Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u Bosni i Hercegovini u februaru 2023. godine iznosila je 1.211 KM, što pokazuje nominalan rast za 0,2 posto, a realno je manji za 0,2 posto u odnosu na januar 2023. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 14,4 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,3 posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše prosječne neto plaće u februaru ove godine imali su zaposleni u finansijskoj i oblasti osiguranja (1.772 KM), zatim u oblasti Informacije i komunikacije (1.731 KM), te u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (1.705 KM).

Najmanje prosječne neto zarade imali su radnici u oblasti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane od samo 811 KM i u građevinarstvu – 884 KM.

Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH u februaru 2023. iznosila je 1.863 KM, što je nominalan rast za 0,1 posto, a realno je manji za 0,3 posto u odnosu na januar 2023. godine.

Na godišnjoj razini, prosječna mjesečna bruto plaća u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec lani bila je nominalno viša za 14,8 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,7 posto.

(vecernji.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svim vijernicima pravoslavne   vjeroispovjesti u Bosni i Hercegovini, a posebno našim komšijama na području Općine Tešanj i susjednih Općina upućujem iskrene čestitke u povodu nadolazećeg Vaskrsa.

Sa željom da u duhu ovog velikog praznika koji poziva na mir i toleranciju, koji je simbol nade,obnove i novog početka, predstojeće praznične dane provedete u sreći i zdravlju sa svojim najmilijima.

Predsjednik  OO SDP BiH Tešanj

       Senad S. Subašić

U ime Općinske organizacije Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Tešanj, i svoje osobno ime, svim građankama i građanima općine Tešanj, posebno članovima šehidskih porodica i porodica poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, demobilisanim borcima i pripadnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, čestitam 15. April - Dan Armije RBiH.

Ovaj datum je jedan od nabitnijih datuma države Bosne i Hercegovine koju su pripadnici Armije hrabro i časno branili i odbranili.

Armija RBiH je priča o znanim i neznanim junacima, o stotinama heroja i našim šehidima i palim boricima i svim građanama BiH koji su se borili za pravo da živimo i opstanemo pod suncem bosanskim.

To je priča o kojoj treba pričati svaki dan, a ne samo povodom godišnjice, i naša stalna je obaveza da budemo dostojni žrtava koje su pripadnici ARBiH hrabro i nesebično podnijeli za život i slobodu koju danas imamo.

 Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
      Senad S. Subašić

“Apelujemo na sve vozače da se pridržavaju pravila u saobraćaju i da vožnju prilagode propisanim ograničenjima brzine kretanja i uslovima na putu”, saopštili su iz MUP-a RS

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obavještava građane da će od ponedjeljka, 17. aprila od 00,00 časova, u zvaničnu upotrebu biti pušteno ukupno trinaest stacionarnih radara na području policijskih uprava Banjaluka, Gradiška, Doboj i Bijeljina.

Radari se nalaze na sljedećim lokacijama:

Magistralni put M-1 106, industrijska zona, grad Prnjavor;

Magistralni put M-1 102, mjesto Povelič, opština Srbac;

Mjesto Lilić, opština Srbac.

Magistralni put M-1 105, mjesto Božinci, grad Doboj;

R1-2102, mjesto Ostružnja Donja, opština Stanari;

Ulica Komitska, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 115, mjesto Dvorovi, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 104, mjesto Dragaljevac, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 104, mjesto Pavlovića put, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 115, mjesto Glavičice, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 113, mjesto Ugljevik, opština Ugljevik;

Magistralni put M-1 113, mjesto Priboj, opština Lopare;

Magistralni put M-1 105 mjesto Crkvina,opština Šamac.

“Apelujemo na sve vozače da se pridržavaju pravila u saobraćaju i da vožnju prilagode propisanim ograničenjima brzine kretanja i uslovima na putu”, saopštili su iz MUP-a RS.

Poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne jenjavaju, a sve ih više osjećaju i oni koji imaju sigurne poslove, jer njihove plaće više ne mogu da pokriju iznos potrošačke korpe. I dok zvaničnici sebi povećavaju plaće, naša zemlja se svrstava među one s najnižom satnicom rada u odnosu na druge evropske zemlje. Uz bijedne radničke satnice, život u Bosni i Hercegovini je, kažu iz brojnih sindikata, postao umjetnost preživljavanja.

Plaće radnika u Bosni i Hercegovini više nisu dovoljne da pokriju ni trećinu potrošačke korpe koja u ovom trenutku iznosi više od 3000 KM. O povećanju cijene satnice koja je tri i pol KM nitko i ne razmišlja, a ona je prema ocjenama svih relevantnih sindikata bijedna.

