Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjeća sve građane BiH da su utvrđene upute i procedure u pojedinim specifičnim situacijama vezanim za prijavljivanje moguće zaraze novim koronavirusom i za poteze koje slijede u kontaktu sa zdravstvenim ustanovama.

Svi građani koji imaju simptome akutne respiratne infekcije (povišena tjelesna temperatura, bol u grlu, suh kašalj, nedostatak daha, bol u prsima i slično) trebaju da telefonski pozovu broj ambulante porodične medicine u kojoj se inače liječe.

Bitno je naglasiti da je, zbog zaštite svog i zdravlja ljudi oko vas, pa i zdravstvenih radnika, neophodno da isključivo telefonski kontaktirate ambulantu ili drugu zdravstvenu ustanovu, te da će ukoliko postoje simptomi bolesti posebno opremljen tim ustanove doći kod vas, odnosno po vas.

Sve osobe koje su doputovale na područje nekog od kantona u FBIH ili u RS po odluci nadležnih se obavezno smještaju u unaprijed predviđen karantin.

Sve osobe koje su imale kontakt sa osobom za koju je utvrđeno da je zaražena koronavirusom dužne su da se jave telefonski na broj higijensko-epidemiološke službe nadležnog doma zdravlja u općini u kojoj borave.

Za sve dodatne informacije obratite se telefonski higijensko-epidemiološkim službama u nadležnim domovima zdravlja u općini u kojoj boravite ili Službi za epidemiologiju nadležnog zavoda za javno zdravstvo.

Brojeve telefona po općinama i kantonima možete pronaći na stranici covid-19.ba u Federaciji BIH (FBIH) ili na web stranici koronavirususrpskoj.com u Republici Srpskoj (RS), na kojima se objavljuje i aktuelan broj i geografska rasprostranjenost zaraženih i testiranih osoba.

Zbog odgovornosti prema sebi i drugima pridržavajte se ovih preporuka. Pratite ISKLJUČIVO preporuke koje izdaju nadležne zdravstvene institucije i ustanove na području cijele BiH.

Panika nije opcija, oprez jeste!

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Brojevi telefona u zdravstvenim ustanovama u BiH za kontakt u vezi koronavirusa

(Izvori za brojeve telefona su zvanične stranice Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Zavoda za javno zdravstvo RS - INZ.ba, Covid-19.ba i koronavirususrpskoj.com. Za tačnost i dostupnost odgovaraju izvori.)

Brojevi telefona u Zeničko-dobojskom kantonu ZDK):

Služba za epidemiologiju INZ 032/448-035, GSM 062/894-569;

Dom zdravlja Zenica 032/403-418, 032/403-401, 032/206-535, 032/206-536, 032/206-537, 032/206-538, 032/206-539, 032/206-540, GSM 062/238-985, 062/170-694;

Dom zdravlja Olovo 032/828-080;

Dom zdravlja Vareš 032/843-034, 032/843-052 - lok. 224;

Dom zdravlja Breza   032/783-288, 032/783-288 - lok. 14,

Dom zdravlja Visoko 032/738-777,  032/738-822;

Dom zdravlja Kakanj 032/460-950, 032/460-964;

Dom zdravlja Tešanj 032/650-677 lok. 118, 032/650-303,

Dom zdravlja Usora 032/893-426,

Dom zdravlja Doboj Jug 032/691-624,

Dom zdravlja Maglaj 032/465-670, 032/465-684,

Dom zdravlja Zavidovići 032/878-877 lok. 117, GSM 061/781-874,

Dom zdravlja Žepče 032/881-125, 032/880-675, 032/880-568, GSM 063/352-127;

Brojevi telefona u Zapadno-hercegovačkom kantonu (ZHK):

Zavod za javno zdravstvo ZHK: 063 994-500 (0-24h), 039 661-702, 063 311-212 i 063 356- 675

Dežurni ljekar za informacije o COVID-19: 063 842-909 (0-24h)

Psihološka pomoć: 063 368-854 (0-24)

Dom zdravlja Grude: 039 662-162 (124)

Dom zdravlja Široki Brijeg: 039 705-233 (124)

Dom zdravlja Ljubuški: 039 831-514 (124)

Dom zdravlja Posušje: 039 681-124 (124) 039 681-689

Uprava civilne zaštite ZHK: 039-661-377 (121)

