Danas u Bosni pretežno oblačno, a u Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima u centralnim i istočnim područjima lokalno slaba kiša u nizinama ili veoma slab snijeg u višim područjima. Vjetar u Bosni slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka između uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 8 do 12°C.

U četvrtak 12.12.2019., pretežno oblačno vrijeme sa maglom po kotlinama i uz riječne tokove. Poslije podne ili u večernjim satima sa kišom, a u Bosni, uglavnom, sa susnježicom i snijegom. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu od 3 do 7, a dnevna od 1 do 6, na jugu od 6 do 11 °C.

U petak 13.12.2019., oblačno vrijeme. Poslije podne ili u večernjim satima sa kišom, a u višim područjima Bosne sa susnježicom i snijegom. Jutarnja temperatura od -2 do 3, na jugu od 4 do 8, a dnevna od 3 do 9, na jugu od 7 do 12 °C.

U subotu 14.12.2019., jutro pretežno oblačno vrijeme sa snijegom i kišom u centralnim i istočnim područjima Bosne. U ostatku dana prestank padavina i postepeno razvedravanje. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 3 do 8, na jugu od 10 do 14 °C.

Ceremonija početka radova na probijanju tunelu Zenica biće upriličena u ponedjeljak, 9. decembra 2019. godine u 12 sati na gradilištu tunela Zenica u mjesto Ponirak.

Ugovor za izgradnju autoputa na poddionici Ponirak – Vraca potpisan je 1. avgusta 2019. godine sa domaćom kompanijom Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo.

Na ovoj poddionici najznačajniji je objekat tunel Zenica dužine 2.475 lijeva cijev i 2.420 metara desna cijev, prenosi "Radiosarajevo.ba".

Vrijednost ugovora za izgradnju tunela Zenica iznosi 59.408.825,00 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske investicione banke (EIB) u visini 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 9 miliona evra u okviru Agende za povezivanje preko investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Takođe, u sklopu Agende za povezivanje preko investicionog okvira za Zapadni Balkan dodijeljena su sredstva i za poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 12 miliona evra.

Izgradnjom ovih dionica biće omogućen bolji pristup manjim gradovima, poboljšanje bh. turističke rute i unapređenje trgovinskih tokova između zemalja regiona što će pozitivno uticati na ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Projekati predstavljaju važan korak ka integraciji regije Zapadnog Balkana u okviru Agende povezivanja (Conectivity Agenda) koju je Evropska unija pokrenula 2015. godine i u skladu je sa Strategijom Evropske komisije za Zapadni Balkan.

Muftija zenički hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević je u svom uredu u Zenici upriličio prijem za humanitarce iz Zenice Harisa Hećimovića i Aldina Kajmakovića, koji posljednjih osam godina uspješno provode humanitarne akcije u Bosni i Hercegovini i Africi.

Početna ideja simbolične pomoći ugroženima, nakon osam godina prerasla je u humanitarnu aktivnost značajnih razmjera.

Pored pomoći velikom broju siromašnih porodica u Africi, vlastitim sredstvima i uz pomoć prijatelja pomogli su izgradnju čak 2.200 bunara i 25 džamija u Obali Slonovače, Gvineji Bisao, Gambiji, Gani, Nigeriji, Maliju i Togu.

Istovremeno provode humanitarne akcije i u domovini Bosni i Hercegovini. Muftija zenički zahvalio se gosp. Hećimoviću i gosp. Kajmakoviću na izvanrednoj požrtvovanosti i posvećenosti humanoj misiji, ističući spremnost za učešće u zajedničkim projektima.

Federalna vlada prihvatila je u četvrtak Izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede („Zeleni izvještaj“) u Federaciji BiH za 2018. godinu s prijedlogom preporuka.

Ovaj izvještaj sadrži ocjenu stanja i privrednog položaja poljoprivrede, te prijedlog i način provođenja mjera poljoprivredne politike u narednom periodu.

