A.A.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na 5. sjednici održanoj danas u Sarajevu usvojio je Nacrt zakona o jakim alkoholnim pićima.
Zakonom se predviđa uređenje proizvodnje jakih alkoholnih pića, registracija proizvođača, kvalitet proizvoda, zaštita geografskih oznaka, deklarisanje i promet jakih alkoholnih pića, nadležnosti u provođenju ovog zakona, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja od značaja za jaka alkoholna pića.
Jedan od glavnih razloga za donošenje Zakona o jakim alkoholnim pićima je i nepostojanje posebnog propisa – lex specijalis, koji reguliše ovu oblast. Shodno navedenom, ne postoje ni pouzdani podaci o proizvodnji alkoholnih pića u Federaciji BiH, te se ova proizvodnja nalazi u tzv. „sivoj zoni“, zbog čega je, prema procjenama, preko 60% proizvodnje i prometa jakih alkoholnih pića tržišno nekontrolisano.
Na području Federacije Bosne i Hercegovine proizvode se, prije svega, voćne rakije, te je velika zainteresiranost proizvođača voća, a također i grožđa sa područja Federacije BiH, da se osiguraju zakonski uslovi, odnosno donesu propisi kojim će se regulisati proizvodnja i promet prije svega rakija ali i drugih jakih alkoholnih pića.
Ovim Zakonom se omogućava da fizička lica destilat koji prevazilazi njihove potrebe, mogu legalno prodati drugom proizvođaču destilata, odnosno jakog alkoholnog pića. Omogućava se i praćenje svih tokova cjelokupnog procesa proizvodnje jakog alkoholnog pića, od osnovne sirovine za proizvodnju, do konačno upakovanog proizvoda, čime se garantuje porijeklo i kvalitet.
Nacrt ovog zakona treba potvrditi i Dom naroda Federacije BiH nakon čega će isti biti upućen u javnu raspravu i pripremljen kao Prijedlog zakona.
(akta.ba)
Stabilno i sunčano vrijeme očekuje se u Bosni i Hercegovini do utorka, objavili su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.
U Bosni i Hercegovini jutros pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove ima magle.
“Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove dio prijepodneva će biti magle. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusa”, navode iz FHMZ-a .
U subotu, pretežno sunčano vrijeme veći dio dana. Po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. U poslijepodnevnim i večernjim satima se očekuje povećanje oblačnosti u Bosni što tokom noći na nedjelju lokalno može usloviti malo kiše u sjevernim, centralnim i istočnim područjima. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između sedam i 12, na jugu zemlje do 19 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 28, na jugu zemlje do 30 stepeni.
U nedjelju se u Hercegovini očekuje pretežno sunčano vrijeme. U Bosni umjerena naoblaka. Prije podne lokalno može pasti veoma malo kiše u sjevernim, centralnim i istočnim područjima. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između sedam i 12, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 24, na jugu zemlje do 28 stepeni.
U ponedjeljak će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Više oblačnosti je moguće prije podne u centralnim i istočnim područjima Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između šest i 11, na jugu zemlje do 16 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26, na jugu zemlje do 28 stepeni.
U utorak se u Bosni i Hercegovini očekuje stabilno i sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između sedam i 12, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29 stepeni.
Samo u četvrtak dvojica muškaraca ubijena su u Štokholmu, dok je 25-godišnja žena ubijena u eksploziji u kući u gradu sjeverno od glavnog grada.
Švedski premijer Ulf Kristersson pozvao je čelnika oružanih snaga Micaela Bydena da pomogne u suzbijanju porasta ubistava koje se pripisuje bandama u skandinavskoj zemlji.
Kristersson će se u petak sastati s Bydenom te sa šefom državne policije kako bi razgovarali o ulozi vojske u suočavanju sa zabrinjavajućim posljedicama sukoba bandi, prenosi Hina.
Samo u četvrtak dvojica muškaraca ubijena su u Štokholmu, dok je 25-godišnja žena ubijena u eksploziji u kući u gradu sjeverno od glavnog grada.
“Lovit ćemo bande i porazit ćemo ih”, obećao je premijer u televizijskom obraćanju.
Nije još jasno kako bi se tačno vojska mogla uključiti, ali prethodni razgovori sugeriraju da bi vojnici mogli preuzeti određene policijske dužnosti, kako bi policijski dužnosnici mogli osloboditi resurse za borbu protiv kriminala.
