Komunalno preduzeće JP RAD d.d. krajem 2020. godine apliciralo je na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH sa projektom pod nazivom „Razvoj sistema prikupljanja i odvoz selektiranog otpada“.
 
U martu 2021. godine potpisan je ugovor o dodjeli sredstava i sufinansiranju projekta od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH u iznosu od 80.000,00 KM.
Ukupna vrijednost projekta je 186.550,65 KM sa PDV-om.
 
Usklopu projekta realizovane su sljedeće aktivnosti:
1. NABAVKA POSUDA
U toku 2021. godine preduzeće je izvršilo nabavku posuda (kontejneri 20 kom, komposteri 190 kom, žute kante 200 kom, zelene kante 450 kom), a sve navedeno u vrijednosti od 56.329,65 KM sa PDV-om.
2. NABAVKA VOZILA
Dana 03.12.2021. god. izvršena je primopredaja novog komunalnog vozila IVECO, sa novom nadogradnjom 7m3 nabavljenog putem javne nabavke gdje je kao najpovoljniji ponuđač bila firma Wintec doo Sarajevo. Vrijednost nabavljenog vozila je 130.221,00 KM sa PDV-om.
 
Nabavka namjenskog vozila predstavlja značajno unaprijeđenje u našem radu i našoj usluzi prema korisnicima štopodrazumijeva:

- Uslovniji rad za naše uposlenike;

- Do stupnost naše usluge odvoza otpada u svim dijelovima Općine Tešanj;

- Razvoj sistema prikupljanja selektiranog otpada;

- Optimizacija troškova preduzeća.

Svaki treći građanin svjesno daje novac ili poklon, odnosno mito za zdravstvenu uslugu, pokazali su rezultati istraživanja “Korupcija u zdravstvu iz perspektive pacijenata i građana u BiH prije i tokom Covid-19 pandemije” koje je danas prezentovano u Banja Luci na konferenciji za medije.

Ova analiza objavljena u okviru projekta “Virus za koji ima lijek!” kojeg provodi udruženje Stop mobbing i udruženje za razvoj društva Kap.

Tokom prezentacije rezultata istraživanja, rečeno je da je subjektivno mišljenje građana o prisustvu korupcije u zdravstvu izrazito visoko. U Republici Srpskoj čak 82,50% ispitanika smatra da je korupcija prisutna “previše”. Ovakvo mišljenje dijeli 70, 6% ispitanika Federaciji BiH.

Predsjednica udruženja Stop mobbing, Anica Ramić, rekla je da u RS pacijenti najviše daju mito u vidu poklona (56%), a u vidu novca (44%)

“Pacijenti u Republici Srpskoj su se izjasnili da najčešće daju mito za operativni tretman i to 51% od ukupnog broja onih koji su se izjasnili da jesu dali mito, a 48% daju mito za dijagnostiku”, rekla je Ramić.

Slični podaci su i u Federaciji gdje poklon i novac za uslugu pacijenti daju u skoro istom procentu (47 i 45%).

Prema riječima članice udruženja Kap, Merime Spahić, ispitanici iz FBiH koji su imali iskustvo sa davanjem mita, takođe su uglavnom davali novac ili poklone za operativne tretmane (52, 7 %), za dijagnostiku (37, 2%) dok se nekolicina izjasila da su dali mito i za dijagnostika i operativni tretman.

“Kada objašnjavaju zašto daju mito, pacijenti navode, pored ostalog: “Dala sam mito da osiguram da dr. bude uz mene za vrijeme poroda”, “Dala sam mito zbog bolje njege i brige o pacijentu i davanja antibiotika”, “Nisam dala mito, ali me je doktor pozvao u kancelariju i u 4 oka rekao da treba prije operacije dati ‘miraz”, “Dao sam mito za liječenje majke”, “Dao sam mito za pregled ljekara i da pacijenta puste na vankantonalno liječenje jer nemaju aparate u mom kantonu”, citirala je Spahić.