Navedeno je da su u Federaciji BiH u periodu 2017/2018. godina za 7,5 posto smanjene ukupne zasijane oranične površine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi u odnosu na prethodni period (2016/2017). Po grupama usjeva u proljetnoj i jesenjoj sjetvi, smanjene su zasijane površine žita za 1,6  posto, krmnog bilja za 6,6 posto, povrtnog za 7,5 posto, dok je kod industrijskog bilja zabilježemo povećanje od 10,1 posto.

Ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi voća u 2018. godini, u odnosu na prethodnu, uvećani su skoro kod svih vrsta, osim kajsije gdje je zabilježeno smanjenje za 42,7 posto ostvarenih prinosa.  Uvećanje ukupne proizvodnje rezultat je uvećanja prosječnih prinosa po mjernoj jedinici, čemu su doprinijeli povoljni klimatski uvjeti u pojedinim fenofazama razvoja u odnosu na 2017. godinu.

Kad je riječ o jagodastom i bobičastom voću, u 2018. godini su u odnosu na prethodnu povećane površine pod malinama  za 10,5 posto, borovnicom za 26 posto, dok su ostale vrste ostale na nivou prošlogodišnjih.

I sjemenska proizvodnja u Federaciji BiH, nakon dužeg nepovoljnog perioda bilježi rast. Proizvodnja sjemena strnog žita je povećana na 3.979,7 tone u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 2.499,8 tona.

U animalnoj proizvodnji u prošloj godini smanjen je broja goveda sa 211.875 u 2017. godini na 207.194. Povećan je broj muznih grla i tovnih junadi, mada je proizvodnja mlijeka blago smanjena.

Neznatno je povećan broj ovaca sa 458.444 u 2017. na 459.619 u prošloj godini, a broj koza smanjen sa 30.084 na  28.844. Smanjen je i ukupan broj svinja sa 91.400 u 2017. godini na  86.427 u prošloj.

Povećani su broj pčelinjih zajednica, proizvodnja meda po zajednici i ukupna količina meda.  Ukupno je prošle godine bilo 232.975 pčelinjih zajednica, a proizvedeno 2.138 tona meda, što je značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je bilo 225.983 zajednica i proizvedena 1.351 tona meda.

Broj peradi u Federaciji BiH je u prošloj godini povećan u odnosu na 2017. godinu, kao i broj koka nosilja, a oblasti akvakulture ostvareno je povećanje proizvodnje od oko 10 posto.

Proizvodnja prehrambenih proizvoda ostala je skoro na istom nivou, osim proizvoda od voća i povrća gdje je ostvarena proizvodnja 3,5 puta veća. Ovo povećanje se uglavnom odnosilo na proizvodnju sokova od voća i povrća privrednog društva Stanić Beverages d.o.o. Kreševo koje je imalo enormno povećanje proizvodnje.

Proizvodnja duhanskih prerađevina (cigarete, duhan za pušenje i slično) smanjena je za više od 30 posto, a cigareta za čak 45 posto.

U Registru poljoprivrednih gazdinstava (RPG) i Registru klijenata (RK) Federacije BiH do 7.12.2018. godine ukupno je bilo registrovano 78.261 poljoprivrednih gazdinstava, od čega je 74.545 porodičnih i 3.716 pravnih subjekata i obrta.  Ukupno je evidentirano 144.2213 članova u porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima i 20.545 zaposlenih u pravnim subjektima i obrtima.

U Preporukama koje su sastavni dio izvještaja je, između ostalog, navedeno da treba obezbijediti veća budžetska sredstva za poljoprivredu i prehrambenu industriju u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju u iznosu od tri do šest posto ukupnih prihoda i primanja Budžeta Federacije BiH, kao i u skladu sa Srednjoročnom strategijom razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH za period 2015.-2019. godina.

Kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede su zadužena da u okviru svoje nadležnosti iniciraju donošenje karti upotrebne vrijednosti i programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem za one općine koje to još uvijek nisu učinile.

„Zeleni izvještaj“ za 2018. godinu, s prijedlogom preporuka, bit će dostavljen Parlamentu Federacije BiH.

Elvir Hambašić iz Ulišnjaka kod Maglaja već 12 godina vrlo uspješno se bavi obradom drveta na tradicionalan način i tako izdržava peteročlanu porodicu.