Brojevi telefona u Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK-Goražde):

038-220-060, 061 379 088; 038 241 210

Brojevi telefona u Posavskom kantonu (PK):

Zavod za javno zdravstvo 031 714 608 (7-21h)

Dom zdravlja Orašje 031 744 030 (0-24h)

Dom zdravlja Odžak 031 761 048 (0-24h)

Dom zdravlja Domaljevac-Šamac: 031 791-054 / 063 164-767

Brojevi telefona u Unsko-sanskom kantonu (USK):

Zavod za javno zdravstvo USK: 037/351-799, 037/351-800

Za područje Bihaća i Bosanske Krupe 061 957 439, 062 791-612

Za područje Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac 061 180 713, 061 822-740

Za područje Cazin, Velika Kladuša, Bužim 063 254 415, 061 498-458, 061 243-438

Brojevi telefona u Srednjebosanskom kantonu (SBK):

Zavod za javno zdravstvo SBK 030 511-394

Higijensko-epidemiološke službe:

DZ Travnik 030 513-513

DZ Novi Travnik 030 792-500

DZ Bugojno 030 251-175

DZ Fojnica 062 914-254

DZ Kreševo 063 114-224

DZ Jajce 030 654-549 (7-15 sati) i 030 654-534 (15-7 sati)

DZ Vitez 030 711-735 ili 063 838-453

DZ Busovača 030 734-047

DZ Gornji Vakuf – Uskoplje 030 265-502

DZ Donji Vakuf 030 205-562

DZ Kiseljak 063 290-452

Brojevi telefona u Kantonu Sarajevo (KS):

Dežurni telefoni Zavoda za javno zdravstvo KS 062/086-282, 062/030-778, 062/030-796, 062/030- 728

Brojevi u domovima zdravlja KS od 7.30 do 20 sati su:

DZ Stari Grad 033 278-624, 060 328 04 54

DZ Centar 060 328 02 17

DZ Novo Sarajevo 061 165 219

DZ Novi Grad 033 704 937, 062 274 217

DZ Ilidža 033 623 416 lok.217, 033 626 859

DZ Hadžići 033 580 360, 033 421 247

DZ Vogošća 033 432 518

DZ Ilijaš 033 584 350, 033 584 352

DZ Trnovo 033 439 047

Brojevi telefona u Kantonu 10 (Livno):

Zavod za javno zdravstvo 034 200-563

DZ Livno 034 200-546

DZ Tomislavgrad 034 352-390 i 034 356-152

DZ Kupres 034 274-025

DZ Drvar 034 819-994

DZ Glamoč 034 273-052

Brojevi telefona u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK):

121 i 036 327-387 (0-24h)

Brojevi telefona u Tuzlanskom kantonu (TK):

Krizni štab Ministarstva zdravstva TK 062 828-398

Zavod za javno zdravstvo TK 035 307-705, 035 307-706

DZ Kalesija – HES 035 368-247; Hitna 035 368-252

DZ Lukavac – HES 035 367-334; Hitna 035 553-394

DZ Kladanj – HES 035 369-192; Hitna 035 369-136

DZ Gradačac – HES 035 367-077; Hitna 035 367-040; 035 816-094

DZ Sapna – HES 035 597-100; Hitna 035 597 517

DZ Teočak – HES 035 755-582; 582-733; Hitna 035 755-582

DZ Banovići 035 876-488; Hitna 035 875-994

DZ Živinice – HES 035 775-847; Hitna 035 774-285

DZ Tuzla – HES 035 368-428; Hitna 124; 035 286-153

DZ Čelić – HES 035 366-305; 035 660-015;

DZ Srebrenik - HES 035 369-280; 035 369-267

DZ Doboj Istok 035 369-507, 369-508; Hitna 035 369-527

DZ Gračanica 035 368-331; 035 369-202 i 035 368-038

Brojevi telefona u Republici Srpskoj (RS) :

Institut za javno zdravstvo RS 0800 50 555 (besplatni broj)

Stručni operativni tim Republičkog štab za vanredne situacije 051 360 010, 051 360 011,

051 360 012, 051 360 013, 051 360 014.  

