Ustavni sud Federacije BiH krajem juna donio je odluku kojom je određene članove Zakona o notarima FBiH proglasio neustavnim. To se, prvenstveno, odnosi na usluge koje su notari obavljali po enormno visokim tarifama.

Presudom Ustavnog suda FBiH, članovi šest, 27. i 73. Zakon a o notarima FBiH proglašeni su neustavnim.

Također, odlukom suda, sljedeći zakoni su proglašeni neustavnim, a time su obuhvaćeni: Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakon o stvarnim pravima FBiH, Zakon o zemljišnim knjigama FBiH, Zakon o nasljeđivanju u FBiH, Porodični zakon FBiH i Zakon o izvršnom postupku.

Od 2019. godine, kada je donijet Zakon o notarima FBiH u obliku u kojem je važio do sada, notari su su svoje usluge građanima (ovjere, sklapanja ugovora i sl.) vršili po sopstvenim tarifama, što predstavlja nezakonito postupanje.

Kako se navodi u saopćenju Advokatske komore FBiH, sve notarske aktivnosti provedene u prethodnom periodu smatraju se nezakonitim postupanjem.

“Sve ove činjenice poznate su i notarima koji uredno sačinjavaju notarski obrađenu ispravu i istu naplaćuju u skladu sa svojom tarifom, što predstavlja nezakonito postupanje, odnosno te isprave su pravno ništavne, jer za njihovo sačinjavanje po bilo kom propisu notari nemaju pravni osnov, a to predstavlja i veliki novčani izdatak za građane, jer po važećem Zakonu on ispravu može sačiniti sam ili izradu te isprave povjeriti advokatu za znatno nižu finansijsku naknadu, a izradu privatne isprave može povjeriti nekom svome srodniku pravne struke”, navode iz Advokatske komore FBiH.

Kako nam je rekao Hakija Kurtović ovlašteni punomoćnik Advokatske komore FBiH, odluka Ustavnog suda FBiH prvenstveno ide u koristi građanima jer će oni ubuduće notarske usluge plaćati po minimalnoj, jednoobraznoj tarifi, a ne u enormno visokim cijenama kako je to do sada bio slučaj.

“Ovdje su građani plaćali i do 600, 800, pa čak i 1500 KM određene notarske usluge. U budućnosti, u skladu sa članom 69. Zakona o notarima, notari su i dalje nadležni da ovjeravaju prepise ili rukopise po cijeni od četiri KM, ili po svojoj tarifi koja je minimalna”, kazao nam je Kurtović.

Također, kako navodi punomoćnik Advokatske komore FBiH Kurtović, notari više nemaju zakonskog osnova za obavezno sačinjavanje notarske ispave (jer te isprave ne mogu biti provodive u zemljišnim knjigama), odnosno “izrade svih vrsta ugovora iz oblasti stvarnih prava, odnosno akata pravnih lica za upis u registar pravnih lica, kao i porodičnog prava i nasljedne ugovore”.

(klix.ba)

Plin je znatno skuplji, pelet također. Građani se bore za egzistenciju, pa zbog malih plata ili penzija nemaju dovoljno novca za plin, pelet i odlučuju se grijati na struju.

Stručnjaci za energetiku predviđaju tešku zimu zbog cijena energenata. Tako se očekuje da i cijena električne energije od početka sljedeće godine bude veća. U ovom trenutku nije poznato da li će cijena rasti do kraja ove godine, a to ovisi od potrošnje električne energije. Iz EP BiH su poručili da ako dođe do radikalnog povećanja potrošnje struje, odnosno ako struju EP BiH bude morala nabavljati na tržištu, onda će i cijene biti povećane.

“Situacija je sada dobra. EP BiH dobru stvar radi izvozom električne energije. No, situacija se može promijeniti u oktobru i to tako da sve ono što je bilo pozitivno pređe u svoju negativnost. Sistem u Sarajevu nije dimenzioniran, samo recimo gas Sarajevo bi preuzeo sav izvoz koji EP radi, i EP BiH bi došla u situaciju da mora tražiti povećanje cijene električne energije”, rekao je za N1 Almir Bećarević, stručnjak za energetiku.

Od toga kakva će potrošnja biti i da li će apeli iz EP BiH da se električna energija ne koristi za grijanje biti ispoštovani zavisi kakva nas zima očekuje.

