Zbog rasta rafinerijskih cijena nafte i naftnih derivata, distributeri su najavili da je narednih dana neminovno poskupljenje goriva. Iako su inspektori pojačano kontrolisali poštivanje propisane marže i na benzinskim pumpama i u marketima i kažnjavali prekoračenja, većina vlasnika je zatražila sudsko odlučivanje. U konačnici, najveći ceh opet plaćaju građani.

U Udruženju potrošača "Zvono" očekuju nove talase poskupljenja roba i usluga, zbog novih tarifa električne energije. Sasvim sigurno će, kažu, uslijediti nakon uvećanih januarskih računa za struju, što će trgovci ponovo iskoristiti za lov u mutnom.

"Izgleda da te kazne nisu adekvatne jer, koliko vidimo, cijene u marketima nisu ni za fening skinute. Moraće država i vlade da preuzmu drastičnije mjere kada su u pitanju kontrole.“ smatra predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" Jovan Vasilić.

U marketima u Republici Srpskoj inspektori su u 70 odsto slučajeva utvrdili nepravilnosti vezano za prekoračenje marži. Izrekli su 1,2 miliona maraka kazni.

Inspekcijski nalazi potvrđuju da su trgovci masovno zloupotrebljavali globalnu krizu i inflaciju. Koliko će kazni biti naplaćeno, zavisi od sudskih presuda.

"Subjektima koji se bave prometom nafte izrečeno je 2,2 miliona maraka kazni. Postupci se uglavnom vode pred sudovima. Imali smo slučajeva da su sudovi izricali uslovnu kaznu uz obrazloženje da nisu ranije činili prekršaje", kaže portparolka Inpektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić.

Fokus federalnih inspektora u prošloj godini bila je kontrola propisane visine marži na osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate i pelet.

"Federalni i kantonalni inspektori su izvršili 5.099 inspekcijskih kontrola u kojima je zbog utvrđenih nepravilnosti izdato 1.448 prekršajnih naloga sa finansijskim teretom od 1,3 miliona maraka", navodi direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović.

Sindikalna potrošačka korpa u decembru prošle godine iznosila je 2.991 konvertibilnu marku. Za samo godinu dana porasla je za više od 900 maraka. Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom je 38 odsto, minimalnom ni 20 odsto, što najbolje ilustruje standard građana u Bosni i Hercegovini.

(BHRT)

Nestašice konzumnih jaja u Bosni i Hercegovini nema, ali prema riječima naših sagovornika, da bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržišta, izvoz iz bh. je trenutno u stagnaciji.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor preduzeća "Agreks" iz Donjeg Žabara, rekao je za "Nezavisne novine" da u Bosni i Hercegovini trenutno ima dovoljno konzumnih jaja i da nema bojazni za nestašicu.

"Imali smo period u kojem se osjećala nestašica ovih proizvoda, što je uticalo na povećanje cijena", rekao je Miličić.

Prema njegovim riječima, proizvođači su imali probleme zbog teških uslova koje je prouzrokovala prvo pandemija, a zatim i sukob u Ukrajini.

"Suštinski problem u Evropi kada je u pitanju proizvodnja jaja jeste pojava ptičjeg gripa, koja je poharala mnoge proizvodnje u Evropi, ali srećom u Bosni i Hercegovini nije bilo takvih slučajeva", rekao je Maličić.

"Problem sa kojim se trenutno suočavamo jeste izvoz, koji je u posljednjih sedam do osam mjeseci veoma loš, skoro nikakav. Mi smo firma iz BiH koja jedina ima pristup evropskom tržištu kada je u pitanju izvoza jaja, a trenutno smo izvoz obustavili da bismo mogli da zadovoljimo naše tržište", rekao je Maličić, dodajući da su izvozne cijene bile dobre, ali da je prioritet domaće tržište.

"Snabdijevanje domaćeg tržišta neće biti ugroženo, ali ostaje da vidimo šta će se dešavati sa izvozom u narednom periodu", rekao je Maličić.

Dušan Koljibabić, direktor kompanije "Koka produkt" d.o.o. Ljubinje, rekao je za "Nezavisne novine" da su proizvođači konzumnih jaja godinama ukazivali na probleme koji bi se mogli desiti u domaćoj proizvodnji.

"Godinama smo ukazivali na neke devijacije na tržištu, odnosno na glavne probleme koje imamo u domaćoj proizvodnji. Nažalost, na ovakvu situaciju uticali su razni faktori, kako unutrašnji tako i regionalni", rekao je Koljibabić.