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite 051 339 443 i 051 339 484

Inspektorat Republike Srpske 0800 50 612 ili 066 701 170 (za Viber, WhatsApp i Telegram)

Savjetodavna linija Plavi telefon 0800 50 305

Dom zdravlja Banja Luka 051 247 368 (od 07 do 15 sati), 065 965 191 (od 07 sati do ponoći),

066 409 241 (od 07 do 22 sata), 066 409 359 (od 07 do 22 sata), 066 409 230 (od 07 do 22 sata)

„Niste sami“ – dostava namirnica – Besplatno za sve starije od 65 godina - 065 01 02 03

Ljekari savjetuju penzionere - Banja Luka – 051 247 814; Bijeljina – 055 490 950

Skupština opštine Teslić juče nije usvojila program sufinansiranja proljetne sjetve za domaćinstva sa područja ove opštine u vrijeme vanredne situacije izazvane epidemijom virusa korona, a kao podsticajne mjere usvojila je dva zaključka Kluba SNSD-a prema kojima će se sva domaćinstva po osnovu jednog aktivnog brojila subvencionisati sa po 50 KM za isporučenu struju u aprilu, a za socijalno ugrožene građane će biti obezbijeđen i do 1. maja distribuisan sjemenski materija.

Odbornici su za realizaciju zaključka Kluba SNSD-a ovlastili načelnika opštine Teslić Milana Miličevića da sa generalnim direktorom preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske” sačini ugovor kojim bi građanima ove opštine račun za utrošenu električnu energiju u aprilu bio umanjen za 50 KM.

Građanima se preporučuje da iznos za koji im je umanjen račun ulože u proljetnu sjetvu.

Predsjednik Skupštine opštine Teslić Miroljub Letić rekao je novinarima da je današnja vanredna sjednica održana na zahtjev skupštinskog Kolegijuma, koji je upućen Republičkom štabu za vanredne situacije radi usvajanja programa sufinansiranja proljetne sjetve na području Teslića, s obzirom na to da Agencija za javne nabavke nije dala saglasnost za hitnost pregovaračkog postupka u nabavci sjemenskog materijala.

Predsjednik Kluba odbornika SNSD-a Mišo Stojanović kaže da je program sufinansiranja proljetne sjetve za domaćinstva, koji je predložio načelnik opštine Miličević, odbačen zbog problema u raspodjeli podsticajnih sredstava.

“S obzirom da danas nismo dobili uvjeravanja da bi sredstva mogla biti uplaćena odmah već bi najvjerovatnije bila uplaćena krajem godine, smatrali smo da je to neprihvatljivo”, rekao je Stojanović.

On je dodao da je Klub odbornika SNSD-a lokalnom parlamentu uputio inicijativu da se svi odbornici odreknu odborničkih naknada i naknada za komisije koje bi bile usmjerene za podsticaje malih i srednjih preduzeća.

Predsjednik Kluba odbornika SDS-a Milan Kasapović smatra da je upitna zakonska realizacija zaključaka SNSD-a, te izražava žaljenje što nije usvojen program omasovljavanja proljetne sjetve za koji se prijavilo oko 3.000 domaćinstva, a kojem se pristupilo na inicijativu Vlade Republike Srpske.

Načelnik opštine Milan Miličević rekao je da je predložena inicijativa programa sufinansiranja sjetve za domaćinstava identična programu koji realizuje grad Banjaluka, izrazivši žaljenje što je odbačena odlična preporuka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske za omasovljavanje poljoprivredne sjetve.

On je tokom obraćanja upoznao odbornike da je opštinski Štab za vanredne situacije već pripremio set podsticajnih i drugih mjera kako bi se umanjile ekonomske posljedice izazvane epidemijom virusa korona, koji će kada se steknu uslovi biti upućen lokalnom parlamentu na odlučivanje.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača kazao je jučer da složenost situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa usmjerava aktivnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine prvenstveno u smislu očuvanja zdravlja građana.

Podsjetio je da je Federalna vlada dobila pohvale od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je istaknula da je Vlada pravovremenim mjerama postigla dobre rezultate u cilju zaustavljanja pandemije, ali i stabilnosti privrede.

Napomenuo je da Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije koji treba razmatrati Federalni parlament podrazumijeva subvencije doprinosa za obavezno osiguranje, obustavu obračuna i plaćanja zateznih kamata na javne prihode te prekide parničnih i vanparničnih izvršnih postupaka.

