A.A.
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je zabrinjavajući podatak da se prošle 2017. godine u Republici Hrvatskoj rodilo najmanje djece u posljednjih sto godina. Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva sa ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja, javlja Anadolu Agency.
Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Republici Hrvatskoj u 2017. godini rodilo se 36.647 djece, gotovo 900 djece manje nego u 2016. Podatak je alarmantan, jer je to prvi put u sto godina da se na prostoru današnje Hrvatske rodilo manje od 37.000 djece. Ako se stanje danas usporedi sa stanjem u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj 1950. godine, kada je u godinu dana rođeno preko 95.500 djece, uočava se dramatičan pad nataliteta.
Stjepan Šterc, demograf sa Odsjeka za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.
„Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije je da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.
- Interes europskog gospodarstva sebičan -
Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju sa prirodnim padom, a i sa negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija.
Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.
„Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati sa jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je vrlo velik i poprilično sebičan, a na koncu nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc.
Vijećnik BPS-a u Općinskom vijeću Visoko Mirnes Fatić uputio je vijećničko pitanje Institutu za zdravlje i ispravnost hrane Zenica o dostavljanju podata o broju oboljelih od karcinoma u ZDK. Portal Visoko.co.ba je objavio te podatke, sa akcentom na podatke o oboljelim iz Visokog.
Prenosimo tekst kolega sa portala.
-Odgovor na ovo pitanje donosi užasne i poražavajuće statističke podatke za Visoko. Nakon Zenice kao najmnogoljudnije opštine u ZDK, Visoko je na drugom mjestu po broju oboljelih, ali ako se uzme broj oboljelih na ukupan broj stanovnika onda Visoko prednjači po broju oboljelih od karcinoma u ZDK sa 729 evidentiranih bolesnika.
Evo kakva je situacija i u ostalim gradovima:
Zenica – 1810
Visoko – 729
Kakanj – 511
Tešanj – 449
Zavidovići – 409
Maglaj – 214
Žepče – 214
Breza – 185
Olovo – 126
Vareš – 121
Doboj jug – 47
Usora – 43
U ovom trenutku u ZDK evidentirano je 5.178 oboljelih od ove bolesti.
Iako smo zemlja sa više od 470 hiljada nezaposlenih, poslodavcima je sve teže da nađu kvalifikovanu radnu snagu.
Međunarodne institucije u tome su vidjele priliku da pomognu nezaposlenim osobama, ali i obrazovnom sektoru da zajedničkim snagama nastupe na poslovnom tržištu. Međunarodna organizacija rada, uz pomoć Evropske unije, pokrenula je projekt da se u lokalnim zajednicama zajedničkim snagama pomogne nezaposlenim osobama da se prekvalifikuju za zanimanja za koja postoji potražnja na tržištu rada, ali i obrazovnom sektoru da stvori praktične uslove da bi mogao educirati generacije koje dolaze.
Plan je da kroz procese prekvalifikacije prođe 2000 osoba a za njih minimalno 627 siguran je posao.
“U nekim školama smo nabavili opremu za kuhare i konobare, kao što smo radili u Čapljini. U nekim školama nabavljamo opremu za savremeni proces zavarivanja, također i za poljoprivredne aktivnosti. Ali osim tog hardverskog procesa, postoji i softverska komponenta, gdje se ta lica obučavaju”, objašnjava Džemal Hodžić, koordinator u ILO-u.
Drvoprerađivački, metalski i IT sektor su samo neka zanimanja za koja postoji veća potražnja nego što ima kvalificirane radne snage.
Primjerice, za drvoprerađivački sektor trenutno postoji veliko zanimanje. U toku je postupak stečaja i prodaja imovine Konjuha iz Živinica, što otvara mogućnost za zapošljavanje postojećeg i dodatnog kadra.
