Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija”Zenica, obavještava kupce da će dana 28.01.2022.(petak) zbog planskih radova naelektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO
kantona:

- Trafo područje Džamija Piljužići br.1089,od 09:30 do 13:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Danske vlasti donijele su odluku o izuzimanju COVID-19 iz kategorije kritičnih bolesti, a od 1. februara ukidaju se sva ograničenja u toj zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

Premijerka Mette Frederiksen rekla je da su, uklanjajući COVID-19 iz kategorije socijalno kritičnih bolesti, odlučili ukinuti sva ograničenja od 1. februara za što su dobili punu podršku ostalih stranaka u parlamentu.

Napominjući da će COVID pasoš i dalje biti tražen samo na ulazima u Dansku iz inostranstva, Frederiksen je kazala da su “odlučili ukloniti sva ograničenja od 1. februara. Krajem januara, početkom februara, broj zaraženih COVID-19 doživjet će vrhunac, a potom će doći do smanjenja.”

Navodeći da će, i pored toga što će ograničenja biti prošlost i što će se normalizovati svakodnevni život, vlasti pratiti podatke o COVID-19, Frederiksen je poručila da će se primijeniti i četvrta doza vakcine protiv COVID-19.

U Danskoj je 10. septembra objavljeno da je epidemija koronavirusa potpuno pod kontrolom te su stoga sve mjere ukinute. Kasnije, kako su slučajevi izmakli kontroli, ograničenja su se ponovno primjenjivala od 15. novembra 2021.

Glavna epidemiologinja Danskog državnog instituta za serum Tyra Krause izjavila je 3. januara da je varijanta omikron dovela do kraja epidemije COVID-19 i da će se ljudi vratiti svom normalnom životu u roku od dva mjeseca.

Prema podacima koje je objavila Nacionalna zdravstvena agencija, broj ljudi koji su izgubili život zbog COVID-19 u Danskoj porastao je na 3.635, a broj zaraženih u zemlji popeo se na 1,48 miliona.

Engleska danas ukida ograničenja uvedena zbog povećanog broja zaražnih koronavirusom, pri čemu više nisu potrebne maske u zatvorenim mjestima, kao ni Covid pasoši.

Broj pozitivnih slučajeva Covid-19 naglo je pao u posljednje dvije sedmice, iako još uvijek na visokoj razini, javlja AFP.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva uvela je 8. decembra takozvani “Plan B” Covid ograničenja , nakon što je premijer Boris Johnson upozorio na nadolazeći “val” omikrona.

Maske za lice bile su potrebne u svim zatvorenim prostorima a potvrde o vakcinaciji također su trebale biti uvedene na mjesta kao što su noćni klubovi, nogometna igrališta i velika događanja.

Na ulicama Londona oko katedrale Sv. Pavla ljudi su se okupili u znak podrške ukidanju restrikcija, koje su uvedene nakon što je više od 37 miliona ljudi dobilo treću dozu vakcine u Velikoj Britaniji.

Cijene nafte su zabilježile danas visok rast, jer su tenzije oko rusko-ukrajinskog spora izazvale nervozu na tržištu u vezi sa potencijalnim poremećajem isporuka.

Na terminskom tržištu, gdje se sklapaju ugovori za isporuku nafte u narednom periodu po unaprijed dogovorenoj cijeni (fjučersi), cijene su porasle u Njujorku za čak 2,0 odsto, izvještava "Blumberg".

Fjučersi evropske nafte tipa "brent" su dostigli cijenu od 90 dolara po barelu, prvi put u posljednjih sedam godina.

Zalihe u najvećem američkom naftnom čvorištu Kušingu (Oklahoma) pale su za 1,8 miliona barela treću nedjelju zaredom.

Brojne banke na Vol Stritu, uključujući Goldman Saks, predviđaju da će nafta ove godine dostići cijenu od 100 dolara po barelu, kako se situacija za ponudom i potražnjom bude zaoštravala.

Naime, ponuda "crnog zlata" se oporavlja sporije od tražnje, koja raste brže usljed oživljavanja ekonomske aktivnosti i povećanja mobilnosti.