Tokom prezentacije rezultata analize koja je provedena na uzorku 2.000 ispitanika, rečeno je da “na svoje insistiranje u RS mito daje 43% ispitanih građana, a 56% na insistiranje zdravstvenog radnika”. U FBiH 55% ispitanih građana dalo je mito samoinicijativno, a 26% na insistiranje zdravstvenog radnika.

U narativnim odgovorima gdje su anketirane osobe objašnjavale svoju percepciju davanja mita, prednjači mišljenje da “nije moguće drugačije dobiti zdravstvenu uslugu, termin za pregled ili operaciju bez mita”.

Na pitanje- da li ste prijavili korupciju u zdravstvu u RS, 100 posto odgovora glasi “ne”, dok se u FBiH od ukupnog broja ispitanika, svega njih 7% izjasnilo da jesu prijavili korupciju ali da takva prijava nije urodila plodom.

Pacijenti su svjesni da je davanje mita krivično djelo i to 89% ispitanika u RS i 83% ispitanika u FBiH, ali ipak na pitanje- da li treba prijaviti slučajeve korupcije u zdravstvu, u RS 76% ispitanika smatra da treba dok njih 19% vjeruje da je “dio domaće tradicije da se časti”.

U FBiH su slični rezultati gdje 77% anketiranih smatra da treba prijaviti korupciju, 8,6% vjeruje da je dio domaće tradicije da se časti dok 13,5% ispitanika nema stav o ovome.

U dijelu pitanja koji se odnose na pružanje zdravstvene usluge i korupcije tokom pandemije, 89% ispitanika u RS je navelo da su im bile uskraćene zdravstvene usluge, a u FBiH 36% ispitanika.

Od broja osoba koje su se izjasnile da su im bile uskraćene usluge u javnom zdravstvu u RS. 83 % njih je navelo da su im uskraćene zdravstvene usluge ljekara specijaliste.

Takođe, od broja osoba koje su se izjasnile da su im bile uskraćene usluge, i u FBiH je 64.6 % ispitanika navelo da im je uskraćen pregled specijaliste i čak 8,4% pacijenata kojima su bile uskraćene operativne usluge.

“Na pitanje da li se liječite u privatnom zdravstvu iako plaćate javno zdravstvene usluge, u RS je 83 % ispitanika je navelo da se liječe privatno. U FBiH je taj procenat 78 posto”, rekla je Anica Ramić i postavila pitanje opravdanosti plaćanja usluga javnog zdravstva.

Subjektivno mišljenje građana i pacijenata u RS je da izrazito povećana korupcija u zdravstvu tokom pandemije i to 91,90 % ispitanika, dok 43,4% ispitanika u FBiH smatra da je korupcija povećana iako 51,7% osoba nema mišljenje o ovom pitanju.

Preporuke

Ova analiza ima poseban značaj jer je realizirana u vrijeme Covid-19 pandemije i nedvosmisleno ukazuje na veliko nezadovoljstvo pacijenata zdravstvenim uslugama, ističe se nepovjerenje u sistem zaštite prijavitelja korupcije, zbog čega pacijenti smatraju da je jednostavnije dati kovertu i barem trenutno dobiti određenu zdravstvenu uslugu.

Problematika koja se pokazala važnom u ovoj analizi je da javnost nije informisana gdje i kako može doći do definicija, zakona i drugih informacija o tome šta znači korupcija u zdravstvu, kako je prepoznati, kako reagovati u takvim slučajevima, odnosno koja prava pacijenata se krše u slučaju traženja mita i kome se u konačnici obratiti u tom slučaju.

Analizirajući zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini, ostaje otvoreno pitanje – na koji način i kojim aktima je u samim zdravstvenim ustanovama regulisano pitanje načina postupanja po prijavi za korupciju? Činjenica je da većina zdravstvenih ustanova nema usvojen ni Pravilnik o prevenciji i borbi protiv korupcije, što bi moglo da predstavlja jedan od značajnih mehanizama za prevenciju i borbu protiv korupcije unutar samih ustanova.

