Italijanska vlada će kažnjavati upotrebu stranih riječi, kazne do 100.000 evra. Prema novom zakonu koji je predstavila stranka Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, Italijani koji koriste engleske i druge strane riječi u službenoj komunikaciji mogli bi se suočiti sa kaznama do 100.000 eura.

Zakon je predstavio član donjeg doma italijanskog parlamenta Fabio Rampeli, a italijanska premijerka je podržala njegov prijedlog, prenio je CNN.

Iako zakon obuhvata sve strane jezike, posebno je usmjeren na “anglomaniju” ili korištenje engleskih riječi.

Nacrt zakona navodi da engleske riječi “ponižavaju i umrtvljuju” italijanski jezik dodajući da je to još gore jer Velika Britanija više nije dio EU.

Prijedlog zakona, koji tek treba da ide na parlamentarnu raspravu, zahtjeva od svih koji obavljaju dužnost u javnoj upravi da imaju “pisano i usmeno znanje italijanskog jezika i da vladaju njime”.

On, takođe, zabranjuje korištenje engleskog jezika u službenoj dokumentaciji, uključujući “akronime i nazive” radnih mjesta u kompanijama koje posluju u zemlji.

Dodatno, strani subjekti bi prema novom zakonu morali da imaju izdanja svih internih propisa i ugovora o radu na italijanskom jeziku.

“Nije samo stvar mode, jer moda prolazi, već anglomanija ima posljedice za društvo u cjelini“, navodi se u nacrtu zakona.

Prvi član zakona osigurava da čak i u kancelarijama za strance koji ne govore italijanski, on mora biti primarni jezik.

Svi oni koji ne budu poštovali zakon mogli bi dobiti kazne između 5.000 eura i 100.000 eura.

Prema predloženom zakonu, Ministarstvo kulture osnovalo bi komisiju čija bi nadležnost uključivala “ispravnu upotrebu italijanskog jezika i njegov izgovor” u školama, medijima, trgovini i oglašavanju.

(capital.ba)

Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuju da bi ova 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi, koja nije bila puno hladna i sa previše snježnih padavina, pa su i gubici u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.

Prema riječima Seje Delje, predsjednik Saveza, april je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu - bagrem. Tačnije, od ovog mjeseca, kako dodaje naš sagovornik, zavisi da li će ove godine biti meda ili ne?!

"Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprečavanje nagona za rojenje...", pojašnjava Deljo.

Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.

Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće. Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene evropske zemlje.

"Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To naravno jeste malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitet meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto patvorenog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim šta sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najpatvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju", ističe Deljo.

Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.

"Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na nivou Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva miliona KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto. Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo šta će biti. Naravno, postoje i podsticaji na nivou kantona, ali ne mogu se ostvariti po dva osnova. Postoje i neke općine koje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo šta će na kraju biti", navodi Deljo.

Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 miliona KM ulaganja u pčelarstvo, piše Večernji list.

"Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim podsticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje", zaključio je Deljo.

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senad Softić prisustvovao je u Rijeci sastanku guvernera centralnih banaka regije koji je, u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Susret je bio posvećen pitanjima monetarne politike i malih otvorenih ekonomija suočenih sa visokom inflacijom. Tokom panel diskusije, guverner Softić komentirao je monetarnu politiku CBBiH i očekivanja u vezi sa promjenama kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu.

Tom prilikom, potvrdio je opredijeljenost CBBiH za harmonizacijom politike obvezne rezerve sa politikom Evropske centralne banke (ECB), vodeći računa o razlikama primarnog cilja monetarnih politika ECB-a i CBBiH, trendovima u domaćem bankarskom sektoru i makroekonomskom okruženju.

– U pogledu stopa naknada na sredstva na računima rezervi banaka kod CBBiH, i dalje smo opredijeljeni harmonizaciji sa trendom monetarne politike ECB-a, ali ne nužno i nivoima naknada. CBBiH i dalje planira zadržati naknadu na sredstva iz obvezne rezerve diferenciranom, u korist onih iz osnovice u domaćoj valuti – rekao je guverner Softić.

U vezi sa očekivanjima u pogledu kamatnih stopa u BiH, iznio je kako trenutno nema indikacija da su bankama u BiH poskupili najznačajniji domaći izvori finansiranja, uprkos rastu referentnih stopa u eurozoni. Glavni razlog za to je orijentiranost na domaće izvore finansiranja, koji nisu vezani za referentne stope u eurozoni.