Čelnik Kollektiv Sorga, grupe povezane s Amnesty Internationalom, Sakariya Hirsi, premijerove mjere smatra površnim, ocjenjujući da ne pogađaju temeljne uzroke nasilja.
U septembru 12 ljudi ubijeno u nasilju bandi
Pozvao je pritom na veću akciju protiv siromaštva djece i povećanje sredstava za klubove mladih i društvene ustanove kako bi se zaustavilo nasilje.
Do sada je tokom septembra 12 ljudi ubijeno u nasilju bandi, što je najveći broj od decembra 2019. godine, navodi list Dagens Nyheteru.
Švedski mediji porast ubistava povezuju sa sukobom unutar bande poznate kao Mreža Foxtrot, koja je potresena unutrašnjim sukobima i podijeljena na dvije suparničke frakcije.
Premijer je rekao da Švedska još nije vidjela ništa slično i da “nijedna druga zemlja u Evropi” nije iskusila ovakvu situaciju.
Naglasio je da su djeca i nedužni prolaznici sve više ugroženi nasiljem diljem zemlje.
Prema vladinom izvještaju iz 2021. godine, četvero ljudi na milion stanovnika umire svake godine u pucnjavi u Švedskoj, u odnosu na 1,6 stanovnika u drugim evropskom zemljama.
U noćnoj eksploziji u Fulleru, 80 kilometara sjeverno od Štokholma, ubijena je žena za koju se smatra da je susjeda osobe povezane s organiziranim kriminalom.
Sve veći jaz između bogatih i siromašnih
Nešto ranije je ubijen 20-ogodišnji muškarac u pucnjavi u Jordbrou, južno od glavnog grada, a istog dana 18-godišnji mladić ubijen je u blizini sportskog igrališta u Štokholmu, dok se tu nalazilo mnogo ljudi.
Prošle je godine više od 60 ljudi poginulo u pucnjavama u Švedskoj, što je najviše do sada zabilježeno, a očekuje se da će ove godine biti isto ili gore.
Policija povezuje nasilje s lošom integracijom imigranata, sve većim jazom između bogatih i siromašnih i upotrebom droga.
Manjinska vlada desnog centra, koja je došla na vlast prošle godine, uz podršku antiimigracijskih Švedskih demokrata, još nije uspjela zaustaviti nasilje.
Premijer je u četvrtak rekao da će nastaviti s pojačanim nadzorom, strožim kaznama za kršenje zakona o oružju, jačim ovlastima deportacije i zonama zaustavljanja i pretraživanja.
U četvrtak 28. septembra oko 20,10 sati, u mjestu Malešići, grad Gračanica na dijelu lokalnog puta, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali A.M., rođen 2001.godine iz Malešica koji je upravljao putničkim motornim vozilom “VW Golf” i 15-godišnjak koji je upravljao mopedom “Peugeot”.
U navedenoj saobraćajnoj nezgodi petnaestogodišnji vozač mopeda je zadobio povrede, zbog kojih je sanitetskim vozilom SHMP Doma zdravlja Gračanica prevežen u UKC Tuzla, gdje su se ljekari izjasnili da se radi o teškim tjelesnim povredama, i istog zadržali na daljem liječenju.
Uviđaj su izvršili policijski službenici OKP PU Gračanica, uz nadzor dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona.
U protekla 24 sata na području Tuzlanskog kantona dogodile su se 4 saobraćajne nezgode u kojima je 1 lice zadobilo teške tjelesne povrede (PU/PS Gračanica), 1 lica je zadobilo povrede o čijem stepenu se ljekari nisu izjasnili (PU/PS Gračanica).
