Bogatstvo prosječnog punoljetnog građanima građanina Bosne i Hercegovine iznosi 11.384 dolara, što je rast od 190 posto u odnosu na 2000. godinu, pokazuju podaci banke Credit Suisse.
Švicarska banka označava BiH u svom izvještaju Global Wealth Report kao zemlju sa nižim srednjim prihodom. U 2000. godini prosječni odrasli građanin BiH imao je bogatstvo od 3,918 dolara. Šesnaest godina kasnije, ukupno bogatstvo bh. građana iznosi 34 milijarde dolara, a GDP po stanovniku iznosi 6,760 dolara.
Bogatstvo hrvatskih građana u posljednjih 16 godina poraslo je za 159 posto. Prosječna imovina odraslog stanovnika Hrvatske iznosi 22.303 dolara, dok je 2000. godine taj iznos bio 8.623 dolara. Ukupno bogatstvo hrvatskih građana iznosi 78 milijardi dolara.
Od ostalih zemalja regije, najbogatiji su Slovenci kod kojih je prosječno bogatstvo 57.376 dolara, te su od početka vijeka imali rast od 70,94 posto. Snažan rast bogatstva imala je i Crna Gora, gdje je prosječno bogatstvo po stanovniku poraslo za oko 453 posto te iznosi 18.778 dolara.
Prosječno bogatstvo u Srbiji iznosi 6.906 dolara što je porast od 144,4 posto u odnosu na početak vijeka, kada je iznosilo 2.826 dolara.
Makedonija je imala sporiji rast bogatstva od 88,5 posto. Prosječni odrasli Makedonac ima bogatstvo od 9.646 dolara, dok je 2000. godine imao 5.117 dolara. Kosovo je još uvijek na vrlo niskom nivou s prosječnim bogatstvom od 1.921 dolara i rastom od 75.9 posto.
Najbogatiji na svijetu su Švicarci, koji prosječno imaju bogatstvo vrijedno 561.900 dolara (524,600 eura). Nakon toga slijede građani Australije (376.000 $), Sjedinjenih Američkih Država (345.000 $) i Norveške (312.000 $). Prema ovom izvještaju, od finansijske krize 2008. godine privatna imovina odraslih Švicaraca, izražena u dolarima, porasla je za 5,3 posto godišnje. Istovremeno, globalno bogatstvo je poraslo za samo 2,1 posto godišnje u istom razdoblju.

(indikator.ba)

Dva rudara su poginula, a najmanje šest se vode kao nestali poslije zemljotresa koji je pogodio jugozapadni dio Poljske, javila je državna novinska agencija PAP.

Zemljotres je registriran sinoć na dubini od 10 kilometara.

Devet radnika rudnika Rudna je evakuirano, od kojih je jedan preminuo, prenosi Reuters.

Još jedan rudar je preminuo u oknu rudnika, a tri rudara su teško povrijeđena.

"Bilo je 16 rudara u opasnoj zoni. Neki od njih su izbavljeni", rekla je glasnogovornica kompanije KGHM,u čijem vlasništvu je taj rudnik.

Zemljotres jačine 4,5 magnituda Richtera dogodio se nešto poslije 21 sata, prenosi Tanjug.

(FENA) B.D.

Kolumbijske vlasti objavile se u utorak navečer kako je u zrakoplovnoj nesreći u kojoj je stradala brazilska nogometna momčad Chapecoense poginula 71 osoba, dok je preživjelo šestero putnika.

 "U operaciji spašavanja i potrage za nastradalima pronašli smo 71 žrtvu i šestero preživjelih", objavili su iz kolumbijskog Državnog ureda za upravljanje katastrofama (UNGRD).

Prvotno je objavljeno kako je poginulo 75 osoba, ali kasnije je utvrđeno kako se četiri osobe koje su bile na popisu putnika nisu ukrcale u zrakoplov.

Guverner kolumbijske pokrajine Antioquie u kojoj se nesreća dogodila Luis Perez Gutierrez kazao je i kako su pronađene dvije crne kutije iz palog zrakoplova što su potvrdili i dužnosnici lokalnog zrakoplovstva, ali nisu željeli davati procjene koliko će vremena biti potgrebno kako bi se analizirao njihov sadržaj.

Nogometaši brazilskog prvoligaša Chapecoensea putovali su na prvu utakmicu finala kupa Sudamericana, južnoameričkog ekvivalenta Lige Europe, protiv kolumbijskog Atletico Nacionala iz Medellina.