Poduzetnici vide priliku i u Zavidovićima pa se i očekuje rješavanje pitanja Krivaje u ovom gradu. Poslodavci ističu da ih država mora pratiti kroz rasterećenje nameta da bi kvalificiranoj radnoj snazi omogućili veću zaradu, a time ih zadržali u našoj zemlji.
“Imamo puno slabiju tehnologiju, zastrajelu tehnologiju. Ukoliko nemamo još stručne i kvalifikovane radnike, onda mi nemamo nikakvu šansu da se sa jeftinim proizvodom plasiramo na tržište Evrope. Nema više tržišta kantona ili entiteta. Svakom ozbiljnom privredniku je tržište BiH, pa čak i bivše Jugoslavije – malo”, upozorava Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Srbija uvodi dualno obrazovanje, u Hrvatskoj je reforma obrazovanja postala prvorazredno političko pitanje – gdje HNS, članica vladajuće koalicije, uslovljava učešće u Vladi reformom i unapređenjem obrazovanja.
U našoj zemlji, o tome se malo ili nimalo ne govori – preče su neke druge teme, koje nas, umjesto naprijed, vraćaju u prošlost.
(Federalna.ba)
Odgovornost značajnog dijela poslanika prema obavezama koje proističu iz povjerenja koje su im građani dali na izborima, u najmanju ruku je – nedovoljna.
Samo jedna skupština – Skupština Zeničko-dobojskog kantona – u 2017. godini imala je zasjedanja u svakom mjesecu. Ostalih 9 je imalo „pauze“ od 2 (TK i KS), 3 (USK i BPK), 4 (PK i HNK), 5 (SBK i ZHK), pa sve do čak 6 mjeseci bez održanog zasjedanja (Skupština Kantona 10).
I pored ove činjenice, i generalno malog broja održanih sjednica i vremena provedenog na njima ni u jednoj skupštini nemamo situaciju da su svi poslanici prisustvovali svim sjednicama. Od ukupno 289 poslanika kantonalnih skupština, njih 132 (ili 46%) su bili odsutni bar sa jedne u ovom periodu održane sjednice.
U svakoj od kantonalnih skupština ima i poslanika koji, za 12 mjeseci, u 2017. godini, nisu postavili ni jedno poslaničko pitanje ili podnijeli inicijativu. Procentualno ih je najviše u ZHK (57%), Kantonu 10 (56%) i PK (52%), koji su i jedini kantoni sa preko 50% poslanika koji nisu postavili nijedno poslaničko pitanje. A najmanje, u tom smislu neaktivnih poslanika, bilo je u ZDK (6%), KS (9%) i BPK (12%).
U 2017. godini, 19% poslanika kantonalnih skupština nisu učestvovali u diskusiji ni po jednoj tački dnevnog reda. I ima ih u svakoj skupštini. Najviše u ZHK (48%, odnosno 11 od 23), te u PK (43% ili 9 od 21), a najmanje u ZDK (6%, tj. svega 2 od 35 poslanika ove skupštine), te, KS (11%) i USK (13%).
Amandmanska aktivnost poslanika takođe je na vrlo niskom nivou – čak 75% poslanika nisu, u 2017. godini, podnijeli, u svojoj skupštini, nijedan amandman na neko zakonsko rješenje.
A što se tiče zakona, iako imaju tu mogućnost, poslanici kantonalnih skupština se vrlo rijetko odlučuju da predlažu zakonska rješenja. U 2017. godini usvojeno je samo 11 zakona kojima predlagač nije bila vlada ili organizacije pod njenom upravom – 7 su individualni prijedlozi poslanika (u skupštinama USK, TK i BPK), jedan je prijedlog stranačkog kluba (u Skupštini ZHK), dva skupštinskih komisija (u Skupštini USK), a 1 neformalne grupe od 24 poslanika (u Skupštini TK).