IZVJEŠTAJ
PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA
OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)
Red. Broj |
VRSTA INFORMACIJE |
DNEVNO STANJE |
|
1. |
Prirodne nepogode i druge pojave i događaji |
/ |
|
2. |
Stanje puteva |
Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi i čisti. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh i čist. Lokalni putevi: suhi i čisti. Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima i bez posebnih ograničenja. |
|
3. |
Klimatološki i drugi uslovi |
Stanje u 08:00 sati: vedro i sunčano; -Temperatura zraka u 08:00 sati: 11ºC; -Relativna vlažnost: 93%; -Pritisak: 992,5 mbar; -Pravac i brzina vjetra: - m/s; -Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2; -Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA, TEŠANJKA – Ispod normalnog. |
|
4. |
Informacije iz Policijske uprave |
U protekla 24 sata na području općine evidentirane su: - 2 saobraćajne nezgode u kojima je 1 osoba zadobila lakše tjelesne povrede i - 4 prijave građana. |
|
5. |
Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela |
-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 72 intervencije, od toga 12 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 19 osoba. -Na porođajnom odjelu Opće bolnice Tešanj u protekla 24 sata rođena je 1 muška i 1 ženska beba. |
|
6. |
Snabdjevanje energentima i vodom |
ELEKTRIČNA ENERGIJA- Zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima danas će u periodu od 08:30 do 14:00 sati bez električne energije biti trafo područje Jelah škola, a od 13:00 do 16:00 sati trafo područje Zidana Jelah. VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. |
|
7. |
Ostale informacije |
/ |
|
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru donijela novu Odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području FBiH propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.
U odnosu na raniju odluku Vlade donesenu krajem augusta ove godine današnjom odlukom je povećan broj proizvoda sa devet na ukupno 15, odnosno, kako je obrazloženo, uvršteno je još dodatnih šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su neophodni za podmirenje osnovnih potreba stanovništva.
Odluka stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, a primjenjivat će se do 31. decembra ove godine.
Obaveza iz današnje odluke odnosi se na sljedeće proizvode:
- pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma (veleprodajna marža šest posto, a maloprodajna osam posto)
- hljeb polubijeli pšenični 100 posto od 400 i više grama (veleprodajna marža pet posto, a maloprodajna šest posto)
- jestivo suncokretovo ulje od litar (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto)
- so od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto)
- šećer kristal bijeli od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto)
- makaroni 400 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto)
- riža dugo zrno 800 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto)
- te litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto) - jogurt od litar 2,8 posto mliječne masti (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto).
Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i:
- biljni margarin 250 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto)
- svježa konzumna jaja M klase 30 komada (veleprodajna marža šest, maloprodajna marža osam posto)
- svježe cijelo pile u kesi kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto)
- svježa juneća rebra s kostima kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto)
- deterdžent za veš u prahu tri kilograma (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna marža 12 posto)
- deterdžent za suđe tečni litar (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna 12 posto).
Kako je obrazloženo, Federalno ministarstvo trgovine održalo je dva sastanka sa predstavnicima Udruženja poslodavaca u FBiH na kojim su razmatrane pojedine odredbe ranije Odluke i njena primjena u praksi. Na tim sastancima je bilo zaključeno da je potrebno revidirati postojeću Odluku s ciljem proširenja broja proizvoda na koje se odnose mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne marže u trgovini.
Također je obrazloženo da je u dijalogu sa predstavnicima trgovaca zaključeno da će se na ovaj način pomoći građanima, posebno onim sa najnižim primanjima i niskom kupovnom moći, a trgovci će dosljednom primjenom Odluke pokazati svoje opredjeljenje da prihvataju dio tereta ekonomske realnosti i pokazati društvenu odgovornost.
Postupajući po prijavi krađe automobila dobojska policija pronašla je ukradeni pasat sa kojeg su skinute registarske tablice, a zatečen je Đ.N. od koga su policajci oduzeli ručnu bombu.
Naime, službenici Policijske stanice Doboj 1, u srijedu su uhapsili Đ.N. iz Doboja, zbog sumnje da je izvršio krivična djela krađa i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili ekspolozivnih materija.
"Postupajući po prijavi od prethodnog dana da je otuđen putnički automobil, policijski službenici su na području grada Doboja pronašli otuđeni pasat sa kojeg su skinute registarske tablice i tom prilikom zatekli lice inicijala Đ.N. od koga su oduzeli ručnu bombu. Na osnovu naredbe Osnovnog suda u Doboju izvršen je pretres kuće i drugih prostorija koje koristi N.Đ., prilikom čega je pronađena i oduzeta lovačka puška", navode iz policije.
Pronađeni automobil će biti vraćen vlasniku, a po kompletiranju i dokumentovanju predmeta protiv lica inicijala Đ.N. Okružnom javnom tužilaštvu Doboj biće dostavljen Izvještaj o izvršenim krivičnim djelima.