Njemačka je ponovo danas prijavila rekordan dnevni broj novih infekcija kovida-19, budući da je prvi put premašila cifru od 200.000 novozaraženih.

Njemački "Institut za zarazne bolesti Robert Koh" prijavio je 203.136 pozitivnih testova u posljednja 24 sata, što je za 69.600 slučajeva više nego istog dana prije nedjelju dana, prenosi agencija Rojters.

Sedmodnevna incidencija na 100.000 ljudi porasla je na 1.017 sa 941 prethodnog dana, dok je umrlo još 188 ljudi.

Time je broj umrlih od početka pandemije porastao na 117.314.

Njemački poslanici raspravljali su juče o tome da li da uvedu obavezne vakcine protiv kovida-19, dok su se demonstranti okupili ispred zgrade parlamenta.

Oko 75 odsto njemačke populacije primilo je najmanje jednu dozu vakcine, što je manje nego u drugim zapadnoevropskim zemljama kao što su Francuska, Italija ili Španija, gdje su ekvivalentne cifre 80 odsto, 83 odsto i 86 odsto.

Njemački kancelar Olaf Šolc podržava obavezne vakcine za starije od 18 godina, ali njegova koaliciona vlada je podeljena po tom pitanju.

(N.N.)

Ptičja gripa nastavlja se širiti u Francuskoj, a epidemije već postoje na 280 farmi, javlja Anadolu Agency (AA).

Iz Ministarstva poljoprivrede navedeno je da je ptičja gripa trenutno prisutna u 280 farmi širom zemlje, a od septembra, kada je počela epidemija, ubijeno je 2,5 miliona životinja.

Saopćeno je da su ove brojke manje u odnosu na isti period prethodne godine, te da će gubici vlasnika farmi biti pokriveni.

Navedeno je da građani Francuske mogu sigurno da konzumiraju meso peradi i jaja.

Ministar poljoprivrede Julien Denormandie izjavio je da treba ubrzati rad na pronalaženju efikasne vakcine protiv ptičje gripe, a ispitivanja za dvije potencijalne vakcine će početi u narednim sedmicama.

U Francuskoj je stanje uzbune protiv ptičje gripe podignuto na visok nivo početkom novembra, a farme peradi su stavljene u karantin kako bi se spriječilo širenje epidemije.

Više od 95 posto farmi je pokriveno kako bi se spriječilo širenje ptičje gripe.

U epidemijama ptičjeg gripa u zemlji koje su trajale od novembra do maja prošle godine, ubijeno je 3,5 miliona živine.

Instaliranjem uzorkivača polena i spora početkom ove sedmice na lokalitetu u centru Zenice, počela je nova sezona mjerenja prisustva alergenog polena i spora na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) od strane Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), i trajat će do kraja oktobra 2022. godine, potvrdio je rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja uokviru INZ Kasim Velić.

Tri grupacije polena

Uzorkivač ("klopka" za polen) hvata polen i spore aktivno usisavajući deset litara zraka u minuti, kako bi se dobio reprezentativan uzorak polena svih biljaka ispitivanog područja u svrhu dobijanja relevantnih podataka.

Površina područja koje obuhvata područje monitoringa iznosi 558,5 kvadratnih kilometara, sa prosječnom nadmorskom visinom od 350 m nadmorske visine, područjem dominira rijeka Bosna, a ograničeno je sjevernom vrandučkom i južnom lašvanskom sutjeskom, zauzima centralni geografski položaj u Bosni Hercegovini.

- Aparat za uzorkovanje polena i spora nabavljen je i prvi put postavljen u maju 2020. godine i ovo je treća sezona monitoringa polena i spora na ovom području. Naš posao je identifikacija i analiza 24 vrste polenovih zrna različitih biljnih vrsta. Identifikacija i analiza se vrši, između ostalog, na osnovu oblika i veličine polenovog zrna, vrsti, rasporedu i broja otvora, ističe Velić.

Sve biljne vrste koje otpuštaju polen, a posebno one čiji polen ima alergena svojstva mogu se podijeliti u tri grupacije.