Drljača je istaknuo da je za 422.800 penzionera Vlada Federacije BiH izdvojila 185 miliona KM te je za 44.000 invalida izdvojeno 11,5 miliona KM dok je za 10.500 civilnih žrtava rata izdvojeno 2,1 milion KM.

"Isplate penzija kao i naknade za socijalne kategorije koje se izdvajaju iz budžeta bit će blagovremeno isplaćivane bez obzira na postojeće ekonomske posljedice pandemije", jasno je kazao Drljača.

Svjesni su, kaže, činjenice da će i pored donesenih mjera značajan broj radnika ostati bez posla što je pitanje koje će se morati prioritetno rješavati, a svi napori već se ulažu kako bi se smanjile ekonomske posljedice te kako bi se FBiH vratila obnovi ekonomije.

Prema podacima Poreske uprave FBiH, od 16. marta do danas registrovane su 26.434 odjave i 6.573 prijave, odnosno broj zaposlenih radnika u FBiH u ovom periodu smanjen je za 19.861.

(akta.ba)

Američki predsjednik Donald Trump je izjavio da su Sjedinjene Američke Države (SAD) obustavile finansiranje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), javlja Anadolu Agency (AA).

Trump je na konferenciji održanoj u Bijeloj kući govorio o aktualnim dešavanjima.

Tvrdeći da je za širenje koronavirusa ponajviše odgovoran WHO, Trump je kazao da su iz te organizacije davali pogrešne preporuke i na taj način obmanuli svijet.

On je istakao da je “jasno da WHO radi za Kinu”, te je dodao da se razmatra nemar i prikrivene istine o pandemiji.

“Naredio sam obustavu finansiranja Svjetske zdravstvene organizacije. Svi znaju šta se tamo dešava“, rekao je Trump.

Napomenuo je da SAD godišnje izdvaja od 400 do 500 miliona dolara za finansiranje WHO-a, dok Kina daje 40 miliona dolara.

On je ponovio da je WHO tvrdio da ne treba obustaviti letove sa Kinom gdje se pojavio koronavirus, te je kazao da WHO nije obavio svoj osnovni zadatak.

Trump je rekao da su kasni koraci WHO-a u borbi protiv pandemije učinili štetu za čitav svijet.

Američki predsjednik je prošle sedmice kritikovao rad WHO-a i zaprijetio obustavom finansiranja.

Hrvatska ipak neće žuriti s popuštanjem mjera za zaštitu od širenja novog korona virusa, kada će se to dogoditi nema jasnog odgovora, a kao prvi uslov se spominje pad broja zaraženih u kontinuitetu pet do 10 dana, piše zagrebački Jutarnji list.

Pozivajući se na svoje izvore iz Banskih dvora, list piše da postoje pritisci za ukidanje nekih mjera, ali o tome će moći da se razmišllja tek kada epidemiološka slika to bude dopustila.

"Zasad to još nije tako", kaže neimenovani izvor iz hrvatske vlade za zagrebački dnevnik.

Dok su neke članice EU počele da otvaraju svoje ekonomije, Hrvatska ostaje u karantinu, piše list i dodaje da uprkos sve jačim pritiscima privrednika da što prije započne proces "odmrzavanja" domaće ekonomije, Vlada zasad ne popušta ni milimetar u sprovođenju svoje restriktivne "korona politike".

Ukazuje se da je proces popuštanja na Starom kontinentu počeo od katoličkog Uskrsa, prošlog vikenda.

Španija je, podsjećaju, dozvolila da se milion mahom građevinskih i industrijskih radnika vrati na posao, Italija je otvorila knjižare i radnje s dječjom odjećom, Danska danas otvara škole za učenike od 1. do 5. razreda, a najjasniji plan izlaska iz "korona režima" sprovodi austrijska vlada.

Otvorene su sve prodavnice površine do 400 kvadrata, a ako ne bude većeg porasta broja novooboljelih, od 1. maja će otvoriti i sve ostale trgovine, šoping-centre kao i dio uslužnih djelatnosti kao što su frizerski I kozmetički saloni.

Govoreći o hrvatskom okvirnom planu postupnog otvaranja ekonomije, Vladin izvor kaže da se radi na raznim modelima, ali da je o tome još rano govoriti.