Hifa-Oil Grupacija sa svim kompanijama-članicama i ove godine učestvuje na 17. Međunarodnom sajmu privrede Tešanj-BiH 2023, jednoj od najznačajnijih privrednih manifestacija u našoj zemlji.
Među skoro 500 kompanija iz zemlje i inostranstva predstavljaju svoj proces tranzicije i kretanja u novom smjeru praveći zaokret ka održivom razvoju. Osnivanjem sektora Euro Solar i novih kompanija započelo se s realizacijom dugogodišnje vizije koja prati promjene i smjer budućih kretanja energetskog sektora u BiH i svijetu.
Venan Hadžiselimović, generalni direktor HIFA-OIL grupe je u razgovoru za Akta.ba kazao da je ovo do sad najveća manifestacija koja se održala u zadnjih nekoliko godina.
"Danas ovdje imamo preko 500 izlagača, a Udruženje Biznis centar Jelah se zaista potrudilo da napravi vrhunsku manifestaciju na kojoj se susreću poslovni ljudi, na kojoj se dogovaraju novi sastanci, novi poslovni angažmani. Posebno me raduje činjenica da su i prije sajma sklopljeni određeni angažmani", naglasio je Hadžiselimović.
Sve kompanije-članice Grupacije predstavljaju svaka u svom segmentu liderske kompanije odnosno kompanije koje uspješno napreduju ka toj pozicjii kako na BiH tako i na inostranom tržištu. Zajedničkim nastupom na sajmu, ali i udruženim djelovanjem svih ovih kompanija na tržištima BiH i Evrope, Grupacija Hifa-Oil doprinosi i jačanju domaće privrede, kao i promociji naše države.
Kako je poručeno iz ove kompanije tešanjska privreda kroz ovaj sajam i kroz snažan poduzetnički karakter njenih predstavnika nastoji potencirati potrebu jačanja zajedništva i ekonomskog razvoja kao jedinog načina za izgradnju snažne i perspektivne Bosne i Hercegovine.
(akta.ba)
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je 30. avgusta zaključio konsultacije prema članu IV1 sa Bosnom i Hercegovinom te zatražio je da se obustavi povećanje plaća i penzija, a kako bi se zaustavila inflacija.
"Rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što ima posljedice za BiH. Štaviše, očekuje se da će globalno pooštravanje finansijskih uvjeta opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru/prosincu 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha", navodi se u izvještaju.
NEGATIVNI RIZICI
Ekonomski rast je pao sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do nivoa od 2 posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 posto u oktobru/listopadu 2022. godine i od tada kontinuirano pada ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na 6 posto u 2023. godini.
Prisutni su visoki negativni rizici, koji uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti na domaćem planu, te realizaciju finansijskih rizika.
Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 posto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje zbog mjera za ublažavanje krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje. Ukupni dug vlade pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini takođe zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga.
Izvršni direktori su istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u Bosni i Hercegovini usporen dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena. Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi ekonomskih izgleda, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa i apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi. Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta takođe će biti važno.
OGRANIČITI FISKALNU EKSPANZIJU
Direktori su potcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem. Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda. Takođe su istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.
Direktori su pozdravili korake koje su vlasti pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman valutnog odbora, koji je do sada dobro služio zemlji. Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje finansijske stabilnosti. Direktori su takođe apelirali da se ne prihvataju pozivi Centralnoj banci da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na eurozonu i smanjila rizik za odliv kapitala. Direktori su naglasili da agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stope, te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera. Naglasili su potrebu za unapređenjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.
HITNO USVAJANJE ZAKONA O PRANJU NOVCA
Direktori su naglasili važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija i podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i apelirali su na vlasti da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja s ciljem pružanja pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama. Direktori takođe apeliraju na vlasti da hitno usvoje novi zakon o sprečavanju pranja novca i da prioritetno implementiraju zakonski okvir za sprečavanje korupcije. Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima i dalje su važni. Po pitanju klimatskih promjena, preporučili su jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom sa tržištem EU, i prelazak na obnovljive izvore energije.
(akta.ba)
Nije mala stvar organizovati 17 puta sajam, to mogu samo odlučni i uporni ljudi i zajednice - istakao je u svom prigodnom govoru na otvaranju 17. međunarodnog sajma privrede Tešanj – BiH 2023 načelnik te općine Suad Huskić, koji je dodao kako mu se čini da su već ove godine pokazali i da su “punoljetni”.
