joj kada zatreba, mogla njemačkim zakonima izmicati pozivajući se na svoje drugo državljanstvo i status stranca.

Za advokaticu Julie Schäfer su to zastarjela uvjerenja “koja se u posljednjih 100 godina nisu puno promijenila. Osim toga, naglašava ona, “već i sada je u Njemačkoj – jednako kao i u drugim evropskim državama – praksa da se osobe s dva državljanstva koje žive u zemlji tretiraju kao Nijemci. To znači da ne postoji mogućnost da neko izabere iz oba svijeta samo ono što mu odgovara.”

Ekonomski i politički razlozi

Cilj reforme Zakona o državljanstvu je s jedne strane da Njemačka postane privlačnija useljenička zemlja za kvalificirane radnike. Tu se zemlja nalazi u oštroj konkurenciji s drugim evropskim zemljama, poput Francuske, Nizozemske ili Švedske, koje imaju blaže kriterije i manje prepreka za dolazak kvalificirane radne snage iz inostranstva.

Istovremeno se uvidjelo da je moderna i otvorena useljenička i integracijska politika ključna za društvenu koheziju u Njemačkoj. Želi se potaći “brža i bolja integracija stranaca u njemačko društvo”, jer “naturalizacija dolazi na kraju integracijskog procesa, pa bi oni koji su taj proces prošli trebali moći dobiti državljanstvo, što uključuje i sva zakonska prava i obaveze u Njemačkoj, ulključujući i pravo glasa na izborima”, napominje Schäfer.

Ostali uslovi

Za dobijanje njemačkog državljanstva postoje osim potrebne dužine legalnog boravka u zemlji i drugi uslovi. Jedan od njih, koji i u novom prijedlogu ostaje nepromijenjen, je da osoba ne smije biti pravomoćno krivično osuđena. Osim toga bi i nadalje bilo potrebno imati potvrdu o poznavanju njemačkog jezika, s time da bi se dosada potrebna napredna razina C1 smanjila na jednostavniju B1, a predviđeni su i izuzeci za posebne slučajeve, kada bi bila dovoljna samo sposobnost najnužnije komunikacije.

Jednako tako se i nadalje propisuje obaveza polaganja tzv. testa za naturalizaciju kojim se pokazuje poznavanje nekih osnovnih informacija o Njemačkoj.

Dobijanje dvostrukog državljanstva bi trebalo biti olakšano stranim studentima: ukoliko odmah nakon studija nađu posao i počnu raditi, vrijeme studija bi im se priznavalo kao vrijeme provedeno u Njemačkoj i uračunalo u potrebnih pet godina boravka prije mogućnosti postavljanja zahtjeva.

Prijedlog novog Zakona o državljanstvu vladajuća je koalicija predstavila krajem maja u Bundestagu. Očekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru prijedlog biti upućen tokom jeseni.

Dok Austrijanci masovno ovih dana bježe u smjeru mora, jezera i planina od paklenih vrućina, mnogi njihovi nezaposleni sunarodnjaci, prijavljeni na Državnom servisu za zapošljavanje (AMS) muku muče s odgovorom na pitanje, smiju li i oni ljeti otići na more ili u posjet svojoj obitelji u inozemstvo?

"Smiju, ali za to se vrijeme moraju odjaviti od AMS-a. Zakon o osiguranju nezaposlenih propisuje da moraju ostati u zemlji, a kako mi nemamo more, smije se ići na Nežidersko jezero, ali ne i na more. Naravno da se može prijaviti godišnji, ali za to se vrijeme ne može dobiti naknada za nezaposlene", pojasnio je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za dnevni list "Heute", koji je dobio brojne upite nezaposlenih osoba u Austriji.

Među njima i priličnog broja onih iz zemalja bivše Jugoslavije. Dakle, nema odmaranja u inozemstvu na teret države.

Kako navodi Heute do kraja juna ove godine u Austriji su bile 307.732 osobe prijavljene kod AMS-a kao nezaposlene.

Od toga njih 239.301 bila je bez posla, a 68.431 na doškolovanju. Ono što se je nedavno promijenilo, a što ne odgovara mnogim nezaposlenima je odluka da AMS može osobu poslati i u neku drugu austrijsku pokrajinu na rad, ako se traži radni profil, koji dotična osoba ima.

Austrija ima devet saveznih pokrajina, a neke su jedna od druge udaljene i više od 500 kilometara.