Drvorezbarstvo je porodični posao Hambašića, a Elviru pomaže supruga Sanida i djeca, srednjoškolci, Amar i Irma, svi osim petogodišnje Amne. U svojoj radionici Elvir i dalje izrađuje bosanske sobe, ukrasne predmete, peškune, škrabije, rahle za kupce iz Bosne i Hercegovine, ali i iz cijelog svijeta. Ali, u posljednje vrijeme tražio je novi izazov i tako se rodila ideja da ram za bicikl izradi od vrlo kvalitetnog orahovog drveta. „Ideja se rodila jer sam tražio nešto interesantno i novo osim drvorezbarstva. Na internetu sam vidio nešto slično, pa sam dlučio da i sebi napravim takvo jedno biciklo. Bicikl sa ramom od orahovog drveta izaziva veliko interesovanje u gradu, pa me građani stalno zovu da se slikaju“, ispričao nam je Hambašić.

Ram od orahovine, ostalo Shimano

Sam ram za bicikl je od orahovine, a ostalo su dijelovi vrlo kvalitetnog japanskog bicikla 'Shimano'. „Prema jednom drugom biciklu izradio sa ram, a mnogo računa sam vodio o dimenzijama i samom razmjeru. Bicikl je sa 21 brzinom, odlično je za brdske vožnje, a teško svega 12 kilograma. Kada ga vozim imam osjećaj da lebdim“, kazao nam je Elvir. Inače, zainteresovanih za izradu sličnog bicikla već ima, mada se, kako sam Elvir kaže, radi o malo skupljem projektu. Ali, nema sumnje, ko god bude imao slično biciklo, osjećaće se zaista posebno.

(N.Br./maglaj.net)

MAGLAJ-ZAVIDOVIĆI-TEŠANJ, 5. decembar – Vijeće učenika i volonteri Mješovite srednje škole Maglaj, učenici Osnovne škole „Novi Šeher“ Maglaj, potom Osnovne škole „Huso Hodžić“ Tešanj i Mješovite srednje škole Zavidovići,  povodom 5. decembra – Međunarodnog dana volontera, sudjelovali su u „Merhametovoj” akciji prikupljanja pomoći za stanovništvo Albanije stradalom u nedavnom katastrofalnom zemljotresu.

Pored toga, u podvodu Dana volontera, učenici Gimnazije „Edhem Mulabdić“ su pomagali u Narodnoj kuhinji Regionalnog odbora „Merhameta“ Maglaj u pripremi obroka za korisnike i u podjeli voća koje je donirao Anid Hrvić, odnosno firma „VOĆKOPROM“ Maglaj.

S druge strane, učenici Mješovite srednje škole Maglaj pružili su i usluge besplatnog šišanja korisnicima „Merhametove“ kuhinje u Maglaju.

– Zahvaljujemo se prosvjetnim radnicima i učenicima koji  podržavaju aktivnosti naše Narodne kuhinje u Maglaju te na taj način ukazuju na značaj volonterizma u razvoju društvene zajednice i naše države. Takođe se zahvaljujemo svim građanima i privrednim subjektima koji su podržali našu akciju za prikupljanje pomoći stanovništvu Albanije koje je pogođeno katastrofalnim zemljotresom – kazala je direktorica Regionalnog odbora „Merhameta“ Maglaj Sanela Omerović.

U Federaciji BiH namjerava se donijeti zakon po kojem bi poslodavac dio svojih radnika mogao privremeno iznajmiti drugom preduzeću.

Naime, Prijedlog zakona o posudbi radnika danas je bio na dnevnom redu sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u Mostaru.

I dok iz Saveza samostalnih sindikata BiH ocjenjuju kako je iznajmljivanje radnika robovlasništvo, u Udruženju poslodavaca, koje je napravilo zakon, kažu kako se njime rješava i problem nedostatka radne snage, piše Radiosarajevo.ba.

“To je robovlasništvo. Iznajmljuje se radnik kao kombi. Radnik postaje stvar. Onaj koji je prinuđen da radi, ne može postavljati uvjete, a taj drugi poslodavac kojem vas iznajmljuju nema obveza prema vama”, rekao je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako institucija ustupanja radnika postoji u svakoj zemlji.