Učestalost održavanja sjednica skupštine, vrijeme koje se provodi u radu na njima i oko njih, te, rezultati tog rada, ozbiljno dovode u pitanje opravdanost (svrsishodnost i moralnost) plaćanja tog rada. No, za sada samo Skupština Zeničko-dobojskog kantona, zahvaljujući principijelnoj odluci svojih poslanika funkcioniše tako da nijedan njen član (s izuzetkom novog Predsjedavajućeg Skupštine, izabranog 12.4.2017.) nije na platnom spisku Skupštine, odnosno, nije zaposlen u njoj. Za razliku od ovog čina socijalne osjetljivosti i društvene odgovornosti, poslanika Skupštine ZDK, u skupštinama PK, BPK, SBK, HNK, KS i K10 preko 50% poslanika je profesionalizovalo svoj status i primaju redovnu mjesečnu platu od skupštine. Uključujući i mjesece u kojima skupštine tih kantona ne održavaju sjednice.
Centri civilnih inicijativa se pridružuju inicijativi poslanika Skupštine ZDK, koju su, usvajajući Zakon o platama i naknadama u institucijama vlasti u ZDK, uputili svim drugim kantonalnim skupštinama u FBiH, da slijede njihov primjer i, kroz zakonsku proceduru, ukinu profesionalizaciju poslaničke dužnosti i privilegije kao što su „bijeli hljeb“, da bi, i na taj način, pokazali da se politikom ne bave zbog ličnog interesa, nego zbog dobrobiti građana.
U drugoj polovini dana slab snijeg se prognozira za Krajinu, zapad, sjever i dio centralne Bosne. U ostalim područjima prestanak padavina. U Hercegovini djelomično smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -1 i 4°C, na jugu zemlje između 7 i 12°C.
U petak, 23.02.2018., u Bosni oblačno. Slab snijeg se prognozira u Krajini, zapadu i dijelu sjevera Bosne. Na jugozapadu Bosne prije podne kiša ili susnježica. U Hercegovini veći dio dana oblačno. Od večernjih sati do kraja dana u Hercegovini razvedravanje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -2 i 1°C, na jugu zemlje između 3 i 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 6°C, na jugu zemlje između 9 i 13°C.
U subotu, 24.02.2018., u Bosni oblačno sa slabim snijeg ili susnježicom i to uglavnom u Krajni, sjevernim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini i jugozapadu Bosne pretežno vedro. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka u Bosni uglavnom između -1 i 4°C. U Hercegovini jutarnja temperatura zraka između 3 i 6°C, a najviša dnevna temperatura zraka na između 9 i 14°C.
U nedjelju, 25.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno. U većem dijelu zemlje će padati snijeg. Na zapadu, jugu i jugoistoku Hercegovine prije podne kiša koja će od poslijepodnevnih sati preći u snijeg. Prognozirana visina novog snijega je 5 do 15 centimetara. Vjetar umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -6 i -3°C. Na jugu zemlje temperatura zraka prije podne između 3 i 6°C, a u drugoj polovini dana temperatura zraka opada prema 0°C.
U ponedjeljak, 26.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno sa snijegom. Prognozirana visina novog snijega je 10 do 20 centimetara. Vjetar umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -9 i -4°C, na jugu zemlje između -2 i 2°C.
Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas o održavanju tematske panel diskusije projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“, koja će se održati u petak, 23. februara, u Konferencijskoj sali JU „Opća biblioteka“ Tešanj (sala u prizemlju), sa početkom u 18:00 sati. Nakon panel diskusije, u 19:20 sati, biće upriličena i Konferencija za medije.
Ova panel diskusija je organizovana povodom početka realizacije projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“, koji se implementira u sklopu „Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom balkanu (ReLOaD)“ finansiranom od Europske unije a kojeg provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).