Na taj način banke održavaju profitnu maržu, jer ni kamatne stope na već ugovorene kredite sa varijabilnom stopom ne mogu se podići u skladu sa procijenjenom percepcijom rasta kreditnog rizika kod dijela svojih klijenata, zbog mogućeg pogoršanja kvalitete portfelja.

Također, ne postoji ni značajna potražnja za novim kreditima, jer su klijenti, pogotovo sektor stanovništva, svjesni efekata visoke i ustrajne inflacije na realni raspoloživi dohodak i profitabilnost.

– Zbog toga ne vidimo ni naglašen niti sistematski rast kamatnih stopa na nove kredite. Iako se ne očekuje značajan rast domaćih kamatnih stopa u kratkom roku, njihov rast je neminovan u srednjem roku – zaključio je guverner Softić.

Ovom skupu u Rijeci su, uz guvernera Softića, prisustvovali i guverneri centralnih/narodnih banaka Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavnici privrede i javnog sektora Hrvatske, te profesori i studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

(Bizinsinfo)

Premijerka Amra Mehmedić i ministri u Vladi Zeničko-dobojskog kantona predstavili su na konferenciji za novinare rezultate rada Vlade tokom prvih 100 dana mandata.

 Premijerka Mehmedić je rekla da je Vlada, imenovana 23. decembra, imala prilično težak početak jer je treći dan nakon preuzimanja dužnosti održana sjednica Skupštine sa Rebalansom Budžeta za 2022. i finansijskim planovima Zavoda zdravstvenog osiguranja i JU Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, a koju je obilježio i štrajk budžetskih korisnika.

- U izuzetno kratkom roku uspjeli isplatiti jednokratnu pomoć u maksimalnom iznosu za sve budžetske korisnike, jer je rebalans budžeta za 2022. godinu usvojen dan pred imenovanje ove Vlade, a koji je od strane Skupštine usvojen tri dan pred istek kalendarske godine. Podsjećanja radi, na istoj sjednici sam povukla finansijske planove Zavoda zdravstvenog osiguranja i JU Službe za zapošljavanje jer ova vlada nije učestvovala u njihovoj izradi. Bilo je dosta pritisaka da će neusvajanje posebno plana ZZO-a ugroziti rad cjelokupnog zdravstvenog sistema što se pokazalo neistinitim. Međutim, u zakonski predviđenim rokovima je usvojen Budžet za 2023. godinu, kao najvažniji dokument, koji je u odnosu na posljednji rebalans iz 2002. godine veći za 10,5%, a zatim finansijski planovi ZZO i JU Službe za zapošljavanje - rekla je premijerka ZDK.

Naglasila je da se usvojeni Finansijski plan ZZO za 2023. godinu se značajno razlikuje od prijedloga iz decembra mjeseca, jer su znatno povećana sredstva za esencijalnu listu, ortopedska pomagala, banjsko liječenje od kojih će direktnu korist imati građani ZDK.

Premijerka Mehmedić je rekla da je Vlada u fazi izrade Budžeta imala intenzivan dijalog sa sindikatima budžetskih korisnika, koji su imali razumijevanje za trenutno finansijsko stanje, te da je intencija Vlade da ovisno o ostvarenim budžetskim prihodima poveća plate sredinom godine.

Vođena politikom transparentnosti i odgovornosti, dodala je, Vlada i Skupština su razmatrali izvještaje Ureda za reviziju u FBiH o radu pojedinih institucija ovog kantona.

- Vlada je posvećena da koristi sve kontrolne mehanizme kako bi menadžmenti svih preduzeća i ustanova, budžetskih i vanbudžetskih fondova, bili odgovorni u dijelu otklanjanja nedostataka uočenih u izvještajima, odnosno u implentaciji svih preporuka revizora - kazala je.

U prvih 100 dana, obavljen je niz sastanaka sa međunarodnim organizacijama, a u februaru je ugostila šefa Delegacije EU i visoko predstavnika EU u BiH Johanna Sattlera s kojim je razgovarano o evropskoj perspektivi BiH.