"Poređenja s Austrijom ne stoje. Njihova krivulja dnevnog broja novooboljelih ide prema dolje već neko vrijeme, a kod nas krivulja oscilira. Potrebno je da broj novooboljelih pada pet do deset dana uzastopno da bismo razmotrili fazno ukidanje pojedinih mjera. Dok broj novih slučajeva oscilira između 40 i 70 dnevno, još nije vrijeme za to", rekao je izvor sa Banskih dvora.

Hanka Smajlović je učenica četvrtog razreda Medicinske škole u Žepču i dio je ekipa Crvenog krsta/križa FBiH koje i ovih dana pomažu starijim, nemoćnim osobama.

Portparolka CK-a Amina Kurtović nam kaže da se od početka pandemije Covid-19 na terenu nalazi više od 80 njihovih profesionalaca i oko 800 volontera i volonterki. Hanka, jedna od njih, priča nam da su prije nekoliko dana pokucali na vrata starice koja ih je zamolila da joj donesu lijekove.

- Bilo nas je troje, jer nas je toliko u jednom timu, kazuje Hanka, inače, predsjednica mladih Crvenog križa ZDK-a.

Kada su joj dali lijekove, starica im je rekla da još malo ostanu na vratima dok ona nešto donese.

Drhtave ruke

- Pojavila se s paketićem nevješto umotanim u bijeli papir. Njene drhtave ruke su ipak uspjele svezati i mašnicu. Dirnulo nas je već samo to, a kako smo tek bili iznenađeni kada smo ugledali za svakog od nas po jedne priglavke, prisjeća se Hanka.

Starica se još izvinjavala, eto, imala je samo to da im pokloni.

- A mi smo zanijemili. Jer, vidjeli smo koliko je nemoćna, jedva hoda... Poslije smo priznali jedni drugima da su nam svima suze zastale u grlu. Najradije bismo je čvrsto zagrlili, govori nam Hanka.

Ti trenuci, i uopće iskrena zahvalnost onih kojima se pomogne, neopisivi su.

- Mi uradimo za njih nešto malo, a zauzvrat dobijemo radost u njihovim očima. To je za nas kao planina, ističe ova volonterka.

Susreti sa starim osobama su i puni sjete.

Ispunjene duše

- Često nam kažu da smo mi prvi kojima su otvorili vrata i da im ništa drugo ne treba nego osjećaj da nisu zaboravljeni, priča Hanka, koja je u porodicu Crvenog krsta/križa ušla prije tri godine.

Na području općine Žepče su još 53 volontera, koji, pored lijekova, starim, bolesnim plaćaju račune, previjaju rane, spremaju hranu, čiste kuće.

Od proglašenja pandemije su, saznajemo od Kurtović, u cijeloj Federaciji, uposlenici i volonteri CKFBiH pomogli 3.873 korisnika i pružili im 5.661 uslugu.

Život nevoljnicima olakšavaju i u Orašju mladi volonteri Crvenog križa. Među njima je i Ana Mikić, studentica prve godine radiološke tehnologije na Medicinskom fakultetu u Tuzli.

- Skoro šest godina volontiram, od poplava, kaže Ana.

U Orašju su primijetili da se neki datumi pružanja pomoći poklapaju s datumima rođenja pojedinih korisnika usluga Crvenog križa.

- Dogovorili smo se da svakome od njih uljepšamo taj dan paketićem ili cvijetom ili flašom soka, čokoladom. Samo da vidite kako se iznenade, da ih čujete kako nas blagosiljaju što smo ispunili njihove duše, govori Ana.

Desi se da, kada dođu nekome na vrata i onako složno zažele sretan rođendan, ta osoba se počne osvrtati okolo sebe. Kome je to rođendan? Svi se, naravno, potom nasmiju, a kasnije, napuštajući još jedan dom u kojeg su unijeli vedrinu, osjete i sami sreću.

- Kud će nam veća nagrada, kaže Ana.

(Edina Kamenic/Oslobođenje)

Zenički rudari ni jutros se nisu spustili u dva jamska pogona Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica (RMUZ), potvrdio je Feni predsjednik Sindikata RMUZ-a Nijaz Vardo.

Rudari su u ponedjeljak, 13. aprila, zbog odluke Uprave Društva da im ukine određene naknade na platu, u poslijepodnevnim satima napustili radna mjesta u jamskim pogonima Stara jama i Raspotočje.