Prema njegovim riječima, svi proizvođači manje-više dijele iste probleme u vezi sa izvozom konzumnih jaja iz Bosne i Hercegovine.

"U cjelini gledano, svaka proizvodnja mora dobiti važnije mjesto u društvu, jer mi koji proizvodimo nismo dovoljno poštovani od ovog društva", rekao je Koljibabić.

Podsjećamo kako su "Nezavisne novine" ranije pisale, u decembru prethodne godine došlo je do poskupljenja konzumnih jaja u Bosni i Hercegovini.

Kako su tada kazali naši sagovornici, do poskupljenja je došlo zbog visokih cijena u Evropi, a koje su uticale na pojedine proizvode koji se koriste u proizvodnji, kao i zbog visokih cijena sirovina. Poskupljenje u decembru iznosilo je oko deset odsto.

Cijene piletine i proizvoda od piletine u narednom periodu ne bi se trebale mijenjati, što znači da neće doći ni do njihovog pojeftinjenja.

Ovo je rekao Edin Jabandžić, direktor kompanije “Madi” iz Tešnja i zamjenik predsjednika Koordinacije udruženja peradara živinara u BiH.

Podsjetimo, talas poskupljenja koji je zahvatio BiH zemlju doveo je i do viših cijena pilećeg mesa, pa je tako prošle godine kilogram fileta koštao čak 14 KM.

Niz problema

Ta cijena se simbolično snizila i danas varira od 11 do 13 KM po kilogramu. Ekonomski stručnjaci naglašavaju da se cijene nikad neće vratiti na prijašnje, tako da je teško da će pileći file koštati 8 KM do 9 KM po kilogramu, kao prije godinu.

Baš poput poljoprivrednika i mljekara, i peradari se bore za opstanak i nadaju pomoći države kako bi proizvodnja opstala. Jabandžić je istakao da su problemi s kojima se peradari susreću mnogobrojni.

"Mi imamo niz problema, prije svega tržište koje je dosta slobodno u odnosu na susjedne države, i problem je što smo zastali s radom na izvozu jaja jednodnevnih pilića na tržište EU. Takođe imamo problem neadekvatne količine proizvodnje žitarica u BiH. To su sve stvari koje muče peradarski sektor", naglasio je Jabandžić.

Analiza izvještaja

Osim pilećeg mesa, znatno su skuplja i jaja, pa je za školjku od 30 komada potrebno izdvojiti minimalno 11 KM.

Nebriga države za domaće proizvođače dovodi do toga da se farme zatvaraju i cijene idu u nebesa, a na kraju najviše ispaštaju građani BiH. U narednom periodu će biti provedena analiza iz koje će biti poznato koliko je farmi pilića ugašeno u 2022. godini, prenosi Dnevni Avaz.

"Čeka se analiza izvještaja iz prošle godine, nakon čega će se znati detalji o broju zatvorenih farmi", zaključio je Jabandžić.

Kongres u maju

Zakazan je 1. kongres peradara živinara, koji će biti održan od 10. do 12 maja u Banjojluci. "To će biti prilika da se prezentuju svi potencijali peradarske proizvodnje u BiH, da se pokaže na kojem je trenutno nivou peradarstvo i da se ukaže na sve probleme koji muče peradarski sektor", kazao je Jabandžić, piše Avaz.

Njemačka kompanija Muehlbauer, odnosno njena firma registrovana u Banjaluci, dobila je posao nabavke ličnih karata i vozačkih dozvola u našoj zemlji u naredne četiri godine.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH izdvojila je preko 30 miliona KM, odnosno oko 35 miliona sa PDV-om za ovu nabavku.

Ugovor vrijedi u naredne četiri godine, odnosno do januara 2027.

Podsjetimo, ova kompanija će pored ličnih karata i vozačkih dozvola za 4,8 miliona KM do 2026. godine štampati i bh. pasoše.

Sporazum s najpovoljnijim ponuđačem u postupku javnih nabavki potpisan je 22. marta prošle godine čime je riješeno pitanje nabavke pasoških knjižica za građane BiH za koje je postojala realna opasnost da bi mogli ponovno ostati bez pasoških knjižica.

(akta.ba)

Iako se Europska unija suočava s nestašicom lijekova, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Feni su kazali da nestašica na području naše zemlje još uvijek nije evidentirana.

