Kantonalni štab civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, kojim je predsjedavao komandant, kantonalni ministar Arnel Isak, usvojio je Program utroška budžetskih sredstava i plan korištenja sredstava posebne vodne
naknade za zaštitu i spašavanje za 2019. godinu. Ukupan budžet Kantonalne uprave civilne zaštite za ovu godinu planiran je u iznosu od 1.440.056,00 KM, od čega su 852.182,00 KM namjenska sredstva posebne vodne naknade za zaštitu i spašavanje, a 587.874,00 KM sredstva iz Budžeta Zeničko-dobojskog kantona.
"Osim za opremanje i obučavanje struktura civilne zaštite, veći dio sredstava namijenjen je za hitne mjere i spašavanje, što je naša primarna zadaća. Za hitne mjere i spašavanje imamo na raspolaganju 500.000,00 KM namjenskih sredstava plus 400.000,00 KM budžetskih sredstava koja u svakom trenutku možemo staviti na raspolaganje uz zaključak Vlade ZDK", obrazložio je direktor
KUCZ Džavid Aličić, navodeći kako će Program utroška budžetskih sredstava i plan korištenja sredstava posebne vodne naknade za zaštitu i spašavanje biti upućen na usvajanje Vladi Zeničko-dobojskog kantona.
Vezano za najave meteorologa da bi BiH početkom iduće sedmice mogle pogoditi obilne kišne padavine, Aličić je istakao da KUCZ prati stanje na terenu te poduzima mjere koje će omogućiti pravovremenu reakciju i mobilnost svih struktura civilne zaštite ukoliko dođe do nepogoda.

Press služba ZDK

U cilju istinitog i objektivnog informisanja javnosti u vezi blokade računa JKP „Zenicatrans-prevoz putnika“ d.d. Zenica, Porezna uprava Federacije BiH upućuje pojašnjenje:
Porezni obveznik JKP „Zenicatrans-prevoz putnika“ d.d. Zenica ima ukupan dug po osnovu javnih prihoda u iznosu od 5.421.531,21 KM. U cilju naplate duga obveznik je sa Poreznom upravom Federacije BiH zaključio Sporazum o plaćanju dužnih javnih prihoda u ratama, koji nije poštovao odnosno kasnio je sa plaćanjem, te je na dan 15.4.2019. godine imao dospjeće rata u iznosu od 349.277,83 KM od čega je uplatio 181.272,15 KM.
U cilju naplate neuplaćenih rata Kantonalni porezni ured Zenica je poreznom obvezniku dana 15.4.2019.godine uputio pismeno upozorenje da će raskinuti sporazum ukoliko se ne izvrši plaćanje zaostalih rata. U ovom upozorenju je naznačeno da će se u slučaju neplaćanja izvršiti primjena člana 52. Zakona o Poreznoj upravi FBiH i izvršiti blokada računa. Akt iste sadržine upućen je i osnivaču, odnosno Gradu Zenica 17.4.2019. godine.
Na upućena upozorenja nije reagovala ni uprava preduzeća ni Grad Zenica, kao većinski vlasnik, niti su nakon prijema upozorenja na bilo koji način kontaktirali ovaj ured.
Porezna uprava Federacije BiH je uvijek nastojala iznaći najbolje rješenje u saradnji sa poreznim obveznicima, što i sada čini. Tako, ukoliko uprava preduzeća ili osnivač - Grad Zenica  želi izmiriti zaostale rate ili osigurati garanciju za novi Sporazum, Porezna uprava će biti na raspolaganju za rješenje trenutne situacije.  
Smatramo bitnim upoznati javnost i o slijedećem:
Na području Zenočko-dobojskog kantona jedino javno preduzeće čiji je osnivač grad ili općina, koje nije iskoristilo mogućnost otpisa zateznih kamata plaćanjem glavnice duga jeste JKP „Zenicatrans-prevoz putnika“ d.d. Zenica. Općine sa mnogo manjim budžetom su u saradnji sa ovim uredom uspjele izmiriti glavnicu duga i osigurati otpis kamata.
Tako je Općina Vareš - Općinski načelnik Vareš uplatom glavnice od 1.140.291,53 KM  osigurala otpis kamata u iznosu 682.147,23 KM.
Na isti način je to pravo iskoristilo ‘‘Javno komunalno preduzeće‘‘ d.o.o. Vareš, a  ranije i  JP„ Komunalno“ d.o.o. Breza. Ta zakonska mogućnost je bila na snazi do 5. maja 2019. godine i u svim prethodnim razgovorima smo ukazivali na navedeno, ali očigledno se nije imalo sluha niti volje za takvo rješenje. Kao što smo više puta isticali JP „Grijanje“ d.o.o. Zenica je iskoristilo također ovu mogućnost, kao i JP ‘‘ŠPD ZDK‘‘ d.o.o. Zavidovići koji je uplatom glavnice od  6.664.764,75 KM osigurao otpis kamata u iznosu od 2.803.410,87 KM.
Kantonalni porezni ured Zenica je otvoren za svaki vid saradnje kako sa upravom preduzeća, gradom ili gradskim vijećem u cilju što bržeg i kvalitetnijeg rješenja ovog problema na zadovoljstvo svih, a prije svega radnika koji najmanje snose krivicu za nastalo stanje.