Kako je istakao Kopf to vrijedi samo za osobe koje ne moraju o nikome svome brinuti ili ga zbrinjavati.

“To znači da nemaju djecu ili rodbinu koju moraju njegovati”, pojasnio je šef AMS-a. Napomenuo je da onima koji moraju preseliti u drugu pokrajinu na posao, mora se staviti na raspolaganje određeni stambeni prostor.

"To je slučaj samo u turizmu. Onda i posao za nezaposlene iz Beča, ako moraju u Tirolu ili Salzburgu ima smisla", dodao je Kopf, napomenuvši kako u Austriju dolazi i brojna inozemna radna snaga.

"Daljnji instrument za ublažavanje manjka radne snage u zemlji u području ugostiteljstva, njege i IT-a je i regrutiranje stručnog osoblja iz inozemstva", rekao je Kopf.

Napomenuo je kako je 2022. godina bila rekordna godina, u kojoj je u Austriju došlo 6.000 stručnih radnika iz inozemstva na osnovi austrijske “crveno-bijelo-crvene” karte, što znači da se radi o u Austriji nedostatnoj stručnoj radnoj snazi.

Inače je ta brojka u prosjeku iznosila oko 2.000 godišnje. Ove godine Kopf očekuje da će pasti novi rekord i Austrija imati 8.000 inozemnih stručnjaka za austrijske potrebe.

“Samo iz EU je prošle godine nama došlo 30.000 radnika. Najveća skupina stranaca, koja je kod nas zaposlena su Nijemci”, zaključio je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za list Heute, prenosi Fenix Magazin.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Iako su svjetski mediji početkom ovog mjeseca objavili kako se širom Evrope tokom ljeta može očekivati haos u zračnom prometu, uz kašnjenja i odlaganja letova, situacija u Bosni i Hercegovini nije zabrinjavajuća.

Direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA), Davorin Primorac kaže da iako se susrećemo s rekordnim brojevima letova ni u jednom trenutku nije došlo do odstupanja u nivou kvalitete i sigurnosti zračnog prometa u BiH.

Evropska organizacija za sigurnost zračnog prometa Eurocontrol izdala je upozorenje na početku špica ljetnje sezone, a kao ključne razloge navode nedostatak kontrolora letenja, pojačane vojne aktivnosti koje su smanjile količinu raspoloživog zračnog prostora za 20 posto te moguće štrajkove.

Primorac naglašava da je Eurocontrol koncem prošle godine izradio scenarije oporavka zračnog prometa od pandemije COVID 19 na razini Evrope, a koji su zavisili od mnogo faktora, između ostalih, inflaciju, povjerenje putnika, rat u Ukrajini, cijene karata itd. Napravljena su tri scenarija: high, base i low i predstavljeni u postocima letova od 2019. godine. Prema High scenariju, 2023. se trebala približiti i skoro izjednačiti sa 2019. godinom, dok su base i low predviđali skromniji oporavak.

U prvoj polovini 2023. godine promet na nivou Evrope je u skladu s prognozom base scenarija Eurocontrol, gdje je u januaru zabilježeno 86% prometa od 2019., februaru 87%, martu 88%, aprilu 90%, maju i junu 92%.

-Iako se promet u Europi i dalje nije vratio na prepandemijski nivo, ovo ljeto osjetimo značajna kašnjenja uzrokovana manjkom kontrolora zračnog prometa, ratom u Ukrajini koji je utjecao na dostupnost zračnog prostora, štrajkovima kako kontrolora zračnog prometa, tako i zemaljskog osoblja, odnosno osoblja na zračnim lukama. Zračni promet u BiH se već prošle godine vratio na prepandemijski nivo. U prvoj polovini ove godine smo imali značajan porast broja letova iznad BiH u odnosu na rekordnu 2019 godinu, čak 17% više letova nego u prvoj polovini 2019. godine, ističe Primorac.

Tako u januaru ove godine BHANSA bilježi 14% prometa više od 2019., februaru 17%, martu 25%, aprilu 24%, maju i junu 13%, dok se u julu očekuje oko 11% više letova nego u 2019. godini.

