Granični prijelaz Velika Kladuša - Maljevac konačno je pušten u promet. Zatvaranje ovog prijelaza izazvalo je haos i brojne probleme za bh. prijevoznike koji su satima čekali.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović jučer je rekao da je bio u stalnom kontaktu s ministrom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegom Butkovićem u vezi s tranzitom vozila između dvije zemlje.

Problem je nastao prije nekoliko dana, kada je zabranjen tranzitni promet preko graničnog prijelaza Velika Kladuša - Maljevac vozilima čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Naime, Pravilnik o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatske stupio je na snagu 20. maja 2021. godine, koji je, kaže resorni ministar, preslikan u odnosu na Odluku koja je donesena 2008. godine.

"No ono što je važno jeste da je Ugovor o graničnim prijelazima između BiH i Republike Hrvatske potpisan u Briselu 2013. godine, kojim je tretirano pet graničnih prijelaza", pojasnio je.

Njime je tretiran i granični prijelaz u Velikoj Kladuši, kao granični prijelaz za međunarodni drumski saobraćaj putnika, vozila i robe, bez obzira na njihovo porijeklo, odnosno zemlju iz koje dolaze, osim ako je drugačije uređeno međunarodnim ugovorima, kao i osim za robe koje podliježu inspekcijskoj kontroli.

Mitrović nadalje pojašnjava da je i Odlukom iz 2008. godine bilo tretirano pet graničnih prijelaza, ali ta odluka do 20. maja 2021. godine nije provedena u djelo kada je donesen Pravilnik.

"Pravilnik kojim se definira tranzit kroz Republiku Hrvatsku donesen je jednostrano. Protokol Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju podrazumijeva donošenje određenih pravnih akata između dvije države na osnovu dogovora, ali ovdje to nije bio slučaj", istaknuo je.

Na ovaj problem upozorena je i Transportna zajednica kao i Evropska komisija, kaže ministar, dodajući da je Butkoviću predložio da se to pitanje rješava pravnim putem, a da se kamioni koji budu prelazili preko ovih pet graničnih prijelaza ne zaustavljaju.

Kaže i da nakon donošenja novog Pravilnika prijevoznici nisu koristili te granične prijelaze nego su napravili gužvu nakon što su dobili informaciju o zabrani transporta te su se vraćali na granične prijelaze Izačić i Gradiška.

(akta.ba)

Sve je veći broj migranata koji posljednjih sedmica pristižu na područje Velike Kladuše, čime se komplikuje bezbjednosno i zdravstveno stanje na području ove općine, a zbog tog problema Općinsko vijeće Velika Kladuša zakazalo je vanrednu sjednicu koja će biti održana 9. juna ove godine.

"Oni se smještaju i u napuštenim i devastiranim halama 'Agrokomerca', kojih je mnogo na ovom prostoru. Svakodnevno su prisutni u parkovima, na javnim površinama, prosto su okupirali uže gradsko područje i veći problemi su vjerovatno pred nama", kaže Šabanagić.  Također, prema riječima mještana, oni često provaljuju u kuće ili vikendice u kojima niko ne boravi i tamo nalaze privremeni smještaj.

"Veliki je broj kuća koje su napuštene i vlasnici ne žive u njima. Migranti provaljuju u takve objekte, lože vatru i čine štetu. U nekoliko posljednjih mjeseci imali smo više slučajeva paljevine, a neke kuće su u potpunosti uništene", kaže Mustafa Nurikić, mještanin naselja Polje, koje je na udaru migranata.

Mještani kažu kako o svim neželjenim pojavama redovno obavještavaju pripadnike policije USK i da se često događa da oni odgovornost prebacuju na Graničnu policiju, pa u brojnim slučajevima niko ni ne interveniše.

"Građani su zabrinuti za bezbjednost svoje imovine pa su česti slučajevi da formiraju straže i patrole koje obilaze i čuvaju napuštene kuće i objekte. Ukoliko bude napada na imovinu, plašim se da će građani uzvratiti i imaćemo problem", kaže Admil Mulalić, predsjedavajući Općinskog vijeća Velika Kladuša. Također, primjetno je da je među migrantskom populacijom sve veći broj porodica s malom djecom, a najveći broj njih boravi u napuštenim kućama u okolini sela Bosanska Bojna, koje se nalazi uz samu hrvatsku granicu. Služba za poslove sa strancima je u proteklim mjesecima, uz podršku policije USK, provela nekoliko akcija i tom prilikom je značajan broj žena i djece te maloljetnika smješten u prihvatne centre "Sedra" i "Borići", gdje borave migranti iz ranjivih populacija.