Projekat realizuje Sportski savez općine Tešanj, u saradnji sa partnerima na projektu: Udruženje pedagoga fizičke kulture Tešanj, Plesni klub „Win“ Tešanj, Stonoteniski klub „Nec“ Tešanj, Sportsko udruženje Trepče i Udruženje sportskih ribolovaca „Blinker“ Kalošević-Tešanj. Direktni korisnici projekta su djeca sa posebnim potrebama i djeca sa normalno razvijenim sposobnostima, mladi, invalidna licima, ženska populacija i drugi građani.
Cilj ove panel diskusije je predstavljanje projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“. Panelisti: dr.sc. Jasmin Zahirović (kineziologija), dr.sc. Almir Atiković (gimnastika), dr.sc. Amra Nožinović Mujanović (ples) i mr. Emina Turalić, psiholog, će nam ukazati opravdanost ovog projekta, te potrebu okupljanja, podsticanja i aktivnog učešća predstavnika jedinica lokalne samouprave, organizacija civilnog društva, javnih ustanova/institucija, medija i drugih relevantnih aktera na lokalnom nivou, ka zajedničkom djelovanju u podizanju javne svijesti i jačanju senzibiliteta lokalne zajednice prema ugroženim kategorijama društva.
Ovim putem Vas pozivamo da se odazovete na tematsku panel diskusiju.
PROGRAM I SATNICA:
Svjetski ekonomski forum objavio je rezultate Indeksa globalne konkurentnosti 137 država u svijetu za period od 2017 do 2018. godine, a Bosna i Hercegovina smjestila se na 103. mjesto.
Naša zemlja napredovala je za četiri pozicije u odnosu na 2016. godinu kad je bila na 107. mjestu. Međutim, i dalje su nas određeni ekonomski parametri smjestili na kraj liste.
Na primjer, Bosna i Hercegovina je 135. u svijetu po sposobnosti da zadrži talente ili radnu snagu zbog čega je dobila ocjenu 1,8. S druge strane, BiH je dobila ocjenu 1,6 po sposobnosti da privuče talente, što je našu zemlju smjestilo na predzadnje ili 136. mjesto na Indeksu globalne konkurentnosti.
Zanimljivo je kako je BiH na 134. mjestu po sposobnosti zaštite interesa manjina, a među zadnjima na listi smo i kada su u pitanju sofisticiranost kupaca, broj zaposlenih žena, inovativnost, saradnja između poslodavaca i radnika te kvalitet obrazovnog sistema.
Najbolje ocjene imamo kada je riječ o bilansu državnog budžeta po kojem smo 15. na listi te ukupnoj poreskoj stopi koja nas je smjestila na 19. mjesto.
Zemlje iz našeg okruženja ostvarile su bolje rezultate, ali su skoro u istom rangu s BiH po sposobnosti privlačenja i zadržavanja talenata.
Popevši se sa 68. na 78. mjesto, Srbija je zauzela najbolju poziciju na listi u posljednjih deset godina. Crna Gora smjestila se na 88. mjesto, dok Hrvatska drži vodstvo u regiji na 74. mjestu.
Srbija je za sposobnost zadržavanja talenata dobila istu ocjenu kao i BiH, 1,8, što je smjestilo na 134. mjesto. Hrvatska je prema ovom parametru na 131. mjestu, a Crna Gora je 100. na listi s ocjenom 3,0.
Najbolje ocjene po svim ekonomskim parametrima od 137 država ima Švicarska, a najgore Jemen.
(tuzlanski.ba)
U Dohi je održan bosanskohercegovačko-katarski biznis forum. Predstavljene su mogućnosti i interesi dviju strana. Prisutni su istakli da bi trgovinska razmjena i investicije mogli biti na znatno većem nivou, te poručili da su vrata za jaču saradnju otvorena.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je kazao kako je trgovinska razmjena u prošloj gotini sa Katarom iznosila svega par miliona eura.
“To ne odražava realno stanje i realne kapacitete i namjera naše posjete jeste da povećamo nivo razmjene i naravno nivo investicija u BiH” – kazao je Zvizdić.
