Prva zastava i grb Republike Bosne i Hercegovine zvanično su usvojeni na današnji dan, 4. maja 1992. godine.

Prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine zasnivala se na zastavi srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanića.

Bijela zastava pravokutnog oblika, s grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Grb je replika grba prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića.

Plavi štit, podijeljen na dva polja srebrenom dijagonalnom gredom sa po tri ljiljana zlatne boje u svakom polju.

Zastava je prvi put službeno predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade UN-a u New Yorku.

Ova zastava i grb, kao i himna Jedna si jedina, bili su službena obilježja Republike Bosne i Hercegovine sve do 1998. godine, kada su odlukom visokog predstavnika zamijenjeni današnjom zastavom i himnom.

Nastava u srbijanskim školama danas počinje minutom ćutanja kako bi se odala počast stradalim učenicima i zaposlenom u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu.

Nastave sutra vjerovatno neće ni biti s obzirom na to da su sindikati prosvjete, zabrinuti za svoju bezbjednost, najavili štrajk, javlja Anadolija.

Za petak, 5. maj, najavljena je potpuna obustava rada tokom koje će zaposleni biti u školama, ali neće izvoditi nastavu.

Granski sindikat prosvjetnih radnika Srbije “Nezavisnost” zahtijeva hitno postavljanje detektora metala na ulazu u osnovne i srednje škole, obavezno angažovanje profesionalnog obezbjeđenja i bolje organizovanje rada školskih policajaca.

“Tražimo i zabranu promovisanja i javnog pojavljivanja svih osuđenih kriminalaca i zločinaca, kao i svih reality emisija u kojima se učesnici nasilno ponašaju”, zahtijeva se u saopštenju “Nezavisnosti”.

Sindikat radnika u prosvjeti Srbije navodi da će stupiti u štrajk radi ispunjenja sljedećeg uslova:

“Obezbjeđenje svim zaposlenima u prosvjeti poštovanja dostojanstva ličnosti na radu, kao i rad na radnom mjestu i u radnoj okolini na kojima su sprovedene mjere bezbjednosti i zdravlja na radu.”

Iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije navode da je njihova profesija degradirana, a život učenika i svih zaposlenih ugrožen.

“Živimo u društvu u kome su sveprisutni agresija i nasilje: verbalno, medijsko, fizičko… Ono je, ne samo u školama, već u cjelokupnom društvu doživjelo vrhunac. Kao društvo smo iznevjerili, kao država zatajili. Srbija treba da stane i zapita se dokle je stigla i kuda i kako nakon ovog“, piše u saopštenju unije.

Sindikati su izrazili saučešće porodicama nastradalih, a povrijeđenima poželjeli brz oporavak.

Iz Ministarstva prosvjete Srbije školama je stigao dopis da takmičenja planirana za vikend treba početi minutom ćutanja, a da se izleti, ekskurzije i nastava u prirodi planirani do kraja nedjelje, ukoliko je moguće, odlože. U Srbiji je proglašena trodnevna žalost od petka do nedjelje.

Građani više gradova sinoć su se okupljali na trgovima da bi paljenjem svijeća odali počast žrtvama, a slična okupljanja širom Srbije najavljena su i za danas.

Tri lica povrijeđena su, od kojih jedno teško, u sudaru dva automobila u Kostajnici kod Doboja.

Teške povrede zadobio je suvozač u automobilu "škoda", čiji su inicijali Š.K. iz Tuzle, dok je vozač S.A. iz Tuzle lakše povrijeđen, kao i vozač drugog automobila BMW-a čiji su inicijali B.L. iz Petrova, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Policija je obavila uviđaj ove jučerašnje saobraćajne nezgode.

O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Teslićka policija juče je lišila slobode vozača iz Žepča čiji su inicijali D.G. kod kojeg je utvrđeno 2,17 promila alkohola u krvi.

Kod osnovne škole na Vračaru jutros oko 08.00 časova došlo je do pucnjave. Kako prenose beogradski mediji, dječak (14) je pucao u školi i fatalno je nastradao čuvar škole.

Prema pisanju "Telegrafa", na lice mjesta upućene su Hitna pomoć i policija.