Porezna uprava Federacije BiH

Zbog sanacije kvara na distribucionoj mreži u ulici Titova u Jelahu, došlo je do prekida u vodosnabdijevanju korisnika u ulicama Titova, Pousorska, Maka Dizdara, Kasima Salkičevića, Mustafe Ćemana, dio ulice Husein Kapetana Gradaščevića, i u naselju Jelah Polje.

Naši uposlenici rade na otklanjanju kvara. Uspostavu u vodosnabdijevanju očekujemo za par sati.

Molimo korisnike za razumijevanje

Svim građanima općine Tešanj upućujem iskrenu čestitku povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope sa čvrstim uvjerenjem da će naše ideje vodilje i dalje biti sloboda, mir, međusobno uvažavanje, blagostanje, prosperitet i napredak za svakog čovjeka.

Vremenska prognoza nije povoljna, a najavljuju se obilne padavine, koje će skoro sigurno prouzrokovati poplave. Kako nam je nezvanično potvrđeno Federalna uprava civilnih poslova zasjedala je zbog ovakvih najava.

Fahrudin Solak rekao je za Patriju da "nisu u stalnom zasjedanju, ali da ne vremenske prognoze ne uzimaju olako".

„Ne volim paniku dizati ni zbog čega, ali nakon pet dana i svih izračuna modela sada već se može reći da poplave nisu upitne, već nažalost gotovo pa posve sigurne sa ovakvim izračunima i trebali bismo ih se pribojavati iduće sedmice sa pojavom obilnijih padavina, naročito u periodu od 12. do 16. maja“, kaže Nedim Sladić, amaater meteorolog.

S obzirom na ono što se BiH desilo 2014. godine, na prognozu su se alrmirali i neki zastupnici u Parlamentu BiH.

„Loša vremenska prognoza za naredni period je dosta ljudi asocirala na ono što smo prošli 2014. godine. Vidim da ima straha, a da se institucije ne oglašavaju sa upozorenjima ili drugom vrstom preciznijih informacija vezanih za ovaj period.

Ne mislim da panika koja se počinje širiti može ikome pomoći, ali mislim da institucije moraju intenzivnije komunicirati sa građanima i otkloniti svaku sumnju u to da ne vladaju informacijama i situacijom uopšte“, kaže Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH koji je na ovu temu uputio i poslaničko pitanje.

(NAP)

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Padavine su većinom slabijeg intenziteta. Prolazno jača kiša u Hercegovini u poslijepodnevnim satima. Smanjenje oblačnosti se očekuje u večernjim satima. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 18°C.

9.5.2019. - 06:08:33.U petak, 10.05.2019., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Od sredine dana prema večernjim satima u većem dijelu zemlje su mogući kratkotrajni lokalni pljuskovi. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 8°C, na jugu zemlje do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 23°C.