Ahmet Egrlić iz vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine smatra kako je Katar jedno veoma perspektivno tržište za BiH sa svih aspekata.
U prilog tvrdnjama Egrlića ide i činjenica da se Katar našao pod sankcijama susjednih zemalja, te se tako se otvaraju drugim tržištima.
Veliku priliku Katar vidi u Bosni i Hercegovini kako za trgovinu tako i za ulaganje.
Priliku na biznis forumu odžanom u Kataru odmah je iskoristio AS Holding u čijem je vlasništvu Solana d.d. Tuzla. Predstavnik grupacije AS Holding Vedad Halilović je za AJB kazao kako je ovo prvi put da sol iz Tuzle dolazi u Katar i države u okruženju.
Za prvi put dogovoren je izvoz soli u vrijednosti od 500.000 eura.
Solana trenutno izvozi na tržišta Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Kosova a najnoviji dogovor otvara joj vrata i najbogatijeg tržišta svijeta.
(Al Jazeera)
Prema posljednjim zvaničnim statističkim podacima, najviše prosječne plate u regionu su u Sloveniji i Hrvatskoj, a najniže u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.
Podaci Ureda za statistiku Slovenije su pokazali da je krajem 2017. godine prosječna neto mjesečna zarada u Sloveniji porasla na 1.062 eura, što je nominalno povećanje od 3,1 posto, a realno od 1,7 posto u odnosu na 2016. godinu.
Prošle godine je i u privatnom i u javnom sektoru Slovenije zabilježen rast prosječne mjesečne zarade. Nakon Slovenije slijedi Hrvatska u kojoj, prema najnovijim podacima, prosječna plata iznosi oko 835 eura.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata prema zaposlenom u Hrvatskoj za novembar prošle godine iznosila je 6.190 kuna, ili 832 eura, što je na mjesečnom nivou nominalni porast od gotovo tri posto, a na godišnjem za 6,6 posto.
Slijedi Crna Gora u kojoj je, prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), prosječna plata posljednjeg mjeseca 2017. godine iznosila 512 eura. Iznos prosječne neto zarade u toj zemlji u decembru je ostao isti kao u novembru, dok je u odnosu na decembar 2016. zabilježio rast od 0,6 posto.
Poslije Crne Gore, najviša prosječna primanja su zabilježena u Srbiji gdje je, kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u decembru 2017. godine iznosila 54.344 dinara, odnosno 459 eura, što je nominalno i realno povećanje za 14,2 posto u odnosu na novembar.
Najniže prosječne plate u regionu Balkana zabilježene su u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u decembru 2017. godine iznosila je 862 KM, ili 440 eura, i nominalno je viša za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, te viša za 1,1 posto u odnosu na decembar 2016. godine.
Podaci Ureda za statistiku Makedonije su pokazali da je u novembru 2017. godine prosječna neto mjesečna zarada u toj zemlji iznosila 23.196 denara, odnosno 377 eura.
Pored toga što obvezno osiguranje od autoodgovornosti ima dominantno učešće u ukupno obračunatoj premiji na tržištu neživotnih osiguranja Federacije BiH (oko 60 posto u 2017. godini), ova vrsta osiguranja ima i poseban društveni značaj, imajući u vidu broj vozila, broj prometnih nezgoda i ukupne štetne posljedice koje nastaju iz tog osnova – izjavila je pomoćnica federalne ministrice finansija u Sektoru za privredne finansije Mira Bradara.
U intervjuu za Fenu Bradara govori zbog čega je i na koji način Vlada Federacije BiH predložila postepenu liberalizaciju i slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti donošenjem novog zakona o obaveznim osiguranjima u prometu.
Pomoćnica federalne ministrice finansija podsjeća da visinu premije, odnosno cijenu osiguranja od autoodgovornosti još uvijek društava za osiguranje ne određuju samostalno, niti vrše izmjene u obimu pokrića, što znači da ne postoji niti sloboda vršenja ocjene rizika.