“U BiH 15% stanovništva ovisi od prirodnog gasa. U FBiH je to preko 20%, možete zamisliti da sve to pređe na električnu energiju… Znači to su velike cifre. Situacija se može dramatično promijeniti. Vi imate stanje na tržištu gdje se za iduću godinu ide sa cijenom megavat-sata preko hiljadu eura. Prije godinu dana bilo je 150-200 eura. Gas je bio za hiljadu kubika 150 dolara, sada 2-3 hiljade dolara. To su dramatične cijene”, dodaje Bećarević.

Zbog toga se zatvaraju pojedine fabrike u Evropi. Važno je, poručuje Bećarević, da se svi ujedine u doba energetske krize, te da odgovorno troše električnu energiju.

“Dajte da se svi ujedinimo u borbi, da štedimo i onda da vlast pomogne ne samo privredi nego i građanima i svima koji će imati ogromne račune za grijanje”, poručuje Bećarević.

Plin je znatno skuplji, pelet također. Građani se bore za egzistenciju, pa zbog malih plata ili penzija nemaju dovoljno novca za plin, pelet i odlučuju se grijati na struju. Sistem će, poručuju stručnjaci, doživjeti krah ukoliko se veliki broj građana bude grijao na taj način.

U Hrvatskoj je izdato narandžasto upozorenje za gospićku regiju zbog opasnosti od obilnih padavina koje bi u Gorskom Kotaru mogle da izazovu poplave.

Za ostatak kopnene Hrvatske izdato je žuto upozorenje zbog mogućih poplava.

Nastavljaju se problemi sa poplavama koji su počeli juče porastom vodostaja nekih rijeka, prije svega Kupe i njenih pritoka, dok su “Hrvatske vode” upozorile da se u Karlovcu očekuje uvođenje mjera odbrane od poplava, a vrh vodenog talasa moguć je noćas.

“Vodostaj je i dalje alarmantan u Selu Kupa, gdje iznosi 428 centimetara. Vodostaj Kupe u Hrvatskom iznosi 325 centimetara”, navedeno je u saopštenju.

Zbog vode na putu za sav saobraćaj zatvoren državni put na dionici Jurovski Brod-Kamanje, županijski put na dionici Brod na Kupi-Brod Moravice, lokalni put Blaževci-Zapeć, dok je zbog odrona zatvorena dionica Brod na Kupi-Hrvatsko.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za danas najavljuju oblačno vrijeme sa kišom, ponegdje i obilnijom, mjestimično i uz grmljavinu.

Veća količina kiše očekuje se, ponajprije, u gorskoj Hrvatskoj i u većem dijelu centralne Hrvatske, gdje lokalno može pasti od 30 do 60 litara kiše.

Nedavno je prijavljeno trovanje hranom u restoranu Parlamentarne skupštine BiH. Kako saznaje Avaz, zaposlenica parlamenta se "otrovala" punjenim paprikama iz restorana, nakon čega je intervenirala kantonalna inspekcija.

Inspektori na terenu nisu pronašli punjene paprike, ali su uočili niz nepravilnosti u radu restorana kojim upravlja Služba za zajedničke poslove institucija BiH, potvrđeno je Avazu.

Navodno je uništeno 90 kilograma mesa

"Jedna osoba imala je proljev i mučninu", navedeno je u prijavi. Avaz saznaje da je zbog neispravnog skladištenja uništeno čak 90 kilograma mesa te da neki proizvodi nisu imali ni deklaraciju.

Inspektori su na terenu utvrdili da su zamrznuta unaprijed pripremljena imenovana i neimenovana jela pakirana u oštećene PVC vrećice. Isto tako, pronašli su mliječni proizvod kojem je istekao rok trajanja te sirovine bez deklaracije.

"Navedene proizvode ukupne količine 89.69 kilograma na licu mjesta inspektor proglašava higijenski neispravnim te naređuje njihovo uništenje putem KJKP 'Rad', a potvrdu o uništenju potrebno je predočiti inspektoru na uvid", stoji u izvješću koji je portal Avaz dobio na uvid.

Analizom uzoraka na Veterinarskom fakultetu dobiven je zadovoljavajuć rezultat gotovog jela, ali su rezultati ispitanih briseva površina pokazali povećan ukupan broj bakterija, naveli su inspektori. Utvrđeno je da je meso koje se doprema u restoran svježe, ali da se neadekvatno zamrzava.