“Rješava se pitanje nedostatka radne snage za privremene i povremene poslove koji su sada regulirani ugovorom o djelu, a donošenjem zakona bi imali isti pravni status kao zaposleni”, dodao je Pandurević.

Pojasnio je kako bi, prema predloženom zakonu, tvrtke unutar jedne grupacije mogle ustupati radnike, kao i da bi se njime olakšalo zapošljavanje prilikom sezonskih poslova poput berbe voća i sječe šume.

“Tvrtka koja ima višak vozača mogla bi ih iznajmiti drugoj kojoj nedostaje taj kadar. Zašto bi im dali otkaz umjesto da ih iznajme”, odgovorio je Pandurević.

Predloženim zakonom je, između ostalog, definiran ugovor o iznajmljivanju radnika između poduzeća, ali i kazne za poslodavce koje se kreću do 3.000 KM u slučaju neisplaćivanja plaća ili nezaključivanja ugovora.

Vozači u Bosni i Hercegovini uskoro će konačno biti oslobođeni složenih administrativnih barijera prilikom registracije vozila s obzirom na to da Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine priprema novi pravilnik o registracijama koji je sada u formi nacrta.
Kako saznajemo, cilj nadležnog državnog ministarstva jeste osloboditi vozače dugotrajnih procedura koje su neprihvatljive u 2019. godini. Plaćati 13 uplatnica i odlaziti na nekoliko adresa radi produženja registracije vozila (što radi osiguravajuća kuća ili sam vlasnik vozila) možda se moglo tolerisati prije deset ili dvadeset godina, ali ne i danas, ističu iz ministarstva.

Pojednostavljene procedure za registraciju podrazumijevale bi popunjavanje samo jednog obrasca prilikom prve registracije vozila. Pokretanje postupka registracije potom bi vršio nadležni organ na osnovu zaprimljenog zahtjeva vlasnika vozila ili zakonskog zastupnika.

Vozači bi uz popunjeni obrazac trebali priložiti i druge dokumente poput dokaza o vlasništvu nad vozilom, dokaza o identitetu vlasnika vozila, dokaza o postupku homologacije, polise osiguranja...

Međutim, velike i korisne promjene uslijedile bi za vozače koji produžavaju registraciju.

"Želimo omogućiti građaninu koji dođe na tehnički pregled vozila, ukoliko nije mijenjao vlasništvo nad vozilom, i ako je vozilo tehnički ispravno, da može proceduru produženja registracije završiti na tehničkom pregledu. Cilj je da se maknemo od administrativnih procedura. Stoga tražimo da ministarstva unutrašnjih poslova ovlaste stanice za tehnički pregled da rade za njih produženja registracije. MUP-ovi ne vide vozila ni prilikom prve registracije, kao ni kod produženja. Naprimjer, u Hrvatskoj stanice za tehnički pregled rade i prvu registraciju, kao i svako naredno produženje. U Srbiji se registracija produžava u stanicama za tehnički pregled već godinama. Uzeli smo upravo ono najbolje iz okruženja i stavili to u naš pravilnik. Vozači nemaju nijednog razloga da odlaze u MUP prilikom registracije vozila, niti da plaćaju bilo kome da za njih posreduje u toj proceduri. Stanice tehničkog pregleda treba da im nalijepe novu stiker naljepnicu te da ih upišu u bazu da su i dalje registrovani", pojasnili su nam iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

U tom smislu, MUP-ovi bi morali osmisliti sistem plaćanja koji će vozače osloboditi mnoštva različitih uplatnica. Kako kažu iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, na taj način građani bi mogli registrovati vozila za 20-25 minuta.

U nacrtu novog pravilnika navodi se: "Organ nadležan za registraciju može rješenjem ovlastiti pravnu osobu ovlaštenu za vršenje tehničkog pregleda vozila da izdaje stiker naljepnice za vozila koja su upisana u bazu podataka o registrovanim vozilima. Za izdavanje stiker naljepnice može se ovlastiti pravna osoba ovlaštena za vršenje tehničkog pregleda vozila".