“Osnovni problem koji je već dulji period prisutan u provođenju ove vrste osiguranja je nepoštivanje administrativno utvrđene premije, tj. odredaba zajedničkog premijskog sustava osiguranja od autoodgovornosti i to kroz nelojalnu konkurenciju, koja se ogleda u posrednom i neposrednom davanju nedozvoljenih popusta, raznim nedozvoljenim radnjama koje se kasnije različito knjigovodstveno evidentiraju, plaćanju tehničkog pregleda osiguranicima, davanju bonova za gorivo, gotovinskim isplatama putem blagajni po različitim osnovama, davanjem „gratis polica“ i slično”, objašnjava Bradara.
Navedene radnje, kako je naglasila, utiču na porast troškova osiguranja, te dovode do slabljenja financijskog položaja osiguravajućih društava i, u krajnjem, do nemogućnosti naknade štete osiguraniku u slučaju nastanka osiguranog slučaja, budući da se premija osiguranja ne utvrđuje u skladu sa procjenom rizika.
“Novim zakonom uvodi se postepena deregulacija i liberalizacija cijena obveznog osiguranja od odgovornosti za vozila. Ovaj model je još 2014. godine podržan i od FSAP misije koja se odnosila na Procjenu stanja financijskog sektora Bosne i Hercegovine, a koju se zajedno sačinili predstavnici MMF-a i SB”, kazala je Bradara.
Zato se, pojašnjava, u zakonu predlaže fazna deregulacija i liberalizacija cijena osiguranja od autoodgovornosti, u razdoblju od šest godina, nakon kojeg će se preći na potpunu liberalizaciju cijena usluga osiguranja od autoodgovornosti.
“Tako je predviđeno da u prve tri godine Agencija za nadzor donosi zajedničku tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti koja će važiti i biti obvezujuća u ovom periodu, a u naredne tri godine na snagu bi stupila tzv. djelimična deregulacija kada će osiguravajuća društva određivati vlastite tarife premija i cjenovnik za osiguranje od automobilske odgovornosti ali koje moraju biti usklađene sa propisima o osiguranju, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke, na što suglasnost daje Agencija. Po isteku perioda od šest godina od dana stupanja na snagu ovog zakona doći će do potpune liberalizacije i slobodnog formiranja cijena usluga osiguranja”, rekla je Bradara.
Slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti je sukladno principima funkcioniranja slobodnog tržišta, kao i sa zahtjevima direktiva Europske unije.
Uvođenjem sistema slobodnog određivanja cijena osiguranja od autoodgovornosti, domaće tržište osiguranja, tvrdi Bradara, postalo bi konkurentnije, a to bi, između ostalog, moglo dovesti do fluktuacije cijena osiguranja od autoodgovornosti, a time i promjena u prihodima od premija osiguranja (pad prihoda).
Također, neophodno je da se harmoniziraju propisi na jedinstvenom tržištu osiguranju u BiH s obzirom na to da je 2015. godine novi Zakon donesen u Republici Srpskoj.
Promatrajući zemlje u okruženju koje su već uvele slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti kaže da je uočen pad cijene osiguranja, a to upućuje da će „sama liberalizacija biti povoljna i za korisnike proizvoda osiguranja“.
Po njenim riječima, očekuje se da će u duljem razdoblju doći do uspostavljanja optimalne razine cijena osiguranja od autoodgovornosti, sukladno preuzetim rizicima.
“Kako bi se amortizirali eventualni negativni efekti uvođenja slobodnog formiranja cijena osiguranja od autoodgovornosti, zakon predviđa da i u razdoblju djelimične i potpune liberalizacije, osiguravajuća društva, uz tarifu premija, dostavljaju Agenciji za nadzor tehničke osnove koje upotrebljava pri utvrđivanju tarifa premija, kao i pozitivno mišljenje ovlaštenog aktuara o adekvatnosti premija za trajno ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju”, pojasnila je.