Natron-Hayat iz Maglaja je zasigurno jedna od rijetkih kompanija, ako ne i jedina iz realnog sektora, koja je svim svojim radnicima isplatila pomoć od po 1.080 KM.

Da je pomoć isplaćena, potvrdio je za Faktor direktor kompanije Muhamed Zahirović.

Oni su na ovaj način postupili po preporuci Vlade Federacije BiH koja je sadržana u Uredbi za pomoć i pomogli svojim uposlenim, u vrijeme inflacije i rasta indeksa potrošačkih cijena.

"Tačno je da je Natron-Hayat isplatio po 1.080 KM pomoći radnicima. Isplata je izvršena za 868 radnika. Uprava je cijenila da je najbolji momenat za isplatu kraj augusta, kako bi radnici lakše prevazišli finansijske teškoće u vezi s početkom školske godine i osiguranju grijanja za zimski period. Svakako da im je dodatno primanje značajno pomoglo", kazao nam je Zahirović.

Upitali smo da li ima poruku za ostala poslodavce.

"Poruka ostalim poslodavcima je da, ukoliko su u mogućnosti, isplate pomoć radnicima i tako podignu moral radnicima za ostvarenje boljih poslovnih rezultata", kazao je.

Osvrnuo se na Uredbu za pomoć stanovništvu Vlade Federacije BiH koja je donesena u julu.

"Što se tiče Odluke Vlade o pomoći stanovništvu, osvrnut ću se samo na dio koji se odnosi na privredu. Svakako bi bilo bolje da je Vlada dozvolila neoporezivu isplatu u više tranši. Naša trenutna likvidnost nam je omogućila jednokratnu isplatu, ali postoji niz preduzeća koja imaju problema s likvidnošću. Svojom odlukom Vlada je pomogla likvidnim firmama, a nelikvidnim stvorila problem u vidu pritiska radnika za dodatnom isplatom. Prava pomoć poslodavcima bi bila u smanjenju doprinosa na plaću uposlenika", rekao je Zahirović.

(akta.ba)

Na području Bosne i Hercegovine na početku školske 2021./2022. godine djelovale su 1.702 redovne osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju, navedeno je na stranici Agencije za statistiku BiH.

“U školskoj 2021/2022. godini u BiH upisana su 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika, ili 1,2 posto. Učešće broja učenica u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 48,5 posto”, navedeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Saopćeno je da je u školskoj 2021/2022. godini u prve razrede upisano 28.013 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 1,9 posto.

Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1) je bilo 54,3 posto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, ISCED 2) bilo 45,7 posto učenika.

U školskoj 2021./2022. godini u nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, a od toga 18.157 žena ili njih 73,8 posto.

Najmanje sedam ljudi je poginulo, a nekoliko se vodi kao nestalo nakon iznenadnih poplava koje su u četvrtak pogodile talijansku istočnu regiju Marche, objavile su iz lokalne civilne zaštite.
Svi smrtni slučajevi dogodili su se u pokrajini Ancona, prema izvještajima talijanskih medija u gradu Barbara nekoliko se ljudi, uključujući i dijete, još uvijek vode kao nestali.

Iz civilne zaštite iznenadnu poplavu su opisali kao "izuzetno ekstremnu pojavu", te dodali da je oko 420 mm kiše palo je u dva ili tri sata, što je polovina onoga što padne u regiji tokom cijele godine.

Ulice u selu Cantiano pretvorile su se u rijeke, a ogromne bujice su odnosile automobile i dosezale do prvih spratova kuća a vlasti su apelirale na stanovnike fa ostanu u svojim kućama.
Poplave te izuzetno jake oluje koje su pogodile cijelu Italiju, dovele su do zatvaranja mnogih škola u cijeloj regiji Marche.

(klix.ba)

Inflacija u Bosni i Hercegovini buja i utјеče na životni standard građana i stoga bilo kakvo povećanje plate građani ne osjete u velikoj mjeri, jer su potrošačke cijene znatno porasle. Uz pandemiju, rat u Ukrajini i bez adekvatnih mjera vlasti poslodavci se teško odlučuju na povećanje plata radnicima jer im se ne smanjuju porezna opterećenja. Građani kažu da teško mogu izračunati koliko im je inflacija pojela novca, jer su cijene iz dana u dan sve više.