Takav potez menadžmenta preduzeća, uprkos realizaciji odluke o uvećanju satnice na 2,70 KM, doveo je do toga da su platu za mjesec mart u prosjeku dobili umanjenu za oko 200 KM.

“Ništa se nije dešavalo, odnosno nije bilo zvaničnog poziva na sastanak i dogovor. Međutim, ja se nadam da će oni smoći snage te da će nas danas pozvati na razgovore i da će biti postignut dogovor koji bi nas zadovoljio. Nadam se da ćemo se danas vratiti na posao”, kazao je Vardo.

Predsjednik Samostalnog sindikata rudnika Federacije Bosne i Hercegovine Sinan Husić pozvao je jučer Upravu ZDRMUZ da, najkasnije danas do 15:00 sati, ukine spornu odluku o naknadama.

Pravilnik o platama, napominje Vardo, još nije usaglašen pa radnici i Sindikat smatraju da do tada mora važiti stari pravilnik. On je podsjetio da su dosegli željenu proizvodnju od 49.000 tona mjesečno, a što je, prema projekcijama, dovoljno i za normalno funkcioniranje tog preduzeća u sklopu koncerna JP Elektroprivreda BiH.

Direktor ZDRMUZ-a jučer je, u izjavama za medije, pozivao radnike da se vrate na posao, a da sporna pitanja nastave rješavati dijalogom, ali rudari čekaju da na dogovore budu pozvani službenim, a ne putem medija.

(FENA)

Enes Dedić, muškarac iz BiH sa prebivalištem u Finiksu, jedan je od prvih pacijenata zaraženih korona virusom koji je preživio nakon drugačije vrste liječenja i to poslije teškog stanja dok je bio na respiratoru.

Bio je to poseban trenutak, kako za njegovu suprugu Oliveru tako i za ljekare koji su ovaj trenutak doživjeli sa suzama u očima, poslije nekoliko nedjelja želja i čekanja.

"Voljela bih da vas zagrlim. Bez vas, moj muž danas ne bi bio živ. Mnogo vam hvala, mnogoo mi znači", poručila je ljekarima Olivera.

Dedić se vratio s majčine sahrane u BiH i nakon nekoliko dana blagih simptoma osjetio je da nešto nije u redu.

"15. marta, probudio me je i rekao mi da ne može da diše, da moram da ga odvedem u hitnu pomoć", objasnila je Olivera.

Testovi su pokazali da je pozitivan na korona virus. Ubrzo su ljekari odlučili da Enes mora da bude na respiratoru, ali ni dva dana kasnije stvari nisu izgledale dobro.

"Na svaki telefonski poziv iz bolnice sam se tresla", priča Olivera.

Zdravlje njenog supruga je bilo sve gore i ljekari su ga prebacili u medicinski centar Džon C. Linkoln. Tada su pokušali nešto potpuno neočekivano da vide mogu li da ga spasu.

"ECMO je poprilično rijetka usluga koju nudimo. Kad ne preostaje ništa drugo da se spasi pacijent, onda to radimo", kazao je doktor Robert Rajli.

ECMO mašina uklanja krv iz tijela pacijenta, ubacuje u nju kiseonik, a zatim je vraća u tijelo kako bi pomogla plućima i srcu. Enes je bio deset dana u komi na ECMO mašini i 11. dana se probudio.

Bio je u mogućnosti da preko Fejsbuka komunicira sa suprugom Oliverom.

"Prvi put kad sam ga vidjela bilo je zaista teško, stvarno teško", rekla je sa suzama u očima, prenosi "Klix.ba".

Ne samo da je Enes bio prvi koji je preživio korona virus zahvaljujući ECMO tretmanu u Arizoni, već je i jedan od prvih na svijetu. Od ponedjeljka diše samostalno i zvanično je negativan na korona virus.

Američki ljekari otkrili su da ukoliko se oboljeli od virusa korona okrenu na stomak to može da im spasi život, piše CNN, dodajući da se na taj način povećava količina kiseonika u plućima pacijenata.

"Tako spasavamo živote, 100 odsto. To je tako jednostavno uraditi, a vidjeli smo izuzetno poboljšanje kod pacijenata", kaže doktorka Mangala Narišman, direktorka odjeljenja za teško oboljele u mreži za zdravstvenu njegu "Northwell Health", u čijem vlasništvu se nalaze 23 bolnice u Njujorku.