"Ovo je zaista vrijeme kada se preživljava. Znate kako, rudar ide 300 metara pod zemlju i osam sati je za strojem. Kada dođe kući, on vrlo teško može da doprinese porodici, da se bavi poljoprivredom i gube radnu spososbnost, i kući i na poslu. Tako da je ovo jedan vrlo težak momenat za rudare što se tiče inflacije", rekao je Zijad Lacić, predsjednik Samostalnog sindikata rudara FBiH.

Kada je odnos prema radnicima u našoj zemlji u pitanju, država je tu odavno zakazala. To je jasan pokazatelj sve većeg odljeva radne snage u zapadno europske zemlje čija cijena rada je za 300 posto veća nego u BiH. Već dvije godine sindikati se bore s institucijama vlasti u BiH da minimalna plaća bude tisuću maraka, iako više ni to ne bi bilo dovoljno za osnovne životne potrebe.

"Mi u Sindikatu smo stanovišta da treba donijeti Zakon o minimalnoj plati koja ne smije biti manja od hiljadu maraka, a onda ćemo u toku godine vršiti analize i povećavati najnižu plaću s troškovima života", kazao je Fahrudin Šahović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata TK.

Rješenje, smatra Šahović nije u preporuci poslodavaca, da se kao i prije nekoliko mjeseci radnicima podijeli samo vid pomoći od 1080 KM

"Mi smo sagledali tu situaciju i negdje oko 20 posto ukupono uposlenih u Federaciji BiH je dobilo tu pomoć, dok 80 posto radnika nije dobilo. Također, i ovaj prijedlog poslodavaca da to bude od 100 do 400 maraka, nije obaveza, nego se kaže da poslodavac isplati ako može i koliko može, od 100 do 400 da poveća. Mi smatramo da to nije dobro", poručio je Šahović.

Baš kao što se i radnici stalno nadaju povećanju plaća, tako i umirovljenici gledaju u povećanje mirovine. U Sindikatu umirovljenika Grada Tuzle kažu da im ljudi svakodnevno dolaze i traže pomoć, jer su ih institucije napravile socijalnim slučajevima.

"Penzija najniža bi trebala sada da bude najmanje hiljadu maraka. Oni penziju dižu isto i najmanjem i najvećem. Onaj ko je imao 2 400 KM penziju i sada kada mu je dao 15 posto povećanje, dobio je 350, 400 maraka. Dobio je jednu minimalnu penziju. Ovaj sa najnižom, on je dobio 60 maraka povećanja. To su ogromne razlike", smatra Muhamed Ramić, predsjednik Sindikata penzionera Tuzle.

Razna poskupljenja i plaće koje su ravne umijeću preživljavanja i sve više utječu na mentalno zdravlje radnika. Sve je to dovelo do sve prisutnijeg tihog otkaza među radničkom populacijom. To znači da radnici rade samo koliko moraju i nadaju se boljem životu izvan granica ove zemlje.

"Već dugo oni nemaju zadovoljštinu ni zadovoljene potrebe ni u životu ni na poslu. Ustvari ranije smo imali tiho otkazivanje i neuključivanje u posao i pojedinačne slučajeve, a sada već možemo pričati o pamdemiji. I to jedan obrambeni mehanizam na stvari koje se događaju dugi niz godina. Dakle, radnik na poslu je neprimjećen. Od njega se samo očekuje da radi onako kako je neko zamislio", rekla je Nurka Pranjić, medicina rada za JI Evropu, WHO.

I kada se vratimo na početak ove priče, na rudare koje je najteže pogodila inflacija, upada u oči podatak da velik broj rudara odlazi na rad u Sloveniju, u Velenje gdje su plaćeni trostruko bolje nego u svojoj matičnoj zemlji, da im je osigurana hrana i za njih se grade zgrade u kojima će stanovati. Najvažnije im je da su kao radnici daleko više cijenjeni. Kada čovjek malo bolje razmisli, u ovom vremenu kada je svijet postao jedno globalno selo, ni jedna zemlja više nije daleko.

(BHRT)

Pojednostavljeni carinski postupci olakšali su procedure na carinskim terminalima, ali i dalje ima gužvi na granicama.

Prevoznici ističu da je dodatni problem nastao ulaskom Hrvatske u Šengen, što je dovelo do detaljnijih pregleda na granicama, ali i kraćeg radnog vremena sanitarnih inspektora.

Za vozače kamiona koji prevoze robu van granica naše zemlje, čekanje na graničnim prelazima sastavni je dio posla. Kažu, duže čekaju na balkanskim, nego na granicama Evropske unije.

Iz Terenske kancelarije Sjeveroistok Granične policije Bosne i Hercegovine ističu da u ovom dijelu zemlje nema većih gužvi.