Prema prvim informacijama, ima povrijeđenih.

Dječak (14) pucao je u školi na Vračaru "Vladislav Ribnikar" i tom prilikom povrijedio nekoliko učenika. Ubijen je čuvar škole.

Nezvanično, prvi je ranjen čuvar, ali je izdahnuo. Na lice mjesta upućene su tri ekipe Hitne pomoći.

Prema riječima "Telegrafovog" reportera na terenu je veliki broj policije. Tamo su i tužioci.

Kako se saznaje ranjena je učiteljica i nekoliko djece u školi, prenose "Novosti".

Pod motom "I mi smo zdravstvo" medicinske sestre, tehničari i nezdravstveno osoblje u srijedu će ispred četiri bolnice u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku održati mirne proteste kojima traže dostojanstvene plate za svoj rad i unaprijeđenje radno-pravnog statusa.

Polusatni protesti

Polusatni protesti održaće se u Zagrebu - ispred kliničkih bolnica Merkur i Dubrava, u Splitu ispred KBC-a te u Dubrovniku ispred tamošnje opšte bolnice, javlja "Hina".

Proteste organizuju Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara te Samostalni sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj brizi, nezadovoljni što vladinom uredbom prošle sedmice i njihovo članstvo, poput ljekara, nije dobilo povećanje koeficijenata od deset odsto, nego između od 3 i 5.4 odsto.

Serija protesta

Sindikati su najavili seriju mini-protesta od srijede, 3. maja. Svakodnevno će protestovati od 11.00 do 11.30 sati, za vrijeme dnevne pauze, ispred raznih bolnica širom Hrvatske.

Protesti će se održavati sve do 12. maja kada je, na Međunarodni dan sestrinstva, u Zagrebu najavljen veliki, centralni protest.

U protestnim aktivnostima sestrama i tehničarima pridružiće se i spremačice, kuvari, radnici u praonicama i drugo nezdravstveno osoblje u sistemu zdravstva. Oni takođe traže povećanje platnih koeficijenata za minimalno deset odsto i unaprijeđenje radno-pravnog statusa.

Predsjednik Nezavisnog sindikata Stjepan Topolnjak poručio je i da postoji načelno opredjeljenje sindikata za štrajk ako se Vlada RH i resorno ministarstvo ogluše o njihove zahtjeve, prenosi "Avaz".

Njemačka je prošle sedmice započela parlamentarnu proceduru za usvajanje novog zakona o useljavanju kvalifikovane radne snage, koji su njemački mediji već nazvali istorijskim, a čiji je cilj da popuni oko dva miliona upražnjenih radnih mjesta u njemačkoj privredi.

Naime, oni smatraju da će ovaj zakon de fakto Njemačku pretvoriti u zemlju migracija, po uzoru na Kanadu i SAD, što je već izazvalo revolt desnih snaga u zemlji, koje ne žele da se u Njemačku doseljavaju migranti.

Kako je tokom rasprave rečeno u Bundestagu, namjera zakona je da privuče radnike iz cijelog svijeta, uključujući i iz našeg regiona, da se zaposle u Njemačkoj. Iako je Njemačka u prethodnom sazivu pokušala da usvoji sličan zakon, to nije dovelo do rezultata jer su prepreke bile previsoke i malo ljudi se prijavilo da dođe u Njemačku.

Prema riječima Nensi Fezer, njemačke ministarke unutrašnjih poslova, koja je predstavila nacrt ovog zakona, Njemačko udruženje poslodavaca se žali da njemačkoj privredi nedostaju stotine hiljada vozača kamiona, njegovatelja, vaspitača, električara, IT stručnjaka, kuvara i ugostitelja, ali i oko 400.000 nekvalifikovanih radnika poput pomoćnog osoblja u hotelijerstvu i gastronomiji.

Fezerova je rekla da je ovaj zakon u izradi već 16 godina, ali da je prethodna vlada, koju je predvodila konzervativna Hrišćansko-demokratska unija Angele Merkel, blokirala donošenje ovakvog zakona kako bi spriječila useljavanje migranata.