U subotu, 11.05.2019., u Bosni i Hercegovini će preovladavati umjerena naoblaka. U drugoj polovini dana u Bosni se prognoziraju lokalni pljuskovi i grmljavina, koji su najizgledniji na području sjevera i sjeveroistoka Bosne. Jače naoblačenje sa zapada u noći na nedjelju. Vjetar slab većinom južnog smjera. Na sjeveru zemlje vjetar istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 8°C, na jugu zemlje do 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C.

U nedjelju, 12.05.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom. Većinom se prognozira 15 do 30 litara kiše po metru kvadratnom, stim što lokalno na području Krajine, sjevera i centralne Bosne može pasti i do 70 litara kiše. Vjetar umjerene jačine. Prije podne vjetar južnog smjera. U drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na sjever i sjeverozapad. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 12 i 18°C.

U ponedjeljak, 13.05.2019., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama će padati i snijeg. U Bosni obilnije padavine. U Hercegovini se prognozira akumulirana količina padavina od 20 do 50 litara po metru kvadratnom, a u Bosni 40 do 80 litara po metru kvadratnom. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Temperatura zraka većinom između 5 i 12°C, na jugu zemlje i do 18°C.

Opština Tešanj je još jednom potvrdila uspješnost u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta, ovaj put tako što je ispunila uslove za resertifikovanje opština sa povoljnim poslovnim okruženjem prema zahtjevima BFC SEE standarda.

U procesu resertifikacije za status opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem, bilo je potrebno ispuniti 67 kriteriuma svrstanih u 10 oblasti koji se odnose na unapređenje kvaliteta usluga i informacija koje jedinice lokalne samouprave pružaju privrednicima i stranim investitorima. Opština Tešanj je ocijenjena sa 94,67 od 100 mogućih bodova, što je jedan od najboljih rezultata u regionu jugoistočne Evrope.

Time je potvrđeno da Tešanj ostaje nosilac BFC sertifikata i da je prijateljski posvećena investitorima i unapređenju dobrog poslovnog ambijenta, da potiče ekonomsko jačanje i nove investicije, odnosno poduzetnička inicijativa, uspješno poslovanje i povećanje zaposlenosti. Na taj način se Tešanj pozicionira kao jedna od najnaprednijih u regionu i kvalifikuje za podršku države i donatora, te aktivniju promociju na regionalnom i međunarodnom nivou.

Načelnik opštine Suad Huskić kazao je ovom prilikom kako se nada da će u Bosni i Hercegovini što prije doći do poreskih i ekonomskih reformi, koje će olakšati rad poslodavcima i omogućiti bolji status radnika zaposlenih u proizvodnji te da očekuje i drugačiji odnos viših nivoa vlasti prema onima koji se više trude, više rade i postižu bolje rezultate, kroz pravedniju raspodjelu javnih prihoda.

Načelnik Huskić kaže za BUKU kako je svaki čovjek radostan kada u poslu koji radi ostvari određeni uspjeh.

"Sretan sam jer je ovo još jedno u nizu priznanja koja stižu u Tešanj. Krenulo je snažnije sa priznanjem FDI magazina za područje BEAR, kao revopsku regiju budućnosti, zatim BEACON priznanje među BH općinama, priznanje izvrsnosti MEG projekta, pa evo i recertifikacija po BFC standardu.  Danas, u svijetu razvoja općina, u zadržavanju ili povećanju broja stanovnika, kvaliteta življenja biti prosječan nije dovoljno. Ako želite uspjeh morate biti bolji, uspješniji, morate biti prepoznati. Naravno da je to obaveza i prema građanima, ali je to i način kako biti konkuretna općina" ističe on za BUKU.

Prema podacima Poreske uprave trenutno je blizu 14.000 radnih mjesta u Tešnju. Podsjećanja radi 1991. je bilo oko 7000.

"Trenutno oko 800 radnika svaki dan dolazi na posao u Tešanj iz drugih općina (bližih i daljih). Služba za zapošljavaje ima svoju evidenciju o broju nezaposlenih, i taj broj iz dana u dan pada. Brzina otvoranja novih radnih mjesta je nešto usporila zbog potencijala radne snage i drugih razloga" kaže Huskić za naš portal.