"Na teritoriji EU, prema informacijama kojima raspolažemo, nema analgoantipiretika i antibiotika, posebno u farmaceutskim oblicima koji su namijenjeni za pedijatrijsku populaciju, odnosno djecu. Međutim, naše tržište se opskrbljuje lijekovima domaćih proizvođača, ali i proizvođača iz država koje nisu članice EU", pojasnili su iz ove Agencije.

Preciznije, naše tržište nije ograničeno samo na proizvođače lijekova sa sjedištem u državama Europske unije.

"Nestašice lijekova naša agencija prati i informacije o istima su javno dostupne na našoj internet adresi. Uglavnom, za sada nema prijavljenih ili evidentiranih ozbiljnijih problema s dostupnošću lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine", naglasili su.

Da je stanje s opskrbom na terenu uredno, ali da manjih defektura ima, Feni su kazali iz ljekarne Lupriv Pharm Mostar.

"Mi imamo urednu opskrbu lijekovima koje nam svakodnevno dostavljaju naši dobavljači. Pratimo stanje u EU, manjih defektura ima, što se inače i prije događalo u praksi. Ukoliko je trenutno neki lijek u defekturi, imamo zamjenske lijekove iste generike", dodali su.

Na kraju su ustvrdili kako su svjesni da se stvari posljednjih mjeseci mijenjaju jako brzo te da ne mogu sa sigurnošću reći što očekivati, ali su napomenuli da je stanje za sada stabilno.

(akta.ba)

Svijet se suočava s „plastičnom krizom“, a status quo nije opcija. Zagađenje plastikom ozbiljno je pitanje od globalne zabrinutosti koje zahtijeva hitan i međunarodni odgovor, koji uključuje sve relevantne aktere na različitim nivoima, upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se na godišnjem nivou proizvodi oko 150.000 tona plastičnog otpada, od toga se reciklira samo 2 posto, dok 98 posto završava na deponijama ili još gore, negdje u prirodi, gdje će ostati nekoliko stotina godina.

Opasnost mikroplastike

Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša Zeničko- dobojskog kantona trenutno provodi Projekt „Uticaj plastike na zdravlje ljudi i okoliša“.

U sklopu projekta se radi istraživanje na temu upotrebe jednokratne plastike i pokušati približiti javnosti kako svako pojedinačno može doprinijeti smanjenju ovog globalnog problema.

Ljudi su izloženi velikom broju toksičnih hemikalija i mikroplastike udisanjem, gutanjem i direktnim kontaktom s kožom tokom čitavog životnog ciklusa plastike.

Prema WWF-u (Svjetski fond za prirodu), prosječna osoba bi mogla unijeti oko pet grama plastike svake sedmice.

Poznato je da se plastika može unijeti u tijelo kroz hranu i piće, a nedavne studije otkrile su mikroplastiku u ljudskoj krvi, plućima i placenti.  Plastika sadrži brojne hemijske aditive, od kojih je većina još uvijek nedovoljno istražena.

U međuvremenu, poznato je da su mnogi hemijski aditivi, za koje su dostupni naučni podaci, toksični. To uključuje hemikalije koje uzrokuju promjenu hormonske aktivnosti (tzv. endokrine poremećaje), koji su, između ostalog, povezani s neplodnošću, gojaznošću, dijabetesom, rakom prostate ili dojke.

Ostala zdravstvena stanja povezana s aditivima uključuju reproduktivno oštećenje, poremećaj rasta i kognitivnih sposobnosti te neurorazvojne poremećaje.

Globalni problem

Iako je uticaj plastike na zdravlje ljudi još uvijek prilično nova oblast istraživanja, dosadašnji naučni rezultati pokazuju da toksični hemijski aditivi i zagađivači koji se nalaze u plastici prijete ljudskom zdravlju na globalnoj razini, kažu u Institutu.

Uticaji na zdravlje primjećuju se duž čitavog lanca proizvodnje i upotrebe plastike od samih lokacija za proizvodnju plastike, koje predstavljaju posebnu opasnost za radnike izložene štetnim hemikalijama do zagađenja zraka pri spaljivanju plastičnog otpada te zagađenja vode i tla.

Konačno, plastika doprinosi brojnim zdravstvenim rizicima povezanim sa globalnim zagrijavanjem i ekstremnim vremenskim pojavama zbog klimatskih promjena.

Rješenje?

Očekuje se da će proizvodnja plastike 2025. godine dostići preko 600 miliona tona godišnje. Aktuelni sistemi reciklaže ne mogu se boriti s tolikim količinama otpada.