Čarter zrakoplov britanskog proizvođača British Aerospace srušio se u ponedjeljak navečer po mjesnom vremenu u Cerro Gordu, oko 30 kilometara prije zračne luke u Medellinu.

Mediji navode da je u trenutku nesreće u kraju bilo izuzetno loše vrijeme s pljuskovima i gmrljavinom. Zrakoplov se pri udaru u tlo raspolovio na dva dijela.

Većina putnika u zrakoplovu su bili Brazilci, među kojima je četrdesetak članova izaslanstva Chapecoensea. U zrakoplovu je bilo i 22 sportskih novinara koji su pratili klub na gostovanje u Medellin.

(FENA) I.B.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Jutro sa mrazom i maglom u kotlinskim djelovima, i uglavnom u cijeloj zemlji prohladno. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Vjetar u Bosni slab do umjeren zapadnog i jugozapadnog smjera, a u Hercegovini umjerena do pojačana bura, koja će tokom dana oslabiti. Najviša dnevna temperatura od 1 do 7, na jugu od 7 do 12 stupnjeva. 

PROGNOZA VREMENA ZA 1.12.2016 (Četvrtak)., umjereno oblačno vrijeme. Jutro sa mrazom i maglom po kotlinama. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. U sjeveroistočnimi područjima, uz nešto više oblaka može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura od -5 do 1, na jugu od -2 do 3, a najviša dnevna od 3 do 9, na jugu od 8 do 12 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 2.12.2016 (Petak)., umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu od 1 do 6, a najviša dnevna od 5 do 11, na jugu od 8 do 13 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 3.12.2016 (Subota)., postupno naoblačenje sa zapada koje će uvjetovat kišu. Padom temperatura, kiša će u Bosni postupno prelaziti u susnježicu i snijeg. Snijeg se najprije očekuje u sjeverozapadnim područjima, a tokom dana i u centralnim djelovima. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu od 1 do 6, a najviša dnevna od 0 do 6, na jugu od 8 do 11 stupnjeva.

Kubanske vlasti proglasile su danas devetodnevnu žalost povodom smrti revolucionarnog lidera Fidela Castra i saopćile da će njegovi ostaci biti sahranjeni 4. decembra u historijskom jugoistočnom gradu Santiago de Cuba.

-Od 26. novembra do 4. decembra, javne aktivnosti i svečanosti će biti obustavljene, a nacionalna zastava će biti spuštena na pola koplja na javnim zgradama i vojnim objektima - saopćile su kubanske vlasti, prenosi AFP.

Castrovi posmrtni ostaci će biti sahranjeni poslije četvorodnevne procesije kroz zemlju, dodaje se u saopćenju.

Predsjednik Kube i Fidelov pet godina mlađi brat Raul Castro saopćio je rano jutros da je Fidel preminuo u petak uveče i da će njegovo tijelo biti kremirano u subotu u ranim jutarnjim satima, prenosi Tanjug.

Bivši kubanski predsjednik i revolucionarni vođa preminuo je u 90. godini poslije višegodišnje bolesti.

(FENA) L.A.

Japanski znanstvenik Yoshihiko Koga, profesor na tokijskom sveučilištu Kyorin tvrdi da ćete postati inteligentniji ako svako jutro natašte pojedete tri žlice sladoleda.

 Svoj zaključak potkrijepio je istraživanjem i konkretnim rezultatima.

 U sklopu manje studije ispitanici su svako jutro natašte morali pojesti tri žlice sladoleda, a potom su uz pomoć kompjutora imali zadaću odraditi niz mentalnih vježbi, prenosi Independent. 

 Profesor Koga tvrdi da su osobe koje su pojele sladoled natašte imale puno brže reakcije te su bolje procesuirale informacije od grupe koja nije ništa doručkovala.

(FENA) C.K.

Večerašnji duel prošlogodišnjih premijerligaša, rukometaša Gračanice i tuzlanske Sloboda Solane, izaziva veliko zanimanje, jer se radi o derbiju 10. kola sjeverne grupe Prve lige Federacije BiH i duelu ekipa koje pretenduju na brzi povratak u bh. rukometnu elitu.

Ekipa Gračanice u devet prethodnih kola, odnosno, u osam odigranih utakmica, ostvarila je sve pobjede, dok su Solari doživjeli jedan poraz. 

U konkurenciji za naslov prvaka još je jedino ekipa Kaknja koja je jedini, minimalni poraz do sada doživjela u Gračanici.