S OSCE-om se radi na uspostavljanju funkcionalnog Ureda za borbu i prevenciju korupcije, koji djeluje kao samostalan organ, a s EBRD-om se konkretizuju aktivnosti na projektu uspostavljanja Centra za okoliš kao i projektu zamjene izvora toplote u domaćinstvima, koji je izuzetno značajan u smislu smanjenja aerozagađenja.

- S EBRD-om užurbano radimo na Projektu poboljšanja energetske efikasnosti u Kantonalnoj bolnici Zenica, koji je započet još 2018. godine a vidljivih rezultata još uvijek nemamo. U ovom periodu smo uspjeli ažurirati plan javnih nabavki, morali smo prekomponovati određene segmente projekta, a na nama je da intenzivno radimo da nadoknadimo izgubljeno vrijeme i ubrzamo realizaciju ovog projekta - rekla je premijerka ZDK, naglasivši da je iz Budžeta ZDK-a prošle godine plaćeno 400.000 KM penala zbog nepovlačenja operativnih sredstava iz kredita EBRD-a.

Istakla je da je Vlada opredijeljena za jačanje saradnje s jedinicama lokalne samouprave te da je organizirala prijem za gradonačelnike i općinske načelnike, a potom i započela obilazak jedinica lokalne samouprave. Vlada je do sada posjetila Grad Zenicu, Općinu Tešanj, Grad Visoko i Općinu Kakanj, a uskoro će upriličiti posjete i ostalim gradovima i općinama.

Premijerka Mehmedić je navela da nakon nedavnog usvajanja Budžeta ZDK-a, resorna ministarstva rade na pripremi programa rada, koji će biti završeni do sredine aprila.

- Potom slijedi implementacija programa rada i realizacija Budžeta za 2023. godinu, nakon čega će biti vidljivi i mjerljivi rezultati našeg zajedničkog rada - rekla je premijerka Mehmedić.

Predsjedavajući Skupštine Dejan Kovačević rekao je da je kantonalni parlament u ovom periodu održao pet redovnih sjednica, na kojima je raspravljano od 29 tačaka, te je da je Skupština opredijeljena da radi na stvaranju boljih uslova za život i rad u ovom kantonu.

Rezultate rada u svojim resorima tokom prvih 100 dana mandata prezentirali su i svi ministri u Vladi ZDK-a.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić proglašen je krivim u predmetu koji je tretirao nabavku 100 kineskih respiratora. Novalić je kao prvooptuženi osuđen na četiri godine zatvora prvostepeno.

Novalić jutros nije došao na izricanje presude, dok su svi ostali optuženi prisustvovali.

Prvostepenom presudom Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fikret Hodžić, vlasnik "Srebrene maline" na pet, a bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina.

Treba istaći i da pravno lice "Srebrena malina", čiji je vlasnik Fikret Hodžić mora platiti kaznu od 200.000 KM, dok Hodžić mora vratiti 690.000 KM.

Svi osuđeni su proglašeni krivim za produženo krivično djelo zloupotrebe položaja, dok su oslobođeni po tački za pranje novca i primanje dara.

Solak je kriv između ostalog za krivotvorenje dokumentacije jer je naložio podređenoj zaposlenici da se u ugovoru izmijeni dio koji se odnosi na oznaku respiratora.

Prvostepenu presudu u ovom predmetu donijelo je sudsko vijeće od tri člana koje su činili Branko Perić, Braco Stupar i Goran Radević.

Novaliću se optužnicom teretio zbog krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Također, Novaliću se na teret stavljalo i pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, krivotvorenje službene isprave, povredu obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

Pod tačkom 2. optužnice, Novalić se teretio za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, krivotvorenje službene isprave i pranje novca.

Tužilaštvo BiH početkom maja 2020. pokrenulo je istragu o nabavci respiratora iz Kine, dok je pretres pred Sudom BiH otpočeo u februaru 2021. godine.

Osim Novalića, sudski predmet se vodio i protiv Fahrudina Solaka, Fikreta Hodžića i Jelke Milićević, a svi osim Jelke Milićević su osuđeni.

(klix.ba)

Vlada Federacije BiH održala je danas hitnu telefonsku sjednicu o konačnom usklađivanju penzija kojim se penzije u Federaciji BiH povećavaju za još 5,15 posto u odnosu na ranije akontativno usklađivanje, a što je ukupno povećanje od 16,25 u ovoj godini.