Manjak kontrolora zračnog prometa nije zaobišao ni BHANSA-u. U prethodnom periodu određeni broj zaposlenika su otišli u Katar, na značajno plaćenije poslove. Pored toga, ranije je počela i ljetna sezona, tako da je već u aprilu BHANSA zabilježila broj letova koji je odgovarao maju 2019. godine. Već u maju je bilo prosječno oko 1350, a u junu oko 1500 letova dnevno u prostoru nadležnosti Centra oblasne kontrole letenja (BHACC), uzimajući u obzir da se distribucija prometa značajno razlikuje radnim danima i vikendom. Do prve polovine jula ove godine u najprometnijem danu je zabilježeno blizu 1800 letova kroz prostor nadležnosti BHACC, dok je u najprometnijem satu (peak hour) zabilježeno preko 120 letova, a što je ujedno ključni parametar opterećenja na BHACC i istovremeno pokazatelj sposobnosti BHANSA-e da odgovori najvišim izazovima.

-Usprkos značajnom porastu prometa, kašnjenja koja je generirao BHACC su na približnoj razini prošle godine i većinom su uzrokovana lošim vremenskim uvjetima. U nastavku ljetne sezone očekujemo slične scenarije, osim u slučaju značajnog pogoršanja vremenskih prilika. Treba imati u vidu da vremenske prilike odnosno stalne promjene vremena, kojima posebno svjedočimo ove godine, imaju ogroman učinak na broj aviona koji moze proći određenim djelom zračnog prostora. U našem slučaju BHANSA području odgovornosti, naglašava Primorac.

Iako se, kaže, susrećemo s rekordnim brojevima letova, ni u jednom trenutku nije došlo do odstupanja u razini kvalitete i sigurnosti usluga BHANSA-e, zahvaljujući prvenstveno visoko kompetentnom osoblju, te kontinuiranom ulaganju u obuku, unaprijeđenju operativno – tehničkih rješenja te praćenju aktualnih trendova u razvoju usluga civilne avijacije.

-U narednom periodu također planiramo značajna ulaganja u razvoj sistema i usluga, koji će nam omogućiti povećanje kapaciteta kontrole letenja, kao odgovor na značajan trend porasta prometa iznad BiH. U planu je i uspostava školskog centra za kompletnu obuku kontrolora zračnog prometa, kako bi dugoročno riješili problem nedostatka osoblja, ističe Primorac.

(FENA)

Od početka naredne godine EU počinje primjenjivati elektronsko registrovanje ulaska u šengenski prostor, a ova obaveza će obuhvatiti sve zemlje koje nisu članice Šengena, a ne treba im viza za ulazak u EU, što znači da će se odnositi i na državljane BiH.

Evropski sistem za infomacije o putnicima i odobravanje ulaza (ETIAS) će, prema sadašnjem stanju stvari, početi da se primjenjuje od početka 2024. godine, ali u početku se ništa neće promijeniti jer će prvih šest mjeseci putnici samo biti informisani o novim pravilima.

Narednih šest mjeseci će se početi popunjavati formulari, osim prilikom prvog ulaska u šengenski prostor.

Tek od 2025. godine ETIAS će se odnositi na sve putnike kojima ne treba viza za ulazak u EU, a ne pripadaju šengenskoj zoni i EU.

Novi formular će, prema podacima Evropske komisije, koštati sedam evra, popunjavaće se elektronski, a potvrda o registraciji će u najvećem broju slučajeva stići na e-mail adresu u roku od nekoliko minuta.

U rijetkim slučajevima do odobrenja mogu proći do dvije sedmice, a u izuzetnim slučajevima do mjesec dana. Važenje ETIAS-a je tri godine ili do isteka pasoša, u zavisnosti šta se prije desi. Kao i do sada, putnik će moći da se u šengenskom prostoru zadrži najduže 90 dana u periodu od 180 dana, nakon čega postupak teče od početka.

U Frontexu, evropskoj službi za granice, koji će primjenjivati sporazum, ranije su nam rekli da će se ETIAS odnositi na državljane nešto više od 60 zemalja svijeta, među kojima su i zemlje zapadnog Balkana kojima za ulaz u EU ne treba viza.

"ETIAS će dodatno ojačati evropsku unutrašnju bezbjednost tako što će se proces provjere putnika sprovoditi prije njihovog putovanja kako bi se odredilo da li predstavljaju bezbjednosnu prijetnju, ilegalne migracije ili javni zdravstveni rizik", kažu oni. Dodaju da se radi o jako složenom sistemu kojim će upravljati Frontex.

"Sistem se sastoji od centralne jedinice koju održava Frontex, nacionalnih jedinica koje su stacionirane u 30 evropskih zemalja i velikim informacionim sistemom koji će održavati Agencija EU za operativni menadžment i IT tehnologije", naglasili su oni.