Prva je "drvenaste biljne vrste" koje polen prema polenskom kalendaru otpuštaju već od kraja januara do početka maja i koje su prisutne na cijelom području Zeničko-dobojskog kantona, ponajviše u brdskom i brdsko-planinskom dijelu ali i uz riječne tokove. Među njima su lijeska, joha, tise, čempresi, breza, brijest, vrba, topola, jasen, platan, hrast, smrča, omorika, bor, jela, javor, divlji kesten, grab, domaći kesten, bukva, orah, zova i lipa.

Drugu grupaciju čine zeljaste biljke među kojima one iz porodice trava, čiji je polen prisutan prema polen kalendaru od kraja aprila do sredine septembra i prisutne su na cijelom području Zeničko-dobojskog kantona bez obzira na nadmorsku visinu. Između ostalih, to su lisičji rep, mirisavka, krestac, ježevica, mekuš, ljulj, mala livadarka, kukuruz i slične.

Treću grupaciju čine zeljaste korovske biljke sa ljetno-jesenskim otpuštanjem polena. Čini je mali broj biljaka, ali sa veoma opasnim polenom, koji pri niskim koncentracijama u zraku, izaziva alergijske reakcije. Između ostalih, to su bokvica, kopriva, štavalj, pelin, limundžik... Među njima je ambrozija ili fazanuša najznačajnija korovska biljka, veoma invazivna i sa najvećim alergijskim potencijalom koje na ovim prostorima unazad dvije do tri decenije nije bilo.

U evropskoj mreži mjerača polena

- Osnovni cilj monitoringa je procjena kvalitativno-kvantitativnog sastava polena alergogenih vrsta biljaka u donjim dijelovima troposfere tokom vegetacijske sezone na području Zeničko-dobojskog kantona. Praćenjem polinacije postižemo ranu identifikaciju, a redovnim informisanjem i davanjem preporuka i savjeta umanjujemo štetne posljedice koje alergije postižu. Dodatno, pripremamo dovoljan broj informacija za izradu i objavu polenskog kalendara ZDK, navodi Velić.

Kako navode u INZ, realizacija ovog projekta rezultirala je podnošenjem zahtjeva za pristup u Evropsku aeroalergenu mrežu (European Aeroallergen Network - EAN), a potom i prijemom u punopravno članstvo ove asocijacije, tako da je ova monitoring stanica postala sastavni dio evropske mreže polena.

EAN je baza podataka, osnovana 1986. godine u Beču u kojoj se skupljaju podaci o koncentraciji polena iz tzv. “monitoring jedinica” raspoređenih po gotovo svim zemljama Evrope kao i članstvo u timu za borbu protiv ambrozije.

Podaci o pojavljivanju, vrstama i koncentraciji polena, sedmično se zatim šalju u nacionalne centre koji podatke prosljeđuju u evropski koordinacijski centar.

- INZ intenzivno radi sa općinama i gradovima u ZDK ka proširenju mreže monitoringa polena za cijelo područje Kantona, te se tokom 2022. godine očekuje nabavka uzorkivača polena u općini Tešanj, te gradovima Zavidovići i Visoko, čime bi u potpunosti imali punu kontrolu početka i trajanja polinacije alergenih biljnih vrsta i pravovremenu informaciju za građane osjetljive na polen sa ciljem poduzimanja adekvatnih mjera zaštite, navodi Velić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Krizni štab (KŠ) Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona dao je preporuku da se početak drugog polugodišta u osnovnim i srednjim školama, zbog pogoršane epidemiološke situacije, prolongira za još sedam dana.

Ministar zdravstva i predsjednik KŠ dr. Adnan Jupić rekao je da je prethodna odluka o odgađanju nastave dala rezultate, ali da je broj novopotvrđenih slučajeva zaraze, koji za sedam dana prelazi 1.800, još uvijek jako visok.

-Pozitivno je da je nakon vrtoglavog rasta broja oboljelih koji smo imali, ove sedmice došlo do blagog pada, što ukazuje na to da bi se u budućem periodu krivulja trebala zaravniti, a broj zaraženih potom početi opadati - rekao je Jupić.