U pogledu zakonske legislative, akcenat bi u budućnosti trebao biti stavljen na obavezu donošenja Zakona o pravima, odgovornostima i obavezama pacijenata za RS, kakav ima FBiH. Usvajanje navedenog Zakona predstavljalo bi donošenje važnog antikorupcionog akta.

Istovremeno, u FBiH je važno usvojiti Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, kakav ima RS, kako bi se ohrabrili građani da prijave korupciju u zdravstvu.

Analiza je objavljena u okviru projekta “Virus za koji ima lijek!” koga provodi udruženje Stop mobbing i udruženje za razvoj društva Kap, uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa (CCI), kao vodeći partner.

Cjelokupna analiza je dostupna u online formi na Facebook stranicama UG Stop mobbing i udruženja Kap, a u printanom formatu će biti dostavljena svim nadležnim institucijama koje se bave javnim zdravstvom u BiH.

(fokus.ba)

Iako je Ministarstvo finansija Federacije BiH (FBiH) uplatilo novac poštama i bankama za isplatu novembarskih penzija, isplata će početi u ponedjeljak, 6. decembra.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objasnili su da, kada se dogodi da peti u mjesecu pada u nedjelju, kao što je sada slučaj, isplata penzija počinje u ponedjeljak, navode federalni mediji.

"Iako je novac uplaćen bankama i poštama, postoje dodatni poslovi koji se moraju obaviti, tako da će isplata decembarskih penzija početi 6. decembra", rečeno je iz Federalnog zavoda PIO.

Federalno Ministarstvo finansija juče je za isplatu penzija uplatilo bankama 139,9 miliona KM, a u srijedu je poštama za ove namjene prebačeno 49.684.480 KM.

Ukupno je za novembarske penzije u FBiH obezbijeđeno 189,6 miliona KM.

Osnovni sud u Prijedoru potvrdio je optužnicu protiv specijaliste epidemiologije i načelnika Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor čiji su inicijali O.M. iz ovog grada u vezi sa propadanjem 1.342 doze vakcina protiv kovida 19, objavilo je prijedorsko Okružno javno tužilaštvo.

Optužnica tereti O.M. da je od polovine marta do 12. aprila u svojstvu službenog lica svjesno prekršila Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i tri interna akta jer je donijela odluke da se vakcine "sputnjik ve", umjesto u profesionalni frižider, odnosno zamrzivač, marke "Esmas", smjeste u frižider "beko" koji nije namijenjen za profesionalnu upotrebu.

"Svjesno je donijela i odluku da se rashladni uređaj `beko` priključi na neadekvatan UPS stabilizator zajedno sa još jednim frižiderom, ne obezbjeđujući pritom stalni nadzor nad smještenim vakcinama radi reagovanja i priključenja na agregat u slučaju eventualnog prestanka rada opreme, iako je bila dužna i mogla biti svjesna da usljed toga može doći do štete", navedeno je u optužnici.

Dalje je ukazano da je od 10. do 12. aprila došlo do kvara zamrzivača "beko" u kojem su vakcine bile smještene, usljed čega je prekinut hladni lanac, pa su 1.342 doze postale neupotrebljive, zbog čega veći broj građana nije primio drugu dozu, a nastupila je i imovinska šteta za Republiku Srpsku od 45.011 KM.

Licu O.M. stavljena su na teret krivična djela nesavjestan rad u službi i nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije.

Za oba krivična djela zaprijećena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine.

Protiv drugog lica obuhvaćenog istragom čiji su inicijali S.J. iz Prijedora, tužilac je donio naredbu o obustavi istrage jer nije bilo dovoljno dokaza da je lice počinilo krivično djelo.