Sistem je prvi put najavljen 2016. godine, a najavljena primjena trebalo je da počne 2021. godine. Međutim, došlo je do nekoliko tehničkih odgađanja, prvo do početka 2022. godine, a onda do početka 2023. godine, da bi posljednja informacija bila početak naredne godine.

Iako će sistem koštati sedam evra, ubrzaće se kretanje na granici, a putnici će rijetko biti podvrgnuti detaljnim kontrolama, s obzirom na to da će se cijeli postupak obaviti online.

Iako je u prvom periodu bilo određene konfuzije, iz EU je pojašnjeno da se od aplikanata neće tražiti da podnose zdravstvene podatke ili biometrijske podatke kako bi dobili ovu dozvolu.

Prilikom popunjavanja online formulara, putnici će morati navesti ime i prezime, mjesto i datum rođenja, podatke o pasošu, adresu, e-mail, broj telefona i slične podatke.

(akta.ba)

Zakon o pripadnosti javnih prihoda FBiH je u skladu sa poslovnicima Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH, a time i sa Ustavom FBiH.

Odluka je ovo Ustavnog suda FBiH po apelaciji koja se ticala Zakona o pripadnosti javnih prihoda, odnosno ponderu 2, kojim je Kantonu Sarajevo umanjen koeficijent sa 1.965 na 1,5 i čime je ispravljena dugogodišnja nepravda prema drugim kantonima u FBiH.

Među mnogobrojnim predlagačima izmjene ovog Zakona bili su i predstavnici iz ZDK, Jasmin Duvnjak i Iva Tadić.

“Iz svega navedenog proizilazi da je postupak usvajanja osporenog Zakona proveden u skladu sa odredbama poslovnika Doma naroda kojim je regulisan postupak donošenja zakona, kada se zakon predlaže Parlamentu Federace od strane ovlaštenih predlagača u formi nacrta” piše u samoj presudi

Ustavni sud Federacije je utvrdio da nije došlo do povrede člana IV tačka a, tačka 3.15 Ustava FBiH, jer je svaki dom usvojio zakon u identičnom tekstu, u razumnom roku, pri čemu nije od skupštinske važnosti redoslijed usvajanja osporenog zakona od strane domova.

Navode podnosioca zahtjeva da je osporeni zakon neustavan, jer je usvojen na osnovu izjave o fiskalnoj procjeni, koja je sačinjena protivno odredbama Zakona o budžetima u FBiH, pravilnika o proceduri za izradu fiskalne procjene zakona, drugih propisa i akata koji se odnose na planiraje budžeta i uputstva za popunjavanje obrazaca za izjave o fiskalnoj promjeni, Ustavni sud FBiH nije razmatrao, jer se odnosi na ocjenu zakonitosti, a ne ustavnosti.

Na osnovu svega izrečenog, odlučeno je kao izreci ove presude čime je prestala potreba za odlučivanjem o privremenoj mjeri”, navedeno je u odluci Ustavnog suda FBiH.

Podsjećamo, Izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda pokrenula je parlamentarna većina u prošlom sazivu i nakon što je ista usvojena u oba doma i potvrđena, jedan dio političara prije svega iz Sarajeva je urgencijama i apelacijama Ustavnom sudu pokušalo da ospori ovu odluku.

Ovom odlukom je Kantonu Sarajevu ukinut tkv. ponder po kojem je ovaj kanton bio privilegovan u odnosu na druge, čime je budžet ovog kantona umanjen za oko 90 miliona KM. Ta sredstva su po novoj odluci raspoređena ostalim kantonima u FBiH i prema riječima političara iz drugih dijelova BiH u mnogim kantonima i općinama ova sredstva predstavljaju veliku podršku i pomoć u realizaciji nekih započetih ili početku nekih novih veoma važnih projekata za tu lokalnu zajednicu ili sredinu.

Trend odlazaka kvalitetne radne snage se nastavlja. Ostajemo bez visokokvalifikovanih mozgova, ali i vještih ruku zanatlija.

Zbog toga nikad nisu bili više plaćeni, ali nikad teže ni pronađeni. U trenutku kada nadležni ne nude rješenja, poljuljan je zdravstveni i penzioni sistem, a kako bi bio održan, u bliskoj budućnosti mogli bi da uvezemo 150 hiljada stranaca.

Dok je, ne tako davno, već na prvi poziv dobar majstor stajao pred vratima, sada odgovaraju iz inostranstva. Potraga za vodoinstalaterima, keramičarima, električarima, molerima… sve je veći izazov, jer većina njih svoje vještine nekoliko puta više naplaćuje van BiH.