Historijski podaci pokazuju da je reciklirano samo deset posto od više od devet milijardi tona plastike proizvedene od 1950-ih godina. Reciklaža je samo mali dio rješavanja problema plastike.

U svijetu je aktuelan pokret „Zero Waste“ (Nulta stopa otpada), uspostavljen da bi se problem plastike počeo rješavati u samom korijenu.

To podrazumijeva pokušaje da se postepeno riješi problem otpada, i to ne spaljivanjem ili odlaganjem na deponije, već uspostavljanjem sistema koji ne stvaraju otpad.

To također podrazumijeva ukidanje jednokratne plastike i promoviranje alternativnih sistema distribucije i isporuke. Nije teško reći koje je najbolje rješenje - jednostavno nemojmo proizvoditi i koristiti toliko plastike, poručuju iz INZ-a.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Trend poskupljenja ne prestaje. Sve je skupo, kažu građani, a posebno su očita poskupljenja mlijeka i jaja. Voće i povrće građani iz Posavine kažu da odavno kupuju na komad. Da će cijene biti niže, stanovništvo više ne vjeruje.

Ne baš tako davno za 7 KM na tržnici u Orašju mogla su se kupiti gotovo tri sira, a danas tek jedan. Kupci kažu da su namirnice preskupe za naš standard, dok prodavači tvrde da su primorani dizati cijene proizvoda.

"Kupim ono što moram. Vrlo je teško opstati, ako nemaš još nešto dodatno ili neko da ti pomogne ili da nešto zasiješ, da imaš svoje pa da ne kupiš. Tako narod preživljava. Ko živi od penzije vrlo je teško", kaže Fikreta Čolić.

"Ovaj sir prije 6-7 godina prodavala sam za 1,5 KM i 2 KM, ali tada je žito bilo nekih 30 KM za goveda, a sada je nekih 80 KM. Prema tome, moramo da bismo se izborili i opstali. Moramo! Idemo spram standarda života", ističe Selma Ljučić, prodavačica iz Srebrenika.

Svjesni su svi da je inflacija zahvatila ne smo našu zemlju, nego i mnoge druge. Dodatan problem i zabrinutost se javlja jer se ne naziru dani kada će cijene krenuti padati.

"Ne vidim u narednom daljem periodu da će cijena ići vrlo lako dolje, jer i ovo stanje u Ukrajini, nabavka soje i druge sirovine. Mnogi kupci smatraju da smo digli nenormalnu cijenu, ali mi se tu balansiramo, nemamo neke velike zarade", navodi Marijan Vincetić, proizvođač jaja.

"Sve zavisi od zakona, od vlasti. Ne može ni država da opstane ako ljudi nemaju od čega da žive", kaže Anton Dominković, prodavač iz Orašja.

Svjesni su građani da su prodavači primorani podizati cijene i oni to razumiju, no njih brine što njihove muke ne razumiju oni koji bi trebali. Ne govori se ovdje o nekim luksuznim proizvodima, riječ je o osnovnim životnim namirnicama. Ako jedan umirovljenik sebi mora uskratiti sir i mlijeko zbog vrlo male mirovine, postavlja se onda pitanje gdje je tu ljudsko dostojanstvo?

(akta.ba)

U Zeničko-dobojskom kantonu je u periodu od 16. do 22. januara potvrđeno 25 novih slučajeva korona virusa, što čini dnevni prosjek od četiri slučaja. Sedmicu ranije ukupan broj pozitivnih je bio 28, a sedmicu prije toga 41 – navodi se u informaciji o epidemiološkoj situaciji koju je sačinio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a na današnjoj sjednici razmatrao Krizni štab (KŠ) Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona.

Prema podacima INZ-a, do sada je testirano ukupno 139.903 uzorka, a virus SARS-CoV-2 je potvrđen kod ukupno 39.172 osobe.

U proteklih šest sedmica prijavljeno je osam smrtnih ishoda, od kojih jedan u zadnjoj sedmici, a radi se uglavnom o osobama starije životne dobi sa komorbiditetima. Tako ukupan broj smrtnih ishoda zaključno s 23. januarom iznosi 1.774.

U bolničkim ustanovama na dan 22. januar bilo je hospitalizirano 11 pacijenata.

Krizni štab je zaključio da svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija s aspekta korona virusa i dalje zadržavaju trend niskih vrijednosti te da je aktivnost virusa sa trenutno predominirajućim podvarijantama još uvijek na niskom nivou, ali je očigledno da virus i dalje predstavlja opasnost za ranjive grupe.