“Što se tiče teretnog saobraćaja, nema većih zadržavanja, bar što pokriva jedinica GP Bijeljina. Nema, tu samo evidencija, upis i to je to”, kaže za BHRT Vid Ilić, vođa tima na Graničnom prijelazu Rača.

Iz Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske ističu da je takozvana carina bez papira donekle rasteretila terminale, ali problemi nisu time riješeni.

“Pogotovo sada, ulaskom Hrvatske u Šengen, gdje su se dodatno stvorile ogromne kolone i čekanja, gdje bukvalno prevoznici treba im po 10 – 15 sati da bi samo prešli granični prelaz i ušli u terminal, takođe ulaskom Hrvatske u Šengen skraćeno je radno vrijeme fitosanitarnim inspektorima”, ističe Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport RS.

U Upravi za indirektno oporezivanje procjenjuju da će u ovoj godini biti obrađeno oko 900 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak.

“Od početka primjene novog Zakona o carinskoj politici u BiH, stiglo je 667 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak, a do sada ih je odobreno 384”, navode iz UIO BiH.

Podsjetimo, Zakon o carinskoj politici BiH je usvojen još 2015. godine, ali za njegovu primjenu je bilo potrebno da u BiH postoji sertifikovano tijelo za izdavanje kvalifikovanog digitalnog potpisa, što je učinjeno šest godina kasnije, a primjena zakona počela je prošle godine.

(BHRT)

Najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, Pliva, najavila je nestašicu analgetika i antipiretika Plivadona, kojeg koriste odrasli protiv bolova i visoke temperature.

Radi o jačem lijeku koji sadrži paracetamol, kodein, kofein i druge djelatne tvari, javlja N1.

Namijenjen je kratkotrajnom liječenju akutne, umjerene boli koja se ne smanjuje primjenom samog paracetamola, ibuprofena ili acetilsalicilatne kiseline.

Na stranicama HALMED-a stoji kako Plivadona na domaćem tržištu neće biti od 1. do 31. maja.

Službeni razlog nestašice objašnjava se razlozima povezanim s proizvodnjom, no detalji nisu navedeni.

Na tržištu postoje zamjenski analgetici sličnog djelovanja.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

"Ono što susjedne zemlje rade sa privremenim mjerama zabrane uvoza ne možemo prepisati iz prostog razloga što BiH nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou i normalno da entitetske vlade i ministarstva nemaju ingerencije države", istakao je Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu UNMO.

"Nažalost imamo i situaciju da veliki broj političara u našoj državi štiti više interese susjednih zemalja nego vlastite tako da za posljedicu imamo uvoz visokosubvencioniranih proizvoda iz drugih zemalja. Uvozimo sve i svašta tako da imamo ogromnu konkurenciju vrlo često proizvoda, voća, povrća i svega drugog daleko lošije kvalitete, ali nižih cijena visokosubvencioniranih od država koje imaju uređenu poljoprivredu. Mi to nemamo, nažalost dugo nećemo imati ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou i imat ćemo jako dugo probleme ove vrste."

Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo navodi da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa može uvesti prelevman na carini na proizvode jer su oni potpisnici SSP-a.

"Znači mogu uvesti u određenim periodima u toku godine, na određeno vrijeme, ako imamo ovdje dovoljnu proizvodnju mlijeka, ne možemo da se riješimo, može uvesti prelevman. Tako i na ostale proizvode. To su stvari koje država može regulisati, a država neće da reaguje. Ovdje ne vlada ustvari država, ne vlada politika, vlada uvozni lobi. Vladaju ljudi iz sjene koji kite ministre u Vijeću ministara koji ništa ne rade."

Predsjednik Odbora za poljoprivredu u Parlamentu FBiH Sandi Salkić ističe da moramo inicirati da se zaštite naši poljoprivredni proizvođači i domaća proizvodnja.

"To rade i zemlje u našem okruženju i moramo i mi prepisati i naći načina da zaštitimo našu proizvodnju."

"Nije normalno da cijena brašna drastično pada, sad je cijena brašna u trgovinama 60-70 pfeninga po kili. Od jedne kile brašna se prave tri hljeba, to je po sadašnjim cijenama nekih 5-6 KM. Cijene naših proizvoda padaju, trgovci i pekari ga ne obaraju. Znači ekstra profit beru. S piletinom isti problem. Ne razumijem da ljudi koriste mjesec ramazan da se bogate. Ako pada cijena stočne hrane, goriva, ostalih energenata, danas je u Sarajevu kila pilećeg filea 14.50-15 KM. To nisu normalne stvari i ja to neću nikad podržat. Bez obzira što su to ljudi naše. Nemojte pljačkati narod", zaključio je Bićo.

(federalna.ba)