"Imamo pojavu da se značajan broj migranata iz prihvatnih centara ponovo vraća na ova mjesta jer vjerovatno žele biti u boljoj prilici za dalji odlazak ka zemljama Evropske unije", kaže Mirsad Buzar, predstavnik Službe za poslove sa strancima BiH. Iako su vlasti USK ranije najavljivale da će do kraja maja biti raspušten prihvatni centar u Velikoj Kladuši, gdje sada boravi oko 800 migranata, već sada je izvjesno da do toga neće doći u skorijoj budućnosti jer je problem gdje ih izmjestiti. Prema procjenama policije USK, trenutno se na području ovog kantona nalazi oko 4.500 migranata, od čega je njih 2.100 smješteno u pet prihvatnih centara, dok su ostali bez smještaja. 

(N.N.)

Austrija od 4. juna uvodi "domaću" verziju takozvanog "zelenog pasoša", pošto je parlament donio odluke koje to omogućavaju.

Zeleni pasoš, prema odluci parlamenta, će putem QR koda ili kao PDF dokument biti dokaz da je neko vakcinisan, negativno testiran ili da je preležao koronu.

Radi se o austrijskoj verziji koja će biti, kako je najavljeno, kompatibilna sa onom EU, koja treba da olakša putovanje unutar Unije od 1. jula.

Samo se FPO izjasnila protiv "zelenog pasoša", smatrajući da on narušava Ustavom garantovane osnovne slobode građana.

Zeleni pasoš biće ubuduće "ulaznica" u ugostiteljske objekte, hotele, pozorišta, bioskope, bazene, ...

Ministarstvo zdravlja dobilo je nalog da uspostavi elektronski servis preko kojeg će se izdavati sertifikati na nacionalnom nivou, ali koji mora biti kompatibilan sa EU.

Zakon, koji je usvojen, jasno utvrđuje koji će podaci biti u sertifikatu, a to su ime, prezime, datum rođenja, vrsta testa, vakcine, dok će rok važenja sertifikata biti određen uredbom na osnovu aktuelnih naučnih saznanja.

Prikupljanjem raznih zdravstvenih podataka Ministarstvo zdravlja imaće mogućnost da sprovodi epidemiološki nadzor, kao i nadgledanje djelotvornosti mjera.

Ministar zdravlja je dobio mogućnost da zatraži sve podatke iz registra o vakcinaciji, kao i bolestima koje moraju da se prijavljuju sa ciljem poboljšanja upravljanja krizom.

U Federaciji Bosne i Hercegovine je do sada vakcinisano protiv virusa korona 112.706 stanovnika ili malo više od pet posto stanovništva, podaci su entitetskog Zavoda za javno zdravstvo.

Shodno tome, u FBiH sa 2,2 miliona stanovnika, koliko je bilo prema popisu stanovništva iz 2013. godine, jednu dozu vakcine je primilo 100.848 građana ili 4,54 odsto stanovnika. Obje doze vakcine primilo je 11.858 građana ili 0,53 odsto stanovnika.

Poređenja radi, u izvještaju Zavoda objavljenom 15. maja, jednu dozu su primile 54.803 osobe, a obje doze 6.162 osobe. Tako da je u međuvremenu jednom dozom vakcinisano 46.045 građana, dok je objema dozama tj. u potpunosti vakcinisano još 5.695 građana.

Ranije su u Zavodu napomenuli da nisu ubrojani građani koji su vakcinisani izvan FBiH odnosno Bosne i Hercegovine, a taj broj nije zanemarljiv. Napomenuli su da će oni biti naknadno ubrojani.

Broj onih koji su primili jednu dozu vakcine je sljedeći:

• U Kantonu 10 je jednu dozu primilo 959 stanovnika ili 1,14 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Kantonu Sarajevo je jednu dozu primilo 32.186 stanovnika ili 7,78 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Zapadnohercegovačkom kantonu su jednu dozu vakcine primila 4.033 stanovnika ili 4,25 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Hercegovačko-neretvanskom kantonu su jednu dozu vakcine primila 9.872 stanovnika ili 4,44 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Srednjobosanskom kantonu je jednu dozu vakcine primio 9.691 stanovnik ili 3,80 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde je jednu dozu vakcine primio 1.091 stanovnik ili 4,59 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Tuzlanskom kantonu je jednu dozu vakcine primilo 17.509 stanovnika ili 3,93 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Posavskom kantonu su jednu dozu vakcine primila 1.904 stnaovnika ili 4,38 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Unsko-sanskom kantonu je jednu dozu vakcine primilo 9.948 stanovnika ili 3,64 posto od ukupnog broja stanovnika.