Evropska unija (EU) je doznačila još 2,5 miliona eura humanitarne pomoći za podršku ugroženim izbjeglicama i migrantima u Bosni i Hercegovini, prenosi Anadolu Agency (AA).

Procjenjuje se da se više od 1.000 ljudi nalazi izvan privremenog smještaja, sa ograničenim pristupom osnovnim uslugama. Izloženi su sve hladnijem vremenu jer dolazi zima te brojnim rizicima po pitanju zaštite, dok situacija sa djecom bez pratnje zahtijeva posebnu pažnju.

Janez Lenarčič, komesar za upravljanje krizama, izjavio je da je oko 4.000 izbjeglica i migranata ostalo bespomoćno u Bosni i Hercegovini.

"Mnogi od njih spavaju na otvorenom, potrebno im je sklonište, hrana, voda, sanitarne usluge, zdravstvene usluge, zaštita i odjeća. Kako bi se pozabavila ovim potrebama, EU je spremna da nastavi pružati humanitarnu pomoć. Dostojanstvo i bezbjednost svih osoba, posebno onih najugroženijih, mora se osigurati i zaštititi sve vrijeme. Humanitarnim partnerima potreban je puni pristup ljudima kojima je potrebna pomoć, gdje god oni bili", kazao je Lenarčič.

Suma od 2,5 miliona eura koja je upravo dodijeljena pružit će dalju podršku u smislu rada na terenu i zaštite, uključujući zaštitu djece, te podršku djeci bez pratnje, kako u centrima tako i izvan njih. Ovaj novac će se iskoristiti i za hitno potrebnu zdravstvenu zaštitu, koju je pogoršala pandemija COVID-19, uključujući psihosocijalnu podršku i pomoć za mentalno zdravlje.

Od početka 2018. godine, u Bosnu i Hercegovinu je stiglo preko 84.120 izbjeglica i migranata zapadnobalkanskom migracionom rutom. Od tada EU usko sarađuje sa UN-ovim agencijama, drugim humanitarnim organizacijama i bosanskohercegovačkim vlastima kako bi zadovoljila humanitarne potrebe izbjeglica i migranata. Od početka 2018, EU je obezbijedila 101,85 miliona eura direktno Bosni i Hercegovini i uz pomoć partnerskih organizacija, uključujući iznos od preko 16 miliona eura humanitarne pomoći.

Nakon ublažavanja mjera ograničenog kretanja zbog bolesti COVID-19, povećao se broj pridošlica. Iako se humanitarna situacija poboljšala, neke izbjeglice i migranti i dalje spavaju na otvorenom u neadekvatnim uslovima. Zbog toga EU poziva vlasti Bosne i Hercegovine da nađu odgovarajući smještaj svima kojima je potreban. Nedavno otvaranje novog prihvatnog centra u Lipi, sa kapacitetom za 1.500 migranata, važan je korak u tom smjeru.

Humanitarna pomoć EU fokusira se na pokrivanje najnužnijih potreba, kao što su usluge primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, ograničavanje širenja pandemije koronavirusa i pružanje pomoći za mentalno zdravlje i psihosocijalna podrška. Pomoć se pruža i u vidu zaštite, kao što je identifikacija, upravljanje predmetima i upućivanje, podrška djeci bez pratnje i pomoć za preživljavanje osobama koje su na otvorenom, uključujući toplu odjeću, vreće za spavanje i hranu.

Javni dug Bosne i Hercegovine na dan 30. juna ove godine dosegao je skoro 13 milijardi maraka. Brojke su zabrinjavajuće i pokazuju da duguje država, kantoni, općine, entiteti, a ponajviše entitet Republika Srpska. Navodi se to u podacima Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, koji su u posjedu Agency Anadolije (AA).