Naglasio je da je odgađanje nastave  dobro i zbog ekstremno niskih temperatura, tako da će se i na ovaj način zaštititi zdravlje učenika i nastavnika.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Spahija Kozlić rekao je da će svim osnovnim i srednjim školama do sutra dostaviti instrukciju da se početak drugog polugodišta odgađa za još jednu sedmicu, tako da bi nastava trebala početi 7. februara.

-Istina je da postoji znatan broj nastavnog i drugog osoblja te učenika koji su pozitivni na korona virus i da iz tih razloga naprosto trebamo čuvati zdravlje naše djece i osoblja zaposlenog u osnovnim i srednjim školama. U okviru instrukcije koja će biti dostavljena školama, naći ćemo način na koji ćemo nadoknaditi izgubljene časove - rekao je Kozlić.

Krizni štab je ocijenio da je epidemiološka situacija nepovoljna, ali da oboljeli, kod kojih dominira soj virusa Omikron, uglavnom imaju blažu kliničku sliku.

Međutim, na hospitalizaciji u bolnicama u Zenici i Tešnju još uvijek se nalazi veliki broj oboljelih, a samo Kantonalna bolnica Zenica proteklih dana je na liječenje dnevno primala i do 20 oboljelih od virusa korona.

Dok raste broj hospitaliziranih, povećan je i broj zaraženog osoblja KBZ-a, zbog čega je ova ustanova bila prinuđena da privremeno reducira hladni operativni program.

-To znači da će se raditi samo hitne i neophodne operacije i akutni bolni sindromi, jer niko ne smije biti vitalno ugrožen. Za njih će naći načina da se to uradi. Također, nema redukcije u pružanju onkoloških i radioterapijskih usluga - rekao je direktor KBZ-a prof.dr. Rasim Skomorac.

KŠ je usvojio i prijedlog naredbi sa epidemiološkim mjerama koje će biti dostavljene na usvajanje Vladi ZDK-a, a novina u odnosu na dosadašnje mjere je da se površina za svakog gosta u ugostiteljskim objektima vraća sa 4 na 2 kvadratna metra, što se primjenjivalo tokom i nakon novogodišnjih praznika.

KŠ je riješio i pitanje nabavke, način davanja i tretiranja pacijenata lijekom Tocilizumab u KBZ-u i Općoj bolnici Tešanj, tako da će svi pacijenti kojima je lijek potreban, po procjeni ljekara, i dalje biti dostupan besplatno, a bolnice će troškove refundirati kod Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK-a.

Press služba ZDK

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva saopćeno je da se prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava bilježi rast proizvodnje mlijeka u Federaciji BiH u posljednje tri godine. Tako je u 2019. godini proizvedeno 127,9 miliona litara, 2020. godine 135,4 miliona litara, a 2021. godine 140,9 miliona litara mlijeka

Broj grla u sistemu proizvodnje mlijeka u FBiH uvećan je za 1.514 grla u prošloj godini, a čiju nabavku je podržalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kroz kapitalne investicije. U Federaciji BiH trenutno postoji 988 pravnih i 4.291 fizička osoba koji se bave proizvodnjom mlijeka.

Proizvođači mlijeka u Federaciji BiH iz Budžeta FBiH imaju podršku po proizvedenoj litri mlijeka od 0,27 KM/l za fizičke osobe i 0,29 KM/l za poljoprivredne obrte i pravne osobe. Pored ove podrške kantoni su na različite načine podržali ovu proizvodnju iz kantonalnih budžeta. Proizvođači u drugom entitetu imaju manju podršku i ona iznosi 0,25 KM/l mlijeka za sve proizvođače.

“Da bismo zadržali i planirali daljnji rast proizvodnje mlijeka u ovoj godini zbog poskupljenja mineralnih đubriva i drugih inputa poljoprivrednim proizvođačima potrebna je veća podrška kako bi proizvodna cijena mlijeka uz poticajne mjere svih nivoa vlasti, i uz eventualno povećanje otkupne cijene mlijeka garantovala održivost i daljnji razvoj ove proizvodnje”, kazao je Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.