Kanton sa najvećim brojem onih koji su dobili jednu dozu vakcine u odnosu na ukupan broj stanovnika jeste i dalje Kanton Sarajevo.

Kanton sa najmanjim brojem onih koji su dobili jednu dozu vakcine u odnosu na ukupan broj stanovnika je Kanton 10.

Upravo je ovaj kanton ponovo naveden kao kanton u kojem još nema registrovanih osoba vakcinisanih objema dozama, dok je:

• U Kantonu Sarajevo obje doze vakcine primila su 1.872 stanovnika ili 0,45 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Zapadno-hercegovačkom kantonu obje doze vakcine je primilo 638 stanovnika ili 0,67 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Hercegovačko-neretvanskom kantonu obje doze vakcine je primilo 1.430 stanovnika ili 0,64 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Srednjobosanskom kantonu obje doze vakcine primilo je 1.605 stanovnika ili 0,63 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde obje doze vakcine su primila 234 stanovnika ili 0,98 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Zeničko-dobojskom kantonu obje doze vakcine je primilo 2.229 stanovnika ili 0,61 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Tuzlanskom kantonu obje doze vakcine je primilo 2.049 stanovnika ili 0,46 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Posavskom kantonu obje doze vakcine su primila 324 stanovnika ili 0,74 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Unsko-sanskom kantonu obje doze vakcine primilo je 1.477 stanovnika ili 0,54 posto od ukupnog broja stanovnika.
• Bosansko-podrinjski kanton sada ima najveći broj građana vakcinisanih objema dozama vakcine protiv koronavirusa.

Napominjemo da je izračun rađen na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, tako da je procenat vakcinisanih veći s obzirom na to da se u Bosni i Hercegovini smanjio broj stanovnika od 2013. i da se broj vakcinisanih nakon objavljivanja ovog posljednjeg izvještaja.

(N.N.)

Odluka Hrvatske prema kojoj će pet graničnih prelaza između te zemlje i BiH biti neupotrebljivo za kamione čija nosivost prelazi 7,5 tona izazvala je lavinu oštrih reakcija u BiH, a, očekivano, najglasniji su prevoznici, koji važu svoje naredne korake, pa su na stolu, između ostalog, i blokade puteva i granica.

Hrvatska je, naime, 20. maja donijela spornu odluku o prekategorizaciji svojih puteva, tako da njima neće biti dozvoljen tranzitni promet teretnjacima, a ta odluka stupa na snagu osam dana nakon donošenja. Kao posljedica toga, granični prelazi Ivanica - Gornji Brgat, Velika Kladuša - Maljevac, Brčko - Gunja, Strmica - Strmica i Osoje - Vinjani Gornji, postaće neupotrebljivi za veće teretnjake.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, rekao nam je da je za danas planiran sastanak prevoznika.

"Evo dopisujem se s prevoznicima u grupi. Organizujemo sastanak i najavljujemo blokade, štrajkove, do konačnog rješenja. U pitanju su blokade graničnih prelaza, carinskih terminala, puteva, dok se ne riješi problem", ističe Grbić za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, ovo je odluka koja je prevoznike bacila na koljena, jer slijede ogromni gubici.

"Šteta je velika usljed kilometraže koju moramo praviti zbog obilaska. Provodimo osam sati na graničnom prelazu, iskucavamo sate vožnje, prelazimo u Hrvatsku i zaustavlja nas policija i kažnjava zbog prekoračenja sati vožnje. To je masovna pojava. Stanje je haotično", rekao je Grbić.

Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH, očekuje da će problem biti riješen kada je u pitanju granični prelaz u Velikoj Kladuši. Razgovarao je, kaže, s hrvatskim resornim ministrom, a koji je izrazio spremnost da se ovaj problem riješi.

"Praktično, ovaj dio BiH ostaje slijepo crijevo i jednostavno ekonomski prosperitet tog dijela dovodi se u pitanje ako to ostane na snazi", rekao je Mitrović.