Novim pravilnikom bilo bi uređeno i da bivši vlasnici vozila mogu u svom osiguravajućem društvu vratiti novac od preostale polise osiguranja. Također, vozila kojima osiguranja isplate štetu nakon učešća u saobraćanoj nesreći morat će odlaziti na tehnički pregled kako bi se utvrdilo mogu li učestvovati u saobraćaju nakon popravka.

Iz Ministarstva komunikacija i prometa govore nam da bi se umjesto potvrde o vlasništvu i registraciji, koju danas imamo u papirnatom obliku, izdavale pametne kartice.

"Potvrda o registraciji i vlasništvu plave je boje pravougaonog oblika. Izrađuje se u formi inteligentne kartice dizajnirane u formatu ID-1, višeslojnom tehnologijom od polikarbonatnog materijala s ugrađenim čipom u skladu sa standardima za identifikacione kartice s integriranim kolom, sa zaštitnim elementima na obrascu: mikroštampa, OVI, guilloche linije, iris štampa, UV štampa, UV niti, kinegram i MLI (Multiple laser image) zona. U čip Potvrde o registraciji i vlasništvu podaci se unose na način koji omogućava čitanje podataka čitačima identifikacionih kartica kao što su čitači tahografskih kartica", navodi se u Nacrtu pravilnika o registraciji vozila.

Ovaj nacrt dostavljen je na mišljenje svim nadležnim organima za registrovanje vozila u BiH. Nakon što se prikupe sva mišljenja uslijedit će formiranje prijedloga pravilnika o registraciji vozila, a nakon toga i njegovo usvajanje.

(klix.ba)

Hrvatska policija deportirala je u Bosnu i Hercegovinu dvojicu studenata iz Nigerije, tretirajući ih kao ilegalne migrante unatoč činjenici da su u Hrvatsku doputovali s važećim vizama.

Studenti Tehničkog univerziteta Owerri doputovali su u Zagreb iz Nigerije 12. novembra kako bi sudjelovali na Svjetskom univerzitetskom prvenstvu u Puli, prenosi Hina.

Nakon završetka takmičenja u stonom tenisu krenuli su iz Pule za Zagreb, odakle su 18. novembra trebali preko Istanbula odletjeti za najveći grad Nigerije, Lagos.

Novinarima sarajevskog portala Žurnal ispričali su kako su se smjestili u hostel i krenuli u šetnju Zagrebom da bi ih pri izlasku iz tramvaja zaustavila i privela policija jer uz sebe nisu imali dokumente, koje su ostavili u hostelu.
'Policajac je rekao da će me upucati'

"Odvezli su nas u policijsku stanicu. Pokušali smo im objasniti ko smo i da su nam dokumenti u hostelu. Nisu obraćali pažnju na ono što govorimo", rekao je Kenneth Chinedu, jedan od studenata.

Dodao je da su ih policajci potom uveli u kombi i rekli da ih "vode u Bosnu" te su ih, kako se kasnije ispostavilo, dovezli do međudržavne granice i, zajedno s nekoliko drugih osoba, vjerovatno ilegalnih migranata, potjerali u Bosnu i Hercegovinu.

"Odbio sam ići u šumu. Tada mi je policajac rekao da će me upucati ako se ne pomaknem", tvrdi Eboha Kenneth.

Nakon što su protjerani preko granice, stigli su do Velike Kladuše, odnosno do kampa "Miral".

Chinedu je rekao da su telefonom kontaktirali s kolegom koji je ostao u Zagrebu i zamolili ga da im da pošalje pasoše, ali sada imaju novi problem jer im hrvatske vize istječu.
Imali vize i povratne avionske karte

Studenti su se žalili predstavnicima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koja upravlja kampom "Miral", iz koje su potvrdili da je riječ o nigerijskim sudentima, koji su u Hrvatskoj boravili zakonito.

Dean Sinković s Fakulteta ekonomije i turizma u Puli potvrdio je za Al Jazeeru da su se studenti takmičili u stonom tenisu, da su imali vize i pozivno pismo Sveučilišta.

Emir Prcanović, direktor organizacije Vaša prava, koja nigerijskim studentima pruža pravnu pomoć, rekao je za Al Jazeeru da dokumentacija iz nadležnog hrvatskog konzulata pokazuje da su studenti imali potrebne vize i da su legalno ušli u Hrvatsku.