Ovo usklađivanje primjenjivat će se retroaktivno od 1. januara ove godine.

"Na današnjoj sjednici Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje o konačnom usklađivanju penzija u skladu sa članom 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, te je zadužila Federalni zavod PIO da izvrši dodatno usklađivanje penzija za 2023. godinu u iznosu od 5,15 posto počev od 1. januara 2023. godine, a što sa akontativnim usklađivanjem od 11,1 posto ukupno iznosi 16,25 posto", kazali su iz Vlade FBiH.

Ovo je najveći pojedinačan rast penzija u Federaciji BiH do sada.

Riječ je o petom povećanju penzija u posljednih godinu dana u Federaciji BiH.

"Najniža penzija krajem 2021. godine iznosila je 382 KM, a nakon ovog povećanja od 5,15 posto, odnosno redovnog usklađivanja za 16,25 posto, ona bi trebala biti 517,3 KM. To je rast od 135,3 KM ili 35,42 posto. Također, na kraju 2021. godine zagarantovana penzija je iznosila 478,91 KM. Nakon svih usklađivanja, trebala bi da iznosi 618,3 KM, što je u odnosu na decembar 2021. povećanje od 139,4 KM, odnosno 29,11 posto", saopćeno je iz Vlade FBiH.

Razlika današnjeg povećanja od 5,15 posto u odnosu na akontativno, penzionerima će biti isplaćena retroaktivno, računajući od 1. januara ove godine.

(klix.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Federaciji BIH danas počinje isplata penzija za mart.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je u martu 356.625, iznosi 620,53 KM.

Najniža penzija iznosi 495,12 KM, zagarantovana 590,90 KM, dok je najviša penzija 2.415,85 KM.

Penziju za mart primit će ukupno 433.004 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mart iznose oko 245 miliona KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Novca nema dovoljno ni za proizvođače ni za otkupljivače mlijeka. Problema je mnogo, a najteža je situacija u Tuzlanskom kantonu, poručuju mljekari koji su razočarani najavom smanjenja otkupne cijene mlijeka.

Otkupna cijena mlijeka u Tuzlanskom kantonu se trenutno kreće od 75 do 90 feninga po litru. Iako je to, prema riječima proizvođača s ovog područja, najniža cijena u regionu, otkupljivači žele smanjenje za još deset feninga u naredna dva mjeseca.

"Imamo prije svega jake argumente zašto ta cijena mlijeka ne smije ići ispod ove. Štaviše, planirali smo da cijena mlijeka znatno raste jer smo u razdoblju gdje farmer treba najviše novca", ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK-a.

Ovakav tretman proizvođača mlijeka rezultira zatvaranjem farmi. Tako je Jasmin Palavrić nakon više od dvije decenije teškog rada stavio tačku na proizvodnju mlijeka. Problemi su ovo, objašnjava, koji se godinama nižu, a rješenja niko ne nudi.

"Ukupna poljoprivredna proizvodnja bi se trebala tretirati kao strateška proizvodnja u jednoj državi. Drže vas na margini, niko vas apsolutno ne zarezuje ni za šta", kaže on.

Proizvođače mlijeka najviše boli to što drugi odlučuju o njihovoj sudbini. Teško je prihvatiti, kažu, da za proizvode koji zahtijevaju cjelodnevnu posvećenost neko drugi određuje cijenu i to najmanje u korist onih koji se najviše zalažu.

"Odemo kupiti sadni materijal, dobijemo fakturu, platimo. Odemo nasuti dizel, dobijemo račun, platimo. Jedino se našim proizvodima određuje cijena, odnosno, druga kupci, nama određuju", objašnjava Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.

“Mi ne učestvujemo ni u kakvim njihovim odlukama gdje samovoljno odlučuju o našoj cijeni mlijeka -otkupnoj i svojoj. Svoju povećavaju u marketima, a nama gledaju da smanje”, naglasio je Suljo Smajić, proizvođač mlijeka Bašigovci.

Na današnji sastanak u Tuzli bili su pozvani i otkupljivači s ciljem da se postigne dogovor od kojeg će korist imati svi. No, njihov dolazak je izostao. Ako ne dođe do rješenja, upitno je koliko će farmi moći opstati. Šteta je to za područje koje ima ogroman potencijal za poljoprivredni razvoj i domaću proizvodnju.

(federalna.ba)