- Večerašnji suparnik dosta je iskusnija ekipa od naše. Zadržali su dosta igrača iz prošle sezone, dok smo mi ekipa s dosta mladih i neiskusnih, ali borbenih igrača koji se žele dokazati. Domaćin je favorit, a nama bi uspjeh bio i jedan bod. Naravno, ako nam se ukaže prilika, pokušat ćemo iznenaditi Gračanlije - kaže za Fenu Amar Husejnović, jedan od iskusnijih u ekipi Sloboda Solane. 

Tuzlaci se nadaju da bi ih jedan bod vratio u konkurenciju za naslov prvaka. U idućem kolu dočekuju Kakanj i pobjedom bi zadržali priključak za Gračanicom koja u drugom dijelu ima teži raspored, jer ide u goste glavnim konkurentima za visoki plasman. 

- Sigurno je da se nećemo predati bez "ispaljenog metka“, tim prije što večeras igramo u kompletnom sastavu, s prvim strijelcem Alenom Brčaninovićem - najavio je Husejnović. 

Utakmica Gračanica - Sloboda Solana igra se večeras u dvorani "Luke“ od 19 sati.

(FENA) L.A.

Šumski požari u Izraelu, od kojih se za neke vjeruje da su podmetnuti, dodatno su se proširili a najmanje tri osobe teško su povrijeđene dok su brojni drugi zadobili lakše povrede.

Vlasti su saopćile u subotu da su tri osobe teže povrijeđene u požaru koji je zahvatio zgrade u jevrejskom naselju na Zapadnoj obali.

Još nekolicina ostalih je lakše povrijeđena u požaru u naselju Maale Adumim, javio je Izraelski radio, dodajući da su obližnja palestinska sela također zahvaćena vatrom, koja se brzo širi zahvaljujući suhom i vjetrovitom vremenu.

Izrael je pozvao na međunarodnu pomoć, dok su avioni za gašenje požara krenuli iz evropskih zemalja, arapskih država i iz Sjedinjenih Država. Lokalni vatrogasci izmoreni su višednevnom borbom s vatrenom stihijom.

Izraelske vlasti uhapsile su više od desetak ljudi pod optužbama za podmetanje požara a neki ministri su za to optuživali arapske nacionaliste.

Na stotine kuća je oštećeno u Izraelu, podjednako i u jevrejskim i u arapskim oblastima, javio je portal vijesti Ynet. Na hiljade ljudi evakuirano je iz područja koja su pod prijetnjom vatre, prenosi dpa. 

(FENA) L.A.

Nogometaši RB Leipziga upisali su sedmu prvenstvenu pobjedu za redom te su na vrhu ljestvice Bundeslige pobjegli Bayernu na šest bodova.

U prvom susretu 12. kola njemačkog prvenstva novi prvoligaš je s 4:1 u gostima svladao Freiburg, nastavivši tako svoju nevjerojatnu priču.

Naby Keita (2'), Timo Werner (21', 35') i Marcel Sabitzer (79') bili su strijelci za Leipzig, dok je gol za Freiburg postigao Florian Niederlechner (15').

RB Leipzig sada ima 30 bodova, 6 više od drugoplasiranog Bayerna, koji svoj susret 12. Kola igra u subotu protiv Bayer Leverkusena.

(FENA) R.G.

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Legendarni revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Analitičari i povjesničari vjeruju da će Castrovo ime ostati zapisano među vodećim političkim čelnicima 20. stoljeća, čija su se temeljna kretanja prelamala kroz Castrov život - komunistička revolucija, Hladni rat, svijet na rubu nuklearnog rata tijekom kubanske raketne krize 1962., suprotstavljenost Sjevera i Juga.

Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare. Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

I poslije pada Berlinskog zida 1989., Fidel je, kako mu i ime govori, ostao vjeran svojoj ideologiji kao reliktu prošlog vremena, a režim njegove otočne države u Karipskom moru preživio je kao jedino komunističko uređenje zapadne hemisfere, dok su drugi padali pred pobjedničkim pohodom globalizacijskog kapitala.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama. Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Unatoč tome, Kuba se mogla pohvaliti i nekim impresivnim postignućima. Castro je u zemlji iskorijenio nepismenost, a na razini besplatne zdravstvene skrbi Kubancima su mogli pozavidjeti i stanovnici nekih zapadnih zemalja.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv "Demosten s Kariba". Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno - iza zatvorske brave.

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti 'drugdje', riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi. Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila 'in memoriam' tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi. U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Nema nikakve dvojbe da su mnogi Kubanci prezirali Castra, ali drugi su ga iskreno voljeli. Za njih je bio David koji se usprotivio Golijatu.

(FENA) D.J.