-Zbog toga i zbog niske provakcinisanosti protiv korona virusa te predominacije podvarijanti Omikron soja virusa BQ.1 i xBB.1.5, zajedno sa povećanom aktivnošću gripe i drugih akutnih respiratornih infekcija, neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije i pravovremeno reagovanje na moguće promjene – zaključio je Krizni štab.

Krizni štab je izvršio raspodjelu zdravstvenim ustanovama u ovom kantonu 3.850 antigenskih testova za koronavirus doniranih od Federalnog zavoda za javno zdravstvo.

Krizni štab je usvojio prijedlog naredbi s epidemiološkim mjerama, koje će biti upućene na usvajanje Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Zakon propisuje da pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine, ukoliko zajednički mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji…

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača je potvrdio da se Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine počeo se primjenjivati od 9. oktobra 2022. godine. Pravilnikom je propisana potrebna dokumentacija za ostvarivanje prava na dječiji dodatak po federalnom propisu.

Zakon propisuje da pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine, ukoliko zajednički mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji i ako dijete nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u razdoblju dužem od 30 dana, piše Faktor.

Međutim, postoji problematika neusklađenih podataka iz CIPS-ovih prijavnica i kućnih lista što dovodi do komplikacija i problema pri ostvarivanju prava na dječiji dodatak. Prema riječima čitateljica Faktora, do ovog problema najčešće dolazi jer bračni parovi žive kao podstanari i često nemaju mogućnost prijavljivanja na tu adresu, zbog čega ostaju prijavljeni u svojim porodičnim matičnim kućama.

– Kada je riječ o ostvarivanju prava na dječiji dodatak, Ministarstvo je dalo uputu za postupanje u postupku priznavanja prava na dječiji dodatak prema Zakonu nadležnim centrima za socijalni rad / službama socijalne zaštite koji su prvostepeni organ i koji o pravu na dječiji dodatak odlučuju u prvom stepenu, u kojoj je data sljedeća uputa: “Ako se prilikom uspoređivanja podataka iz kućne liste s podacima iz CIPS-ovih prijavnica utvrdi njihovo međusobno nepodudaranje u pogledu adrese prebivališta, tada će nadležno prvostupanjsko tijelo uputiti podnositelju zahtjeva da izvrši prijavu svih navedenih članova domaćinstva na istu adresu prebivališta i tek onda podnese zahtjev”.

Obaveza prijave na istu adresu prebivališta posebno postoji kod onih članova zajedničkog domaćinstva koji su ili roditelj djeteta ili osoba koja je po zakonu dužna izdržavati dijete. Međutim, kada u situacijama u kojima podnositelj zahtjeva ili drugi član domaćinstva ne postupi po navedenoj uputi, nadležno provstepeno tijelo će zaprimiti zahtjev za priznavanje prava na dječiji dodatak i donijeti rješenje u skladu s odredbama relevantnih propisa. Pritom je važno naglasiti da, ako ne postoje posebno opravdani i objektivni razlozi (primjerice smrt, razvod i slično), kućna lista obvezno mora sadržavati podatke o oba roditelja, te će se ona koristiti kao osnova za obračun prihoda po članu zajedničkog domaćinstva – objasnio je ministar Drljača.

Kako dalje navodi, Ministarstvo svakodnevno daje upute za postupanje u slučaju eventualnih dilema koje imaju prvostepeni organi pri odlučivanju o pravu na dječiji dodatak, te je i “u slučaju neusuglašenih CIPS prijavnica i kućne liste Ministarstvo davalo usmene i pismene upute da ukoliko ni nakon što su stranku uputili da izvrši prijavu prebivališta svih članova domaćinstva koji se nalaze na kućnoj listi na istu adresu prebivališta to ne bude moguće zbog određenih imovinsko-pravnih odnosa, da isti upute stranku da donesu ovjerenu lzjavu općinskog organa u kojoj će potvrditi pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornosti da svi članovi koji su navedeni na kućnoj listi žive na istoj adresi prebivališta i u kojoj će navesti objektivne razloge nemogućnosti prijave na istu adresu prebivališta svih članova zajedničkog domaćinstva”.

Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine je važan korak u pružanju podrške porodicama s djecom, međutim, važno je da se nastavi raditi na rješavanju problema neusklađenih podataka i pružanju preciznih uputa za postupanje kako bi se osiguralo da sva djeca koja imaju pravo na dječiji dodatak, dobiju podršku koja im je potrebna.