– Stanje javne zaduženosti BiH 30. juna 2021. godine iznosi 12.822,72 miliona KM, od čega je vanjski dug 9.316,11 miliona KM ili 72,65%, dok je unutrašnji dug 3.506,61 miliona KM ili 27,35% od ukupne javne zaduženosti. U odnosu na 31.decembar prošle godine javni dug se na dan 30. juna povećao za 629,74 miliona KM ili 5,16%, s tim da se vanjski dug povećao za 617,85 miliona KM ili 7,10%, a unutrašnji dug za 0,34% ili 11,89 miliona KM – navodi se u podacima Ministarstva finansija BiH.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Republika Srpska učestvuje sa 49,82% i duguje 6.388,53 miliona KM, Federacija BiH sa 49,29% ili 6.319,98 miliona KM, institucije BiH sa 0,50% koje su dužne 64,63 miliona KM i Distrikt Brčko BiH sa 0,39%, odnosno 49,58 miliona KM.

Ono čega se bh.građani plaše, ali i kreditori, jeste ko će servisirati ovaj dug. Prošle sedmice predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) na sedam adresa nadležnima u Bosni i Hercegovini uputili su pismo u kojem izražavaju zabrinutost zbog urušavanja rada Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO). Od ranije je poznato kako Vlasti Republike Srpske namjeravaju sa državnog nivoa prebaciti na nivo ovog entiteta skoro 128 zakona i drugih podzakonskih akata. Tako Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jasno je kazao da želi UIO, ali i svoju vojsku, policiju, RAK, CiK i sve ostale agencije koje su na nivou države.

Ono što je sigurno jeste da po podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, RS duguje duplo više od Federacije BiH po glavi stanovnika.

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i trezora BiH, unutrašnji dug BiH na dan 30. juna iznosio je 3.506,61 milion KM i povećan je za 11,89 miliona KM ili 0,34% u odnosu na stanje na dan 31. decembar prošle godine. U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti na dan 30. juna ove godine, Federacija BiH učestvuje sa 33,90% i duguje 1.188, 54 miliona KM , RS sa 66,06% koja se zadužila 2.316, 58 miliona KM, te Distrikt Brčko BiH sa 0,04%, odnosno 1,39 miliona KM.

– U periodu januar – juni 2021. godine Vlada RS-a emitovala je obveznice u iznosu od 44,86 miliona KM, a Vlada Federacije BiH 90,00 miliona KM. U istom periodu Vlada RS-a imala je četiri aukcije trezorskih zapisa u iznosu od 115,32 miliona KM, a Vlada Federaciji BiH dvije aukcije trezorskih zapisa u iznosu 100,00 miliona KM. U posmatranom periodu vlade entiteta i Distrikta nisu se zaduživale po osnovu dugoročnih kredita u zemlji. U periodu januar – juni 2021. godine vlade entiteta i Distrikta su servisirale obaveze po osnovu unutrašnjeg duga BiH u iznosu od 324,84 miliona KM i to po osnovu glavnice 289,74 miliona KM, a po osnovu kamate 35,10 miliona KM. Federacija BiH je platila 175,58 miliona KM po osnovu glavnice i 8,00 miliona KM po osnovu kamate, RS-a 113,80 miliona KM po osnovu glavnice i 27,07 miliona KM po osnovu kamate i drugih troškova, a Distrikt 0,36 miliona KM po osnovu glavnice i 0,03 miliona KM po osnovu kamata – navodi se u podacima Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ i o vanjskom dugu Bosne i Hercegovine je na dan 30. juna iznosio 9.316,11 miliona KM, a isti obuhvata vanjski državni dug u iznosu od 8.279,50 miliona KM, koji je alociran na Federaciju BiH u iznosu od 5.131,34 miliona KM, RS iznosi 4.071,95 miliona KM, Brčko Distrikt BiH dužan je 48,19 miliona KM i institucije države Bosne i Hercegovine 64,63 miliona KM.

U stanju vanjskog duga Bosne i Hercegovine najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 29,11%, Evropska investiciona banka sa 21,84%, Evroobveznicе RS-a sa 9,83%, Međunarodni monetarni fond sa 9,74%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,09%, Pariški klub sa 5,61%, a što predstavlja 83,22% ukupnog stanja vanjskog duga.