Inflacija u našoj zemlji nezaustavljivo guta plate radnika. Cijene svakim danom šokiraju građane. Režije, ukoliko se izostavi plin i ogrjev za zimu, donekle su u rangu prošlogodišnjih, ali ono na šta najviše izdvajamo nоvca je prehrana. Koliki je to udar na kućni budžet, Dževad iz Sarajeva nam kaže da ne smije ni izračunati. Tvrdi da su namirnice poskupjele za 100 posto i za to izdvaja najviše novca.

Pravi mađioničari u preživljavanju su penzioneri. Naročito oni sa najnižom penzijom. Dok plate režije, kupe hranu i lijekove od penzije, kažu nam, kao i ranije ne ostane im ništa.

Na brojne upite koje smo poslali kompanijama, sa pitanjem jesu li povećali plate radnicima zbog inflacije, odgovorili su tek neki.

"Od početka godine plate radnicima su povećane u prosjeku 6%. Stimulacije se isplaćuju u toku godine, a u skladu sa politikom zarada i performansama radnika. Takođe se svake godine svim zaposlenima isplaćuje 13-a plata, kao i regres", rekli su iz Hemofarma.

Radne snage nedostaje u pekarskoj proizvodnji, koja je poskupjela. Da bi zadržali radnike, neki poslodavci se odlučuju na povećanje plata.

Saša Trivić, vlasnik lanca pekara - "Plate su otišle vjerovatno i više nego što smo i mi i kupci mogli izdržati. Mislim da su plate u pekarstvu otišle 15 do 20 posto u zadnjih godinu dana. Vi kаo poslodavac jednostavno morate pratiti šta se dešava na tržištu radne snage i sam nedоstatak radne snage vas tjera da to radite samoinicijativno u skladu sa mogućnostima".

Ono što je inflacija donijela jeste blagi rast prihoda u sektoru trgovine. Najtraženiji artikli - hrana, bijela tehnika i odjeća u sektoru maloprodaje za mnoge trgovačke lance donijeli su milione profita. Ako raste profit, zašto ne rastu plate radnicima? Struka objašnjava to za poslodavca znači i povećanje poreznih troškova, a država ni dalje nema set zakona pomoći privredi.

Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici - "Država može svojim pripisima da fiskalno opterećenje rada smanji. Činjenica je da je opterećenje rada u BiH iznad fiskalnog opterećenja u zemljama regiona".

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar - "Entiteti mogu da subnencionišu razne segmente života građana i da na taj način olakšaju život našeg običnog čovjeka".

Prognoze su, kažu analitičari, da ćemo zavisiti od domaće proizvodnje. I upravo tu možemo platiti ceh nebrige za zaštitu domaće proizvodnje i poljoprivrednika, što je u doba inflacije stub ishrane svih građana.

(BHRT)

Evropska komisija predložila je juče hitne mjere s ciljem obuzdavanja rasta cijene gasa i struje koji utiče na porast inflacije, zaustavljanje industrijske aktivnosti i veliko povećanje računa za građane.

U nastojanju da izdejstvuje od kompanija koje su profitirale od prodaje fosilnih goriva po rekordnim cijenama da doprinesu sprečavanju dalje krize, EK je, između ostalog, predložila Uniji da usvoji planove kojim bi više od 140 milijardi eura profita tih firmi bilo preusmjereno za pomoć ugroženim privrednicima i potrošačima, prenio je Rojters.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, najprije u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja, prenosi Hina.

Komisija predlaže obavezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 odsto tokom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice moraće da utvrde 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanje potražnju tokom tih vršnih sati.

Komisija takođe predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za strujom za najmanje 10 posto do 31. marta 2023.

Kao drugu mjeru EK predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste gas za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cijene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već duže vrijeme gas, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju vanredne prihode uz relativno stabilne operativne troškove.

Zbog toga EK predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 evra za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete.

Prihode iznad gornje granice prikupljaće vlade država članica, a iskoristiće se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, gasa, uglja i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi podsticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošačce energije, posebno na ranjiva domaćinstva, teško pogođena preduzeća i energetski intenzivne industrije.

Komisija je zasad odustala od ideje ograničvanja cijene gasa, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.

Vlade zemalja članica EU će sada raspravljati o detaljima prijedloga, a očekuje se da bi konačni zakoni o tome trebalo da budu usvojeni na sastanku ministara energetike 30. septembra.

(akta.ba)