Dodao je da će danas na sjednici Vijeća ministara imati ovo pitanje na dnevnom redu. Istakao je da su preduzeli određene aktivnosti, prije svega putem Transportne zajednice, a onda putem Evropske komisije, da ukažu na ovaj problem koji je izuzetno bitan, prije svega za područje USK, jer je situacija da praktično tranzit robe koji ide preko Hrvatske ne može ići preko Velike Kladuše, nego se usmjerava na Izačić i na Gradišku.

"Imamo problem gužvi koje će se desiti i koje se dešavaju na graničnim prelazima", kaže Mitrović, te ističe da je problem što se ovdje krši Sporazum o graničnim prelazima potpisan 2013. godine u Briselu.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zatražio je juče hitnu reakciju šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH Johana Zatlera zbog najave da će Hrvatska izvršiti prekategorizaciju pet graničnih prelaza s BiH, koji su ranije korišteni za tranzitni promet teretnih vozila.

Košarac je uputio dopis Zatleru nakon što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske usvojilo pravilnik kojim su, navodi se, jednostrano određene ceste po kojima se mora odvijati transportni promet teretnih motornih vozila nosivosti iznad 7,5 tona i ukupne dužine do 14 metara.

"Pomenuti pravilnik je jednostrani akt i ne samo da je u suprotnosti s Ugovorom BiH i Hrvatske o graničnim prelazima, nego je u suprotnosti i s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH", upozorio je Košarac u dopisu šefu Delegacije EU u BiH i specijalnom predstavniku EU u BiH.

Ovakva odluka Hrvatske će, ističe Košarac, proizvesti niz negativnih posljedica za značajan dio privrede u Republici Srpskoj i FBiH, jer se u velikoj mjeri ograničava, komplikuje i produžava spoljnotrgovinski promet, kao i vrijeme transporta robe po prethodno utvrđenim cestovnim pravcima koji povezuju BiH i EU.

Prema njegovim riječima, neophodno je da EU pruži pomoć i podršku kako bi se ovo pitanje riješilo u najboljem interesu za privrednike iz BiH.

Na granicama BiH i Hrvatske i juče je, kako javljaju agencije, primijećen haos, a kolone teretnih vozila sezale su i do 10 kilometara.

Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da odluka koju je donijela Hrvatska znači da prevozničke kompanije iz BiH koje saobraćaju spomenutim pravcima, a prevoze robu koja se izvozi ili uvozi u zemlju, neće moći da idu na granične prelaze na putevima obuhvaćenim prekategorizacijom, kao i da su na takvim geografskim položajima da im je daleko da idu na druge prelaze.

Prema Egrlićevim riječima, odlazak na druge granične prelaze povećava troškove transporta, a uz to prevoznici gube dodatno vrijeme, odnosno prave dodatne kilometre da bi mogli da se uključe u putne komunikacije kojima mogu da saobraćaju kroz Hrvatsku.

(N.N.)

Ministarstvo civilnih poslova u Vijeću ministara kontaktiralo je predstavnike više institucija i počelo sa pripremom plana za izdavanje “covid” pasoša građanima BiH, koji se očekuju najkasnije do kraja jula, potvrđeno je iz ovog ministarstva.

Iz ministarstva navode da konkretniji koraci nisu mogli biti napravljeni sve dok EU nije usvojila detalje i jasne smjernice za korištenje ovog certifikata, što je učinjeno u četvrtak, 20. maja.

Zamjenik ministra civilnih poslova Siniša Ilić rekao je za “Glas Srpske” da ne može precizirati datum, ali da bi izdavanje ovih certifikata moglo početi najkasnije do kraja jula.

“To zavisi i od procesa imunizacije, koji ne teče u BiH kao u nekim drugim državama u Evropi. Od brzine vakcinacije zavisi stvaranje baze, da bismo imali konkretnije činjenice i da bismo lakše sproveli izdavanje ovog certifikata. Vjerujem da će i sam proces imunizacije biti ubrzan i da će svi građani moći slobodno da putuju”, rekao je Ilić.

On dodaje da se ovom pitanju pristupilo ozbiljno, jer će ovaj dokument biti važna osnova za dalji tok otvaranja država, putovanja i privredu u narednom periodu.