Kako objašnjava CNN, pacijenti koji su zaraženi virusom korona često umiru od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS), koji nastaje usljed oštećenja parenhima pluća.

Od istog sindroma umiru ljudi koji imaju grip, upalu pluća i druge bolesti.

Prije sedam godina francuski doktori su objavili članak, koji pokazuje da pacijenti s ARDS-om koji su bili na respiratorima imaju manju šansu da umru ako se okrenu na stomak.

Od tada, ljekari u SAD okreću na stomak pacijente, okačene na respiratore.

CNN navodi da su američki ljekari tako okrenuli na stomak jednog pacijenta na Long Ajlendu i da je potom stopa zasićenosti kiseonikom porasla sa 85 na 98 odsto.

Pacijenti obično ostaju da tako leže oko 16 sati dnevno, a ostatak vremena leže na leđima kako bi ljekari imali bolji pristup prednjoj strani tijela i lakše mogli da im daju potrebne lijekove.

(Nezavisne)

Javno preduzeće Autoceste FBiH u proteklih nekoliko mjeseci bilježe pad prometa vozila na autocesti A1, zbog poduzetih mjera protiv širenja koronavirusa.

– Zbirno gledano, u prva tri mjeseca 2020. imamo pad od 2,83 posto u odnosu na prva tri mjeseca 2019. godine, s tim da je u martu 2020. godine ostvaren pad prometa vozila 26,89 posto, u odnosu na isti mjesec protekle godine, što predstavlja oko 300.000 vozila manje na autocesti. Ako posmatramo drugu polovinu marta, kada je i nastupila pandemija COVID-19, evidentan je prosječni pad prometa vozila od 50-60 posto u odnosu na isti period protekle godine. Zbirno, u prva tri mjeseca 2020. godine autocestom A1 je prometovalo dva miliona 369.545 vozila – ističu iz Autocesta FBiH za Faktor.

Teško je prognozirati daljnji razvoj krize jer niko ne može sa sigurnošću procijeniti njen krajnji domet.

– Uprava JP Autoceste FBiH ima primarni cilj u uvjetima krize pored nastavka izgradnje održati likvidnost preduzeća. Prihodi od cestarine u prva tri mjeseca i umanjeni prihodi za sljedeća tri mjeseca, ako mjere Kriznog štaba ostanu na ovom nivou, dovoljni su da se održi likvidnost preduzeća. Uprava će razmotriti načine kojima će amortizovati privremenu štetu nastalu usljed globalnih mjera u cilju sprečavanja širenja koronavirusa strateški prilagođavati troškove poslovanja, raspoloživim sredstvima u cilju očuvanja likvidnosti. Moguće mjere su i smanjenje plaća, ali za sada nisu donesene – poručuju iz Autocesta FBiH.

Važno je naglasiti da su Autoceste FBiH poduzele sve neophodne mjere predstrožnosti te da se radnici pridržavaju preporučenih mjera sigurnosti Zavoda za javno zdravstvo FBiH u vezi sa aktuelnom epidemiološkom situacijom.

– Sve dionice na autocesti A1 su prohodne i sistem naplate cestarine se odvija bez smetnji. Pandemija koronavirusa nije utjecala na dinamiku realizacije naših velikih projekata izgradnje Koridora Vc. Aktivna su sva gradilišta Vranduk – Ponirak, tunelu Zenica, dionici Vraca – Donja Gračanica, Klopče – Donja Gračanica, tunel Ivan, mostu Počitelj, dionici Počitelj – Zvirovići te tunelu Hranjen – kažu.

U Autocestama poručuju da imaju osigurane vanjske izvore finansiranja za sve pokrenute projekte.

– Strateški interes društva je da se radovi ne prekidaju jer upravo sada ovi projekti puno znače za očuvanje zaposlenosti. Osim radnika na gradilištu o ovim projektima ovise i radna mjesta u proizvodnji građevinskog materijala, u cementari “Kakanj” i “Željezari Zenica” i drugim firmama bez kojih se ne bi mogao graditi autoput. U ovom trenutku angažirano je 1.100 radnika na više lokacija, ali i stotine inženjera nadzora i iz JP Autocesta FBiH. U martu je urađeno posla u vrijednosti od 21 milion maraka i uplaćeno je 3,2 miliona maraka PDV-a za mart – zaključuju iz Autocesta FBiH.

(faktor.ba)