Ona je istakla da će akcenat u novom zakonu biti na radnom iskustvu, a ne na diplomi, te da će biti olakšano ne samo dobijanje vize za radnike, već i priznavanje stranih diploma. Osim toga, kako je objasnila, radnici koji se dobro integrišu u Njemačku prvi put u istoriji dobiće priliku za ubrzano sticanje njemačkog državljanstva.

Jedna od novina koju zakon predviđa je uvođenje sistema tačaka, po uzoru na kanadski model, po kojem će kandidati biti rangirani od znanja njemačkog jezika, stručnih kvalifikacija, pa do godina, porodičnog statusa i ličnih preferenci.

Konzervativni CDU je u parlamentarnoj raspravi ukazao na to da akcenat zakona nije na kvalifikovanoj radnoj snazi, nego na bilo kakvoj radnoj snazi, što, kako oni smatraju, može dovesti do opterećenja socijalnog sistema u Njemačkoj.

Poslanici Zelenih i Liberala, koji su dio vladajuće koalicije sa socijaldemokratama, objasnili su da su se prilikom sastavljanja odredaba zakona vodili onim što su saznali od njemačkih privrednika, a to je da su brojna preduzeća prisiljena da zatvaraju pogone ili smanjuju kapacitete jer nemaju radnika, i to ne samo kvalifikovanu radnu snagu, nego i obične radnike, posebno u hotelijerstvu, gastronomiji i na gradilištima.

Fezerova je rekla da je njemački plan za zelenu ekonomiju potpuno ugrožen jer trenutno nedostaje oko 200.000 tehničara za ugradnju solarnih panela i vjetroparkova, posebno električara.

“Nedostatak radne snage nanosi štetu našoj zemlji i koči njen razvoj, recimo u oblasti zaštite klime. Ovaj problem nije moguće riješiti bez useljavanja. Onaj ko to ne razumije, to ću jasno reći, šteti našim preduzetnicima i našoj privredi, a to ugrožava prosperitet svih nas”, kazala je ona. Istakla je da je Kanada šampion u privlačenju radne snage zato što pruža dobrodošlicu migrantima, za razliku od Njemačke.

“Jedan od razloga što se doseljavaju u Kanadu je to što imaju perspektivu da dobiju državljanstvo. Zato što toga kod nas nema, Njemačka nije željena destinacija. Naši zakoni su prebirokratizovani i pred doseljenike stavljaju visoke prepreke. Mi to danas ovim zakonom želimo promijeniti”, rekla je ona.

Precizirala je da zakon predviđa tri puta ka radnoj dozvoli za rad u Njemačkoj. Najlakši put za doseljenje je putem diplome koju priznaje Njemačka, zatim najmanje dvogodišnje iskustvo u branši za koju migrant posjeduje stranu diplomu, dok treći put predviđa “kartu prilika”, odnosno mogućnost da migrant dođe u Njemačku i traži posao.

Jedna od primjedbi odnosi se na činjenicu da Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke i dalje nije uspjelo da olakša procedure za dobijanje viza. Nakon rasprave u parlamentu, tekst zakona ide u drugo čitanje, a očekuje se da će u konačnoj formi biti usvojen prije kraja godine.

(N.N.)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Vladi Federacije BiH će sutra biti izvršena primopredaja dužnosti između starog premijera i novog te starih ministara i novih.

Primopredaja vlasti će biti održana u zgradi vlade, u 10 sati ujutru, a osmogodišnji premijer Federacije BiH Fadil Novalić poziciju će predati SDP-ovom predsjedniku Nerminu Nikšiću.

na dužnost bi sutra trebali stupiti i novi ministri u Vladi FBiH. Nikšićevi zamjenici bit će ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović i ministar finansija Toni Kraljević.