“Covid” pasoš trebao bi da bude spreman najkasnije do kraja juna, saopćeno je u četvrtak u Briselu, a u njemu će moći da se bilježe dokazi o vakcinaciji, preležanoj koroni ili negativnom nalazu testa. Ta digitalna evropska iskaznica imat će kod koji teško može da bude falsifikovan.

Još se lome koplja koje vakcine se priznaju. Konsenzus je za sada da su to samo one koje je odobrila Evropska agencija za lijekove, ali države članice mogu same da prihvate i druge vakcine.

(vijesti.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 27.05.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.DV 10 Kv Trepče
Naselja: Barica, Škola Trepče, Zlatići, Zlatići 2, Repetitor Trebačko brdo, od 08:00 do 08:30 sati i od 15:30 do 16:00 sati

2.Trafo područje Trepče br.1015, od 08:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Djeca najmanje do 12 godina moći će u Hrvatsku i bez negativnog testa, koji sada trebaju djeca starija od sedam godina, piše u petak Jutarnji list.

Za turizam u Hrvatskoj iznimno je bila važna odluka Štaba kojom je od aprila prelazak preko granice bez karantene ili testiranja dopušten svim vakcinisanim osobama, no kako se bliži sezona, u sektoru su svjesni da na putu do ostvarenja znatnijeg turističkog prometa i dalje stoje brojne prepreke.

Najznačajnija među njima odnosi se na ulazak u zemlju djece u dobi između sedam i 16 godina, a koja su ostala u nekoj vrsti zrakopraznog prostora. Oni, naime, ne mogu biti vakcinisani jer se dosad registrovane vakcine odnose isključivo na osobe starije od 16 godina, a prema trenutnim uslovima za prelazak hrvatske granice, nisu ni u skupini osoba koje bi bile oslobođene potrebe karantene, odnosno PCR testiranja.

Konkretno, obveze predočenja testa, potvrde o preboljeloj koroni ili o vakcinaciji pri prelasku granice, oslobođena su prema domaćim propisima sva djeca do 7. godine, što će svim strancima koji će u Hrvatsku tokom ljeta dolaziti sa starijom djecom znatno otežavati ili poskupljivati ulazak u zemlju.

Svi će, naime, na granici za djecu morati predočiti negativan PCR, odnosno antigenski test, ili predočiti potvrdu da su preboljeli covid-19. Ovoga su svjesni u većini domaćih strukovnih turističkih udruženja zbog čega je dio njih prije desetak dana HZJZ-u uputio inicijativu da se potrebe testiranja pri prelasku granice oslobode sva djeca do 12. godina, kako bi se ove sezone olakšao ulazak u zemlju što većem broju turista.

Zašto je sektoru ovo važno, najbolje svjedoči statistika iz 2020. godine. Lani su, naime, prema podacima HTZ-a djeca u dobi između sedam i 16 godina ostvarila 890.000 dolazaka i ukupno nešto malo više od sedam miliona noćenja, što u odnosu na 43 miliona noćenja, koliko su ih lani napravili stranci, iznosi čak 16 posto, prenosi Hina.

Na djecu staru od sedam do 16 godina tako otpada oko šestine noćenja koja u Hrvatskoj naprave stranci, a kad se u obzir uzme da sva ta djeca imaju po dvoje roditelja koji su pratnja na putu, implikacije na domaći turizam, ostanu li ovakvi uvjeti, mogle bi biti drastične, donosi Jutarnji list.

Sedamnaest paketića opojne droge marihuana pronađeno je i oduzeto prilikom jučerašnjeg pretresa Dobojlije N.K. i njegove kuće, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Navedeni N.K. je uhapšen.

Nakon dokumentovanja i kompletiranja predmeta protiv lica inicijala N.К. će Okružnom javnom tužilaštvu Doboj biti dostavljen Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga.

Američka novinska agencija Associated Press (AP) otpustila je novinarku Emily Wilder koja je kritikovala izraelsko postupanje prema Palestinacima u Sheikh Jerrahu, kao i način na koji mediji tretiraju te događaje, javlja Anadolu Agency (AA).

U e-pošti koja je poslana zaposlenicima AP-a a koju su neki od njih podijelili na društvenim mrežama, navedeno je da Wilder više ne radi za ovu medijsku kuću.

Kasnije je Wilder pozadinu ovog incidenta ispričala kolegama iz "Washington Posta", ističući kako je ugovor s AP-om raskinut s obrazloženjem da je kršila načela korištenja društvenih mreža, ali da joj nije predočeno koja je to načela prekršila.