Servis vanjskog duga Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2021. godine iznosio je 402,48 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 337,06 miliona KM ili 83,75%, a na kamatu 65,42 miliona KM ili 16,25%. U ukupnom iznosu servisa vanjskog duga BiH, Federacija BiH učestvuje sa 65,70%, RS-a sa 32,50%, dok institucije BiH i Distrikt Brčko BiH učestvuju sa 0,92%, odnosno 0,88%. Učešće javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 36,01%.

U ukupnom stanju vanjske zaduženosti na dan 30. juna ove godine, po osnovu novih kredita, 53,69% odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 34,17% na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 12,14% angažovano za privredne djelatnosti.

– U periodu od 01.01.-30.06.2021. godine angažovano je 924,93 miliona KM kreditnih sredstava. Od ukupnog iznosa povučenih kreditnih sredstava 63,44% se odnosi na Euroobveznicu RS-a, 11,33% na EBRD, 10,41% na WBIBRD, 7,22% na kredite EIB-a, dok se na ostale kreditore odnosi 7,60% (KfW, OPEC, Saudijski fond, Vlada Japana, CEB, IFAD i WBIDA). Od ukupno povučenih sredstava u periodu januar – juni 2021. godine, 68,78% se odnosi na projekte usmjerene na javni sektor, 28,28% se odnosi na infrastrukturne projekte, te 2,94% na privredne djelatnosti – piše u podacima Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je priredio Radionicu za predstavnike općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona na temu pripreme Nacrta Strategije ruralnog razvoja ovog Kantona, kao jednog od strateških planskih razvojnih dokumenata za narednih pet godina.

 Multidisciplinarni pristup

Kako je istakao direktor Instituta dr. Senad Huseinagić, ruralni razvoj je mnogo više od poljoprivrede, pa mu se zato mora pristupiti multidisciplinarno, kroz više segmenata razvoja.

Izrada ovog dokumenta je povjerena INZ-u, a u njegovoj izradi radi tim desetak stručnjaka, koje predvodi prof.dr. Nezir Tanović. U timu su, osim predstavnika Instituta, predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, Federalnog poljoprivrednog i Zavoda za agropedologiju, BH Šuma, federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo.

- Zeničko-dobojski kanton je prvi u BIH uoči bliskost i simbiozu između značaja poljoprivrede i značaja poboljšanja života na selu, istakao je tokom prezentacije jedan od recenzenata Strategije prof.dr. emeritus Vjekoslav Selak.

Akteri Radionice istakli su neophodnost da se Zeničko-dobojski kanton transformira iz primarno industrijskog u kanton proizvođača hrane, jer za to ima sve preduvjete i osnove.

- ZDK ima potencijale za proizvodnju i izvoz. Za sada samo proizvodi krompir i luk u dovoljnim količinama.

Čak 85 posto hrane se uvozi, a čak 55 posto obradive zemlje stoji neiskorišteno, ističe prof.dr. Nezir Tanović, Rukovodilac tima koji izrađuje Strategiju.

I pored toga, postoje pozitivni primjeri, kao što su plastenička proizvodnja i jagodičasto voće koji su lideri ruralne proizvodnje. Također, istaknuto je da samo jedan proizvođač gljiva u Šijama kod Tešnja ima proizvodnju koja je veća od svih ostalih proizvođača u FBIH.

Prostora za napredak ima mnogo

- Organska proizvodnja, proizvodnja mesa, proizvodnja i prerada peradi su ono po čemu je ZDK lider, ali prostora za napredak ima još mnogo, ističe Tanović, dodajući da i pored toga neshvatljivo malo ima registrovanih poljoprivrednih obrta.