Za ministra unutrašnjih poslova imenovan je Ramo Isak, za ministra energije, rudarstva i industrije imenovan je Vedran Lakić (SDP), za ministricu kulture i sporta imenovana je Sanja Vlaisavljević (HDZ BiH), za ministricu prometa i komunikacija imenovana je Andrijana Katić (HDZ BiH), za ministra raseljenih osoba i izbjeglica imenovan je Nerin Dizdar (SDP), za ministra za pitanja boraca i invalida imenovan je Nedžad Lokmić (SDP), za ministra zdravstva imenovan je Nediljko Rimac (HDZ 1990), za ministra obrazovanja i nauke imenovana je Jasna Duraković (SDP), za ministra trgovine imenovana je Amir Hasičević (Naša stranka), za ministra rada i socijalne politike imenovan je Adnan Delić (NiP), za ministra okoliša i turizma imenovana je Nasiha Pozder (Naša stranka), za ministra prostornog uređenja imenovan je Željko Nedić (HDZ BiH), za ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva imenovan je Kemal Hrnjić (NiP).

Novog premijera i ministre su u petak, 28. aprila, izabrali zastupnici u Predstavničkom domu, a dobili su 51 glas od ukupno 98 zastupnika koji sjede u ovom domu. Glasanju u Parlamentu FBiH su prethodile izmjene koje je visoki predstavnik Christian Schmidt donio dan ranije.

Treći maj u svijetu obilježava kao Dan slobode medija s ciljem podizanja svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija.

Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jeste podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih osnovnih načela.

Svjetski dan slobode medija prvi put je obilježen 3. maja 1994. godine. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i udruženja novinara smatraju da se situacija sa slobodom medija posljednjih godina pogoršala.

Svjetski dan slobode medija obilježava se odlukom Ujedinjenih nacija kako bi se podigla svijest o značaju slobode medija i podsjetile vlade država da je njihova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja.

Brojne organizacije ukazale su na probleme sa kojima se suočavaju novinari i mediji u kojima rade.

Unesko obilježava ovaj dan svake godine okupljanjem medijskih profesionalaca, organizacija za slobodu medija agencije UN kako bi podnijeli izvještaj o procjeni stanja slobode medija širom svijeta.

Na objavljenom svjetskom Indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica za 2023. godinu prvo mjesto zauzima Norveška, zatim slijede Irska, Danska, Švedska i Finska, pretposlednje i posljednje mjesto zauzimaju Kina i Sjeverna Koreja, dok se Rusija se nalazi na 164. mjestu, a Ukrajina na 79. mjestu.

U poređenju sa Srbijom na 91. mjestu, Bosna i Hercegovina zauzima 64, Slovenija 50, Hrvatska 42, Crna Gora 39. i Sjeverna Makedonija 38. mjesto na globalnom Indeksu medijskih sloboda koji obuhvata 180 država.

(N.N.)

Željezno Polje kod Žepča najviše je poznato po malinarstvu. Ipak, sav potencijal ovog mjesta zbog nepostojanja puta nisu mogli iskoristiti. Ne čekavši na veliku pomoć vlasti, uzeli su stvari u svoje ruke, i sami svojim sredstvima počeli izgradnju puta iz Željeznog Polja ka planini Mahnjači.

Da je zaista tačna narodna poslovica "složna braća kuću grade", dokazali su ovih dana mještani Željeznog polja. Na akciji izgradnje puta radili su svi – i mladi, ali i oni stariji.

"Hoću zašto ne, što da ležim kući, radio u rudniku samo deri rudar i tu nema priče", kaže mještanin Željeznog Polja Muris Tutnjić.

Iako to nije njihova obaveza, na ovaj korak odlučili su se jer žele i sebi, ali i budućim naraštajima olakšati život. Ističu da je sve krenulo spontano.

"Znači za samo tri mjeseca se izbetoniralo od ličnih sredstava kilometar i po puta", ističe mještanin Željeznog Polja Raif Derlić.

Uspjeli su dobiti neke donacije, ali ipak glavni teret ponijeli su sami, jer ovo mjesto potencijala za razvoj itekako ima. Što u poljoprivredi, ovčarstvu, ali sada sa putem ka planini Mahnjači i turizmu. Planinarske staze imaju, put se radi, a nakon toga radit će i planinarski dom.

Ovi ljudi svoj trud i rad za dobrobit svih dokazali su danas, ali i 2014. kada je ovo mjesto bilo pogođeno poplava i klizištima. I tada nisu čekali da dođu na red za pomoć nego su uzeli stvari u svoje ruke.

(BHRT)