Jedno od ključnih pitanja je pravo na naknadu nematerijalne štete kao vida novčane naknade radi tjelesnih povreda u prometnim nezgodama.
“Osnovni cilj datih normativnih rješenja kroz ovaj zakon je ujednačavanje prisutnih razlika u novčanim naknadama uz jasan Postulat – da se za manje posljedice trebaju dosuđivati manji iznosi naknade štete, a za teške treba dosuđivati veće iznose naknade”, ističe Bradara.
Navodi da ponuđeno zakonsko rješenje u velikoj mjeri prati i uvažava dosadašnje tekovine pravnog sustava, a uz znatna poboljšanja kojima se izbjegava dosadašnja negativna praksa da se oštećenim osobama za identične ili skoro identične povrede odnosno posljedice do kojih su te povrede dovele dosuđuju različite novčane naknade.
Načelo odštetnog prava u potpunosti dolazi do izražaja jer su omogućeni uvjeti da za istu povredu osoba ostvaruje jednako pravo.
“Upravo zbog svoje neprocjenjivosti u novcu, neimovinska šteta stvara ozbiljne poteškoće pri utvrđivanju visine novčane naknade što dovodi i do stvaranja pravne nesigurnosti. Trenutno je procjena visine ovog vida štete prepuštena na slobodnu ocjenu sudovima. Polje jedne takve ocjene vrlo je široko što za posljedicu ima različitu sudsku praksu između različitih sudova (entitetskih, kantonalnih i općinskih) ali veoma često i u okviru istog suda”, naglasila je Bradara.
U zakonu je kroz Okvirne kriterije za utvrđivanje prava na odštetu uvaženo načelo individualizacije odštete, tako da u određenim granicama ne ugrozi načelo ravnopravnosti oštećenih osoba.
Pored toga, Kriteriji za utvrđivanje prava na odštetu kroz svoje odredbe istodobno stvaraju prostor i za prilagodbu visine iznosa naknade u određenim rasponima, na više ili manje, ovisno od osobitosti svakog pojedinog slučaja i na taj način omogućavaju individualizaciju naknade.
“S obzirom na to da se naknade isplaćuju iz sredstava koje se ostvare od premije osiguranja predviđeno je i usklađivanje sa prosječnom cijenom premije u slučajevima kada dođe do povećanja/smanjenja prosječne premije za 10 posto”, rekla je Bradara.
Primjenom ovakvog sistema, uvjerena je, da će oštećeni u svakom trenutku jasno i transparentno znati koliki mu iznos odštete pripada i u kojem roku će odšteta biti isplaćena te se zbog toga očekuje značajno manji pritisak na sudove i rješavanje najvećeg broja odštetnih zahtjeva u izvansudskom postupku, nagodbom između osiguratelja i oštećene osobe.
Jedno od pitanja, izravno vezanih za pravo oštećene osoba na naknadu štete koje zakon posebno uređuje jeste postupak i rokovi rješavanja odštetnih zahtjeva.
“Utvrđivanje rokova za obradu šteta te sankcija društvu za osiguranje za nepravovremeno izvršavanje obveze u obliku zateznih kamata pridonijet će bržoj obradi i likvidaciji šteta te isplati naknade za štete”, kazala je Bradara.
Poručila je da u odnosu na važeći, novi zakon uređuje obvezna osiguranja u prometu koja se odnose na osiguranje putnika u javnom prevozu od posljedica nezgode, osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama, osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama i putnicima i osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama.
“U cilju jačanja stabilnosti sektora osiguranja nužno je uspostaviti sustav ranog upozorenja i uvođenja supervizije osiguravajućih društava bazirane na riziku”, zaključila je pomoćnica federalne ministrice finansija u Sektoru za privredne finansije Mira Bradara u intervjuu za Fenu.
(akta.ba)