Senada Sejmenović, stručna savjetnica u Službi za privredu i upravljanje razvojem Grada Zenice za poljoprivredu sugerirala je niz potrebnih procesa na područja Grada Zenica, poput zone Eko parka Tvrtkovac, i pohvalila potrebu da postoje i osobe i dokumenti savjetodavnog tipa za ovu oblast.

Učesnici pohvalili strateški pristup, te izrazili želju da se unaprijedi način implementacije i „spuštanja“ ove buduće Strategije na lokalni nivo.

Izet Bašić, pomoćnik načelnika Zavidovića istakao je da je neophodno posebnu pažnju posvetiti problemu odlaska i projektima koji će zaustaviti odlaske sa sela.

Nakon što lokalne zajednice dodatno pošalju svoje sugestije i dopune, finalna verzija Nacrta biće upućena prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Kantona na usvajanje.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Federalna vlada je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, koji uređuje osnove ove podrške i osnovna materijalna prava za podršku porodicama s djecom, postupak, uvjete i način njihovog ostvarivanja, finansiranje, nadzor i druga pitanja.

Materijalna podrška porodicama s djecom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva podršku kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Ova podrška ima za cilj da se svoj djeci osiguraju približno jednaki materijalni uvjeti za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u porodici.

Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica s djecom su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, a ostvaruju se pod uvjetima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.

Kantoni utvrđuju i druga dodatna prava od onih utvrđenih ovim zakonom zavisno od njihovih materijalnim mogućnosti i drugih potreba porodica s djecom.

Osnovica za utvrđivanje visine naknada je prosječna neto plata u FBiH ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Pravo na dječji dodatak, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ukoliko ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plate u FBiH za prethodnu godinu, te ukoliko nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelimično ili u potpunosti osigurani iz budžetskih sredstava.

Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji, u smislu ovoga zakona, ostvaruje porodilja koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege svakog rođenog djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Izuzetno, u slučaju da majka nije živa ili da je spriječena neposredno brinuti o djetetu ili da je napustila dijete, ovo pravo može ostvariti i otac djeteta pod uslovima propisanim ovim zakonom. Ovo pravo može se ostvariti ukoliko je korisnik prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba, te ukoliko mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu prema podatku FZS.

Visina osnovnog dječjeg dodatka iznosi šest posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu. Korisnik ima pravo na uvećani dječji dodatak u iznosu od osam posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH ukoliko je dijete bez roditeljskog staranja, ili ukoliko mu je nadležna institucija, utvrdila invaliditet u procentu od 90 posto ili 100 posto, kao i dijete oboljelo od neke od bolesti koje se, prema propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, svrstavaju u kategoriju bolesti većeg socijalno-medicinskog značaja, zaraznih bolesti, bolesti zavisnosti, sistemskih autoimunih bolesti ili neizlječivih ili teže izlječivih bolesti.

Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu, i ona će se isplaćivati 12 mjeseci. Prava na naknadu plate porodilja u radnom odnosu, za vrijeme odsustva s posla, radi trudnoće, porođaja i njege djeteta nastavit će se isplaćivati u skladu s propisima iz oblasti socijalne i dječije zaštite do početka primjene ovog zakona, nakon čega će se isto posebnim zakonom reintegrirati u sistem prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.

Sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak obezbjeđuju se u budžetu FBiH, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji obezbjeđuju se u budžetima kantona.

U obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da je glavni cilj obezbjeđenje jednakih mogućnosti za djecu bez obzira na ekonomski status porodica, budući da je i dalje zastupljena praksa da neki kantoni obezbjeđuju materijalnu podršku, a drugi ne. To podrazumijeva da na nivou FBiH bude utvrđen minimum osnovnih prava iz oblasti zaštite porodica s djecom (na dječji dodatak i na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji), što doprinosi socijalno pravičnijem i fiskalno održivijem funkcionisanju sistema, ukidanju diskriminacije po osnovu mjesta življenja, te izjednačavanju prava djece u FBiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.