“Da nađete majstora? Teško. Prvo što djeca koja završe školu nemaju prakse. Sad sam sreo kolegu koji je električar, u penziji je. I radi. Ima posla jer nema mlade raje da to rade”, govori nam jedan od građana na ovu temu.

Tome svjedoči i Samir Omić, moler, koji od ovog posla, uz svoj primarni, sasvim solidno zarađuje i u svojoj državi. I nema namjeru da to nastavi van njenih granica.

“Raditi se može, ima i posla, ali nema radnika. Pomagača ni ja sebi ne mogu naći. Bolji su stariji i odgovorniji su ljudi i hoće bolje raditi od mlađih. Mlađi bi da rade dan-dva, uzmu pare i odu negdje, a stariji su, bogami, odgovorniji”, ispričao je Samir za N1.

Vahidu Mutapdžiću, uža specijalnost je izrada pločastog namještaja, ali i hitnih popravki u domaćinstvu. Od nečega se mora živjeti, ali svjestan da danas sve košta mnogo više u odnosu na neka srećnija vremena, nerijetko svoje usluge i ne naplati.

“Nisam od onih ljudi koji po svaku cijenu hoće da zaradi. Pokrijem svoje osnovne troškove. Malo sam nekad jeftiniji, a nekad i džaba nekome uradim, kad vidim da je u krizi”, ističe majstor Mutapdžić.

No, nisu baš svi svjesni krize prouzrokovane odlaskom kvalitetne radne snage. Vlasti i dalje bez konkretnih rješenja kojima bi oporavili oslabljenu domaću ekonomiju, koju, dodatno, opterećuju odlasci.

Bosna i Hercegovina bi u narednih pet godina mogla da uveze još 150.000 stranaca kako bi uopšte mogla da održi zdravstvene i penzione fondove, kažu upućeni.

“Mislim da će u budućnosti nedostatak radne snage biti ključni, ograničavajući faktor ekonomskog rasta. Trenutni zakonski propisi su prilično rigidni, onemogućavaju slobodan protok radnika i mislim da je u budućnosti vrlo bitno omogućiti poslodavcima uvoz kvalitetne radne snage”, apeluje ekonomista Damir Bećirović.

Na mjestima gdje smo nekada viđali domaće radnike, već viđamo strance. Iz Turske, Pakistana, Indije…

Istraživanje Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazuje da je od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, 57% iskazalo potrebu za zapošljavanjem više od 5.600 radnika. Uglavnom iz sektora industrije, uslužnih djelatnosti, trgovine i građevinarstva. Od zanatlija su najviše traženi šivač, bravar, varilac, zidar, stolar, tesar, krojač… Ipak, mali tračak nade za budućnost strukovnih zanimanja. U sarajevskoj mašinskoj tehničkoj školi u prvom roku upisano je 96 učenika.

Dvije osobe zadobile su lakše ozlijede u masovnoj tučnjavi koja se dogodila u četvrtak u Neumu, a jedna je osoba zadržana u prostorijama Policijske postaje do otriježnjenja, doznaje se u petak u MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije.

Prema policijskom izviješću, Policijskoj postaji Neum više građana je prijavilo da je u Ul. F. Tuđmana došlo do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu od strane više osoba.

U narušavanju JRiM, tj. tučnjavi s jedne strane sudjelovali su S.M. (1986.) iz Neuma, M.M. (1990.) iz Živinica, A.T. (1976.) iz Visokog, R.P. (1995.) iz Stoca, S.B. (1983.) iz Neuma, a s druge S.D. (2006.) iz Stoca, M.M. (1989.) iz Neuma, A.Z. (1998.) iz Gračanice, M.B. (2000.) iz Neuma i T.P. (1997.) iz Gračanice, navode iz policije.

Lakše tjelesne ozljede zadobili su M.A. i A.Z, a osoba inicijala S.M. zadržana je u prostorijama Policijske postaje do otriježnjenja.

Prilikom narušavanja JRiM došlo je i do saobraćajne nesreće u kojoj je S.B. vozilom marke Golf udario u desnu bankinu, a potom u opremu terase jedne pizzerije.

Uviđaj su izvršili službenici Policijske postaje Neum.

Dodatno, prilikom smirivanja nastale situacije došlo je i do saobraćajne nesreće u kojoj je oštećeno parkirano službeno vozilo marke VW Golf od strane vozila marke BMW kojim je upravljao R.P.