Napominjući da je Jevrejka i da nikada nije skrivala svoj identitet i ličnost aktivistice, Wilder je izjavila da je tokom studentskih godina na Univerzitetu Stanford aktivno učestvovala u klubovima kao što su "Studenti za pravdu za Palestinu" i "Glas Jevreja za mir", odnosno kako je uvijek kritikovala izraelsku praksu prema Palestincima.

Ističući da je u AP-u počela raditi 3. maja, Wilder je navela da su njeni tvitovi u kojima kritikuje izraelsku praksu prema Palestincima, posebno u okrugu Sheikh Jerrah, i način na koji su se mediji bavili tim procesom, od strane pojedinih krugova pretvoreni u kampanju protiv nje.

"Reći Izrael, ali nikad ne reći Palestina, kazati rat, a nikada opsada ili okupacija politički su izbori, ali mediji uvijek koriste takve jasne preferencije bez upozorenja da su 'jednostrane'", jedan je od tvitova koji je Wilder napisala.

Ona je navela da su neki republikanski konzervativni krugovi na Stanfordu izvršili pritisak na AP aktuelizirajući neke njene stare objave na društvenim mrežama, zatim je ova kampanja rasla te, kako je kazala, AP nije mogao odoljeti tim pritiscima.

"Sve je to rezultat kampanje protiv mene. Po mom mišljenju, AP je podlegao tim smiješnim zahtjevima i jeftinim prijetnjama", poručila je Wilder, naglašavajući kako je sretna zbog poruka podrške koje su joj upućene nakon što je dobila otkaz.

Tokom izraelskih napada na Gazu uništena je zgrada u kojoj su se nalazili uredi AP-a i Al Jazeere. AP je osudio napad, a mnoge međunarodne institucije, posebno Bijela kuća, izjavile su da akcije "usmjerene na sprečavanje rada medijskih organizacija" ne mogu biti prihvaćene.

- Pro-izraelski stavovi BBC-ja izazvali reakcije -

Ono što je također naišlo na vrlo oštre reakcije na društvenim mrežama, a u kontekstu posljednjih napada na Gazu, jeste pristrasnost britanske javne televizije BBC prema Izraelu, u čijim napadima su ubijene desetine djece.

BBC je u svojim tekstovima za djecu ubijenu u izraelskim napadima na Gazu koristio termin "umrli", pa se u vijestima moglo pročitati da je "U Gazi umrlo 212 osoba, među kojima 61 dijete. U Izraelu ubijeno 12 osoba, jedno dijete".

BBC, čije je izvještavanje bilo pristrasno od početka napada, nije odgovorio na pitanja novinara AA o tome "zašto je takav jezik preferiran".

Ovakvo izvještavanje BBC-ja naišlo je također i na reakcije na društvenim mrežama pa su se u tom kontekstu mogli pročitati komentari s osudama.

"Sramotno. BBC još jednom izvještava da su Palestinci 'umrli', a Izraelci ubijeni. Ovo je sramota i neprihvatljivo", napisao je korisnik Twittera Waqas Tufail.

Osoba po imenu Simon na Twitteru je napisala: "Državna propaganda koja podržava režim aparthejda. To je tako jednostavno. Sramotno."

- Deutsche Welle ograničio kritičko izvještavanje o Izraelu -

Deutsche Welle (DW), njemačka međunarodna medijska kuća, ograničila je kritičko izvještavanje o Izraelu, pozivajući se na posebnu odgovornost Njemačke prema jevrejskoj državi zbog genocida.

Uredništvo DW-a u novom brifingu upućenom svom osoblju nakon aktuelnih dešavanja u toj regiji, zabranilo je svojim novinarima i urednicima da Izrael opisuju kao režim aparthejda (rasistička politika) i izvještavaju o zločinima nad Palestincima.

U dokumentu na dvije stranice koji je procurio i podijeljen na društvenim mrežama navodi se da naslijeđe genocida i posebna odgovornost Njemačke prema Izraelu i dalje predstavljaju važne osnove Ustava i vanjske politike Njemačke.

"Kao DW, nikada ne dovodimo u pitanje pravo Izraela na postojanje kao države, a ne dopuštamo ni osobama u našim vijestima da to čine", navodi se u dokumentu.