Na pitanje da li se Tešanj suočava sa odlaskom radnika, Huskić kaže da nisu izuzeti od trenda odlaska radne snage, koji je aktuelan u Bosni Hercegovini.

"Teško je i očekivati u eri globalizacije i ovakvih procesa da svi ne osjetimo efekte globalne ekonomije ili političkih i drugih procesa. Kod nas se trenutno možda malo manje osjeti trend koji postoji u BiH, zbog ekonomskog razvoja, pozitivnih migracija i pozitivnog priraštaja, ali se svakako osjeti i problem je sve veći" dodaje.

Mnogo je razloga koji utiču na odlazak iz BiH i onih mjerljivih i onih teže mjerljivih. Od političke situacije, teških izjava, prepirki, kriza do čisto ekonomskih razloga (visine primanja, kvaliteta radnog mjesta, zaštite prava radnika i sl.).

"Za političke razloge vjerujem da je puno toga ispričano, ali se većina aktera zadržava na staroj matrici" ističe naš sagovornik.

Naglašana kako je ponosan da u Tešnju ima visok nivo političke stabilnosti koja utiče i na visok nivo institucionalne stabilnosti.

"Sve je to opet povezano sa ekonomskom stabilnošću. Mi smo jednoglasno usvojili Strategiju razvoja općine, jednoglasno usvojili Budžet općine Tešanj (6 političkih subjekata) i radimo sve što možemo da pokažemo visok nivo političke svijesti i odgovornosti. Vjerujemo da i to pozitivno utiče na mnoge druge stvari. Ipak, te lokalne inicijative nisu dovoljne, mora se uraditi više"

Kada su u pitanju ekonomske mjere načelnik Tešnja smatra kako što prije treba pristupiti ozbiljnim ekonomskim i poreskim reformama.

"Nekako se dugo, predugo priča o tome, a koraci su relativno mali. Mora se ići u reformu poreskog sistema, smanjiti opterećenja na doprinose, povećati porez na dobit, time smanjiti broj radnika na crno ili isplate koje nisu oporezovane. Potrebno je snažnije prisustvo države i u uređenju odnosa između poslodavaca i radnika. Očito je "slaba država" (mislim na sve nivoe sistema vlasti) ostavila previše slobode, koja zavisi od volje pojedinca hoće li platiti porez, hoće li obezbijediti adekvatna radnička prava i sl. To nije dobro za razvoj ekonomije i društva uopće" kaže za BUKU Suad Huskić

Za kraj kaže da je evidentno da ovako svi gubimo, i ako se dalje budu odgađalo i taktiziralo, okolnosti mogu biti i teže.

"U igri "idemo po starom pa ko duže izdrži" svi smo na gubitku, i narodi, i građani, i entiteti, javni i privatni sektor i političke ideje" zaključuje za kraj načelnik opštine Tešanj.

Ured za hadž Rijaseta Islamske zajednice u BiH objavio je poziv za prijave za odlazak na hadž 2019. godine. Cijena odlaska na hadž ove godine iznosi 8.150 maraka. Rok za prijave je do 20. maja.

Kako navode iz Ureda za hadž Rijaseta islamske zajednice u BiH, planirani su odlasci iz Sarajeva za Medinu od 29. jula do 4. augusta, a povratak iz Džede za Sarajevo od 17. do 23. augusta 2019. godine.

Rukovodilac Ureda za hadž i umru Nezim Halilović za Faktor je kazao da je cijena ista kao i prošle godine, kao i smještajni kapaciteti u Medini i u Meki.

– Dozvoljeni broj iz BiH je 2.200 mjesta u skladu sa Protokolom koji je potpisan sa Ministarstvom hadža, međutim imajući u vidu da je protekli broj hadžija bio otprilike  između 1.650 i 1.700 mi imamo sve spremno za 1.680 hadžija uz mogućnost povećanja ukoliko bude dovoljan broj zaniteresovanih kandidata – kazao je Halilović.