Poduzete sve potrebne mjere te slijedi podnošenje prekršajnih prijava, dodaje se u policijskom izvještaju.

Nakon što su federalni zastupnici odbili prijedlog Udruženja poslodavaca o navodnom povećanju plata do 400 KM, predsjednik Savza sindikata Selvedin Šatorović je pozdravio neizglasavanje prijedloga koji bi samo naštetio radnicima, a objasnio je i zbog čega.

Federalni zastupnici su odbili da na dnevni red uvrste tačke koje se odnose na izmjene i dopune Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak kojima bi radnicima u realnom sektoru bilo omogućeno povećanje plata do 400 KM.

Šatorović kaže da već neko rijeme Udruženje poslodavaca Federacije BiH pokušava ubijediti parlamentarce da usvoje kratkoročno zakonsko rješenje kojim će nekim radnicima navodno biti povećana plata za do 400 KM.

"Zbog toga se u javnosti potpuno neosnovano ove izmjene zakona o doprinosima predstavljaju kao nekakav zakon o 'povećanju plata do 400 KM'. Niti jednom riječju se tim zakonom poslodavci ne obavezuju na povećanje plata, nego im se daje mogućnost da ako hoće mogu da povećaju platu, a da na iznos povećanja plate dobiju manje obaveze" kaže Šatorović te dodaje:

"U više navrata su pokušali obmanuti javnost, ali i zastupnike u Federalnom parlamentu da za svoje zahtjeve imaju podršku Saveza samostalnih sindikata BiH što apsolutno nije tačno. Mi ostajemo pri zahtjevu da Federalni parlament što prije usvoji reformski set poreskih zakona u okviru kojeg će biti usvojen i Zakon o minimalnoj plati u iznosu od 1.000 KM i ne podržavamo bilo kakva kratkoročna rješenja čija je namjera upitna. Vršenjem pritiska na Parlament FBiH poslodavci žele u javnosti ostaviti dojam kao da su im Vlada FBiH ili Parlament zabranili da povećaju platu svojim radnicima i radnicama."

Pojašnjava da nikada neće pristati niti dati podršku ispunjavanju želje poslodavcima koji su do sada radnicima isplaćivali dio plate u kovertama, varajući tako i državu i radnike te da taj iznos sada isplaćuju legalno uz smanjenu stopu doprinosa.

"Javno pitamo čelne ljude Udruženja poslodavaca FBiH koji se sada naprasno bori za ostanak kvalifikovane radne snage u BiH da li su svojim radnicima od početka pandemije do danas povećali platu i osigurali im sigurna radna mjesta. Takođe ih pitamo zašto, ukoliko imaju iskrene namjere, ne traže da se svim radnicima, a prije svega onim u realnom sektoru, poveća plata za 400 KM i zašto u njihovom prijedlogu stoji da poslodavci mogu, a ne moraju povećati platu?", ističe naš sagovornik.

Pametne telefone treba zabraniti u učionicama širom svijeta kako bi se poboljšalo učenje i zaštitila djeca od zlostavljanja na internetu, preporučuje se u izvještaju UN-a.

UNESCO, obrazovna, znanstvena i kulturna organizacija UN-a, navodi da postoje dokazi da je prekomjerna upotreba mobilnih telefona povezana sa smanjenim obrazovnim učinkom.

Dodali su da je visok nivo vremena provedenog pred ekranom negativno uticala na emocionalnu stabilnost djece, prenosi The Independent.

Također, navode da digitalna tehnologija u cjelini, uključujući umjetnu inteligenciju, nikada ne bi trebala imati prednost nad “vizijom usmjerenom na čovjeka” obrazovanja ili zamijeniti poučavanje interakcije licem u lice.

Osim toga, UNESCO je pozvao zemlje da osiguraju jasnu viziju i ciljeve kako bi bili sigurni da digitalna tehnologija bude na korist, a ne na štetu učenika.

Kina je ograničila korištenje digitalnih uređaja kao alata za podučavanje na 30 posto cjelokupnog vremena nastave, dok je Francuska svoju politiku uvela 2018. godine.

Italija je u decembru zabranila korištenje mobilnih telefona u školama, a učitelji su dobili upute da preuzmu uređaje od učenika na početku dana. Očekuje se da će Nizozemska uvesti ograničenja od 2024. godine, stoji u izvještaju UN-a.