Informaciju o sudbini dvojice Nigerijaca dobili su i u Međusveučilišnom sportskom odboru, organizatoru takmičenja u Puli.

Predstavnik tog odbora Alberto Tanghetti rekao je da je ukupno bilo pet sudionika iz Nigerije (četiri studenta i profesor), te je potvrdio da su svi imali uredne vize.

"Ta dva studenta bila su na takmičenju, imala su hrvatsku vizu, povratne avionske karte iz Zagreba za Istanbul i iz Istanbula za Lagos", rekao je Tanghetti.

HINA je u međuvremenu objavila da "MUP ne zna kako su Nigerijci završili u BiH", te da "nije evidentiran njihov legalan izlazak iz Hrvatske".

(Al Jazeera i agencije)

Najmanju stopu nezaposlenosti prema posljednjim podacima u regionu ima Slovenija 4,8 posto, a najveću Bosna i Hercegovina 18,4 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj prema posljednjim podacima je 7,2 posto, u Srbiji 12,1 posto, Crnoj Gori 15 posto, a Sjevernoj Makedoniji 17,8 posto.

Prema podacima u junu 2019. broj zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosio je 1.223.833, a od toga 597.952 čine žene. U odnosu na maj 2019. broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama porastao je za jedan posto, a broj zaposlenih žena za 1,3 posto.

Broj ukupno zaposlenih u junu 2019. u odnosu na prethodni mjesec porastao je za 1,5 posto, a broj zaposlenih žena za 1,7 posto.

Broj ukupno zaposlenih u zanatskim i slobodnim profesijama u junu 2019. u odnosu na prethodni mjesec porastao je za 4,2 posto, a broj zaposlenih žena za 4,8 posto. Broj ukupno zaposlenih osiguranika poljoprivrednika pao je za 0,3 posto, kao i broj žena.

Broj nezaposlenih u junu 2019. u odnosu na maj 2019. pao je za 3,7 posto, a broj nezaposlenih žena za 2,6 posto.

Ukupan broj zaposlenih u Srbiji u drugom kvartalu 2019. godine iznosio je 2.161.533 osobe. U odnosu na isti kvartal prethodne godine, ukupna registrovana zaposlenost je povećana za 1,6 posto, odnosno za 34.936 osoba.

Posmatrano prema modalitetima zaposlenosti, zaposlenih u radnom odnosu bilo je 2.017.835, van radnog odnosa 71.046, dok je broj registrovanih individualnih poljoprivrednika iznosio 72.653.

Do zapošljavanja je prvenstveno dolazilo u kategoriji zaposlenosti u radnom odnosu, gdje je zabiljeležen rast od 2,1 posto (41 887 lica) u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Teritorijalno, rast zaposlenosti je dominantno skoncentrisan u beogradskom regionu i regionu Šumadije i zapadne Srbije.

Sektori djelatnosti u kojima je došlo do najvećeg povećanja broja zaposlenih su prerađivačka industrija (rast od 11.717 osoba), građevinarstvo (rast od 8.553 osobe), stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti (rast od 7.075 osoba), obrazovanje (rast od 4.648 osoba) i trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila (rast od 4.287 osoba).

U navedenom periodu, broj zaposlenih u javnom sektoru je smanjen za 7.429.

U prvom kvartalu 2019. godine u Crnoj Gori aktivnog stanovništva bilo je 276,6 hiljada od kojih je 235,1 hiljada ili 85 posto zaposlenih i 41,5 hiljade ili 15,0 posto nezaposlenih osoba.

Broj zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal manji je za 0,9 posto, a u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 4,5 posto.

Broj nezaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je smanjen za 8,6 posto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi pad od 4,2 posto.

Neaktivno stanovništvo čini 224,5 hiljada osoba. Broj neaktivnog stanovništva u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 3,4 posto, a u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi pad od 3,1 posto.

Stopa aktivnosti za prvi kvartal 2019. godine bila je 55,2 posto, stopa zaposlenosti je 46,9 posto, stopa nezaposlenosti je 15,0 posto i stopa neaktivnosti je 44,8 posto.