(faktor.ba)

Sindikat zeničkog prijevozničkog preduzeća "Zenicatrans“ organizirao je danas potpunu blokadu autobuske stanice, zbog čega nijedan autobus ne može ući na stanicu niti preuzeti putnike iz tog grada.
Na ovakav su se potez, kako su rekli na pres-konferenciji, odlučili zbog blokade od Porezne uprave Federacije BiH, Kantonalne direkcije Zenica, a s kojom je početkom godine potpisan sporazum o obročnom plaćanju poreznog duga od 3,7 miliona KM bez kamata, koje bi trebale biti otpisane nakon isplate glavnice.

"Porezna uprava ne dozvoljava da se isplate plaće i topli obroci, koji su već uplaćeni na račune banaka. To je kulminiralo i dovelo do toga da napravimo obustavu i ukažemo na probleme, za koje su krivi svi prethodni menadžeri i uprave, a najmanje radnici", kazao je predsjednik Sindikata Huso Sarvan.

Ako Porezna uprava i Gradska uprava Zenica, kako je rekao, smatraju da je neko od radnika kriv, neka ih procesuira.

"Isto tako, neka procesuiraju i sve naše prethodne direktore i uprave. Porezna uprava, u isto vrijeme, dozvoljava da drugi dužnici, a koji su i veći od nas, mogu normalno raditi. Dok mi svojoj porodici ne možemo donijeti ni topli obrok, a kamoli plaću - kazao je Sarvan.

Obustava će, najavili su, trajati dok Gradska uprava i Vlada ZDK-a ne donesu odluku šta će biti s ovim preduzećem.

"Zakon nam ne dozvoljava da odmah krenemo u generalnu štrajk i da ne bismo pravili zakonske greške, mi ćemo ovom prilikom najaviti i generalni štrajk", istakao je Sarvan.

(klix.ba)

Ako vam rođak iz inostranstva pošalje 100 maraka, Poreskoj upravi Republike Srpske dužni ste 10. Kazna za nepoštovanje ovog zakona u rasponu je od 500 do 1500 maraka. Trenutni propisi ne razlikuju pomoć porodici od naknada za obavljen posao putem interneta.

"Kada su u pitanju pokloni i novčane doznake iz inostramstva zakon nije predvidio izuzetke od obaveze prijavljivanja i plaćanja ovog poreza, takođe u slučaju postojanja sumnje banke su dužne da poreskoj upravi dostave sve podatke i informacije o depozitima i finansijskim transakcijama fizičkih lica na osnovu kojih se vrši utvrđivanje konkretne poreske obaveze fizičkog lica", kaže Dragan Zorić, načelnik Odjeljenja u sektoru za usluge poreskim obveznicama Poreska Dragan.

Banke šalju informacije tek ukoliko se na neki račun uplati više od 30 hiljada maraka. Bilo kako bilo, u BiH se putem banaka protekle godine slilo više od 2 milijarde maraka. To znači da je čak 200 miliona trebalo da završi u entitetskim budžetima. Koliko je stiglo “iz ruke u ruku” niko ne može sa sigurnošću reći.

"Vrijednost doznaka iz inostranstva raste iz godine u godinu, iako se primjećuje da je rast prije 2018. godine bio intenzivniji, dok su u 2018. godini doznake umjereno porasle za dva odsto" stoji u saopštenju.

Sav taj priliv novca iz inostranstva ima mnogo više pozitivnih, nego negativnih uticaja, tvrde ekonomisti. To se najbolje vidi u građevinskom sektoru.

"Naši ljudi koji su otišli u inostranstvo veliki broj njih želi da riješi stambeno pitanje u BiH i kroz taj način, odnosno kroz ulaganje u nekretnine, veliki dio novca se praktično vraća u BiH. Tako da je teško sad utvrditi koliko je tačno novca koji se vrati, odnosno koji dođe od naših ljudi koji su u inostranstvu mimo regularnih platnih tokova, ali sigurno da možemo govoriti o nekoliko desetina procenata više u odnosu na ono što pokazuje zvnična statistika", kaže kaže iz Udruženja ekonomista Republike Srpske "SWOT", Rade Šegrt.

Najveći dio novca dolazi iz zemalja u koje se narod sa naših prostora najviše odselio. To su zemlje Zapadne Evrope, Skandinavija, Sjedinjene Američke države, Kanada i Australija, kažu iz Centralne banke.

(ATV)