Čestitao je organizatorima, Udruženju privrednika "Biznis centar“ Jelah-Tešanj, zahvalio učesnicima, zemlji partneru Republici Mađarskoj i gradu partneru Živinicama, ali i svima koji su prethodnih 16 godina radili na organizaciji ovog sajma “ulažući vrijeme, novac i trud u razvoj bh. ekonomije”.
"Sajmovi su bitan dio poslovnog ambijenta, a Tešanj ovogodišnji sajam dočekuje sa pozitivnim ambijentom. Porastao nam je broj stanovnika od popisa 2013. godine; među 10 smo općina u Bosni i Hercegovini u kojima je više rođenih nego umrlih; prvi smo u Federaciji BiH po broju učenika u osnovnim školama", dakle imamo najmlađe stanovništvo.
Poboljšvali su se i ekonomski partneri pa možemo reći da imamo 2.817 poslovnih subjekata, sa oko 14.000 radnih mjesta u Tešnju - ukupnim prometom fiskalnih uređaja oko dvije milijarde KM i sa oko 550 miliona KM izvoza u prošloj godini- kazao je Huskić.
Naglasio je da imaju dobar poslovni ambijent sa solidnom infrastrukturom i velikim potencijalom za budućnost.
"Javni sektor je ekonomičan i efikasan, sa jasnom političkom institucionalnom i finansijskom stabilnošću", kazao je Huskić.
Međutim, dodao je, imaju jasnu viziju da i aktuelno povoljno stanje i ekonomske trendove poboljšaju u budućnosti, odnosno da taj grad ulazi u “novu razvojnu fazu”.
Završetak nove trafo stanice, vrijednosti 7,5 miliona KM, izgradnja bunara za nove količine vode…Posebno želim naglasiti činjenicu potpisivanja ugovora i početak radova na trasi Koridora Vc od 16 kilometara kroz Tešanj. Vrijednost svih radova, sa eksproprijacijom, je oko 900 miliona KM.
"Svakodnevno stotine radnih mašina gradi glavnu saobraćajnicu kroz BiH, a ta glavna saobraćajnica će upravo prolaziti krot Tešanj pored industrijskih zona. U skoroj budućnosti, od centra Tešnja do petlje Briješće u Sarajevu imat ćemo 131 km; do Zagreba 254, a do Beograda 253 kilometra", istakao je Huskić.
Tešanj već korača, podvukao je, energetsku tranziciju, pa će na kraju naredne godine imati oko 400 solarnih elektrana, instalirane snage 17 megawata ili 70 posto električne energije koju Tešanj troši za svih 14.000 radnih mjesta i za oko 44.000 stanovnika”.
Javni sektor u Tešnju, Općina, ima svoj put razvoja i respektabilne rezultate: Usvojili smo novu Strategiju razvoja, radimo na novom prostornom planu. Kao što sam rekao, i stojim iza tih riječi, imamo najekonomičniju administraciju. To jeste, najmanji broj zaposlenih prema broju stanovnika.
Zajedno sa USAID-om dio smo inovativnog projekta E-uprave. Razvijen je softver i nakon što Zeničko-dobojski kanton i FBiH izmijene dva zakona, u Tešnju bi se mogla izdati prava elektronska građevinska dozvola u BiH. U oktobru ćemo, putem Tešanjske razvojne agencije, otvoriti TECH LAB, ako dio strategije razvoja i pripremat ćemo Tešanj za novo tehnološko doba- najavio- je Huskić.
Naglasio je kako znaju šta da rade i kuda idu- kako u javnom tako i u privatnom sektoru, odnosno zanju šta rade i šta očekuju od drugih. Prije svega, za budućnost Tešnja i cijele BiH, potrebna je “politička stabilnost, a svađe, psovke, populizam, rastave…neće donijeti nikome dobro.
"Izazivanje nemira ili straha- daljnje podjele ili usitnjavanje, značit će daljnji odlazak mladih i gubitak svih nas. Imamo tešku prošlost, iz koje nosimo brojne rane, ali iz njih trebamo na pravilan način učiti i raditi dalje. Imamo državu iz koje odlaze ljudi. Imamo brojne izazove vremena, kojima trebamo ići u susret", naglasio je Huskić.
(akta.ba)