Švedska vojska bila je izložena velikom hakerskom napadu, zbog kojeg je pao informatički sistem upotrebljavan u vojnim vježbama.
Nije objavljeno ko stoji iza hakerskog napada.

Švedske oružane snage nedavno su bile izložene velikom hakerskom napadu, zbog kojeg je pao informatički sistem upotrebljavan u vojnim vježbama, objavio je dnevni list Dagens Nyheter.

Napad, koji je pogodio sistem Caxcis IT, potvrdio je za švedski list glasnogovornik Oružanih snaga Philip Simon.

Sistem je otad ugašen, rekao je, no nije želio navesti koje bi daljnje mjere mogle biti poduzete, kada se hakerski napad dogodio, kada je sistem ugašen niti znaju li Oružane snage ko stoji iza tog napada.

Švedski vojni budžet od kraja Hladnog rata je drastično smanjen, a vojni fokus više je bio na međunarodnim mirovnim misijama nego na odbrani svoje teritorije.

Povećanje budžeta
Švedska je ranije najavila planove da u razdoblju od 2016. do 2020. godine poveća odbrambeni budžet za 10,2 milijarde kruna (1,09 milijardi eura), uglavnom radi modernizacije vojnih brodova, kako bi uspješnije otkrivali i presretali podmornice.

Švedska je objavila da od 2018. godine ponovo uvodi obavezno služenje vojnog roka, osam godina nakon njegovog ukidanja.

Ta skandinavska zemlja, koja nije iskusila nikakav oružani sukob na svojoj teritoriji unazad dva stoljeća, vojnu obavezu ukinula je 2010. godine, ocijenivši da to nije dobar način stvaranja moderne vojske.

(Al Jazeera)

Nigerija, Somalija, Južni Sudan i Jemen suočeni su sa glađu, a hitnu pomoć u hrani treba 70 miliona ljudi diljem svijeta.

Jedna trećina od 70 miliona gladnih živi u četiri zemlje - Jemenu, Nigeriji, Južnom Sudanu i Malaviju

Globalna glad na najvišoj je razini u posljednjih nekoliko desetljeća jer su Nigerija, Somalija, Južni Sudan i Jemen suočeni s neviđenom glađu, a hitnu pomoć u hrani treba 70 miliona ljudi diljem svijeta, objavila je američka humanitarna agencija FEWS NET.

Ljudi u 45 zemalja nisu u stanju sami se prehranjivati, uglavnom zbog ratova, suše i ekonomske nestabilnosti, upozorila je Mreža za rano uzbunjivanje na glad (FEWS NET).

"Kombinacija razmjera, težine i geografske raširenosti predviđenih potreba za hitnom pomoći u hrani za 2017. neviđena je u posljednjih nekoliko desetljeća", saopštila je ta agencija.

Mnogobrojni faktori uzročnici gladi
Jedna trećina od 70 miliona gladnih živi u četiri zemlje - Jemenu, Nigeriji, Južnom Sudanu i Malaviju. Zbog sukoba je otežana doprema humanitarne pomoći u prve tri zemlje, dok Malavi pogađaju teške suše.

Na sjeveroistoku Nigerije glad se pojavila nakon sedmogodišnje pobune grupe Boko Haram.

Teškoće na rogu Afrike i na jugu kontinenta uzrokuju i El Nino, toplinski poremećaj na Pacifiku i La Nina koju karakteriziraju neuobičajeno niske temperature u ekvatorijalnom Tihom oceanu, navodi FEWS NET.

(Al Jazeera)

Iz ruskog ministarstva odbrane kazali su da planiraju izgradnju više od stotinu vojnih objekata na Arktiku do kraja 2017. godine, prenosi Xinhua. 

Objekti će uključivati i najsjeverniji ruski aerodrom Nagurskoye na otoku Alexandra Land, koji će imati kapacitet za sve vrste ruskih vojnih letjelica tokom cijele godine, navodi se u službenom izvještaju ruskog ministarstva odbrane.

Ministarstvo će također graditi veliki stambeni i administrativni kompleks, koji će biti jedini objekt u svijetu izgrađen na geografskoj širini od 80 stepeni.

U saopćenju se navodi i da će u izgradnji biti angažirano oko 200 mašina i hiljadu građevinskih radnika.

Rusija je jedna od pet zemalja koja graniči sa Arktičkim okeanom, sa jednom petinom svoje površine sjeverno od Arktičkog kruga. Površina je bogata prirodnim resursima kao što su metali i ugljikovodici.

(FENA) B.D.

Sunovrat cijena nafte koji se dogodio u proteklih nekoliko godina uticao je na to da pojedine američke savezne države proizvođači nafte "skliznu" u recesiju u 2016. godini, saopćila je bonitetna agencija "Standard & Poor's".

Od osam američkih naftnih država obuhvaćenih analizom S&P, samo njih dvije, Montana i Teksas, uspjele su "za dlaku" da izbjegnu recesiju zahvaljujući blagom ubrzanju privrednog rasta, prenosi agencija France-Presse.

Međutim, šest američkih saveznih država Aljaska, Luizijana, Novi Meksiko, Sjeverna Dakota, Oklahoma i Vajoming, ušle su prošle godine u recesiju uprkos nedavnom oporavku cijena nafte koji je uslijedio nakon odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da smanji proizvodnju.

- Ozbiljno smanjenje eksploatacije i proizvodnje u proteklih 18 mjeseci je nanijelo ozbiljnu štetu ekonomijama zemalja proizvođača nafte - navodi se u izvještaju bonitetne agencije.

Čak i ukoliko cijene nafte ponovo porastu, proizvođači će, kako ocjenjuje S&P, vjerovatno obnoviti ulaganja u proizvodnju nafte iz uljnih škriljaca, što će izvršiti pritsak na cijene tog energenta.

I pored skorašnjeg blagog poskupljenja nafte, cijena lake nafte WTI je i dalje za upola manja u odnosu na nivo iz septembra 2013. godine kada je jedan barel te vrste nafte premašivao cijenu od 110 dolara, javljaju agencije.

(FENA) D.V.

Italijanska policija uhapsila je Albanca koji se sumnjiči za pripremanje terorističkog napada u Rimu, prenosi makedonska agencija MIA.   

Tridesetosmogodišnji Edmond Ahmetaj bio je u kontaktu sa drugim albanskim državljanima, te "širio islamističku propagandu".

Prema izvještajima policije, on je bio radikaliziran od strane imama iz Londona, koji je pohvalio terorističke grupe kao i akcije Islamske države Iraka i Sirije.  

Ahmetaj je objavio komentare pozdravljajući terorističke napade u Parizu, dok je policijska istraga pokazala da je on pripremao vlastiti napad.

Osumnjičeni živi u regiji Bari, a posjeduje italijansko državljanstvo od 2016. godine. 

(FENA) F.F.

U drugoj polovini dana u Hercegovini sunčano. Smanjenje oblačnosti u centralnim, zapadnim i istočnim područjima Bosne. Oblačno će se zadržati u sjevernim područjima. Vjetar u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. U većem dijelu Bosne vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu zemlje od 6 do 9°C.

U petak, 27.01.2017., u većem dijelu Bosne preovladavat će dugotrajna niska naoblaka. U Hercegovini, zapadnim područjima Bosne i na planinama vedro. U drugoj polovini dana očekuje se smanjenje oblačnosti u centralnim i istočnim područjima. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -11 i -6°C. Na jugu zemlje najniža temperatura zraka od -3 do 3°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -5 i 1°C, na jugu zemlje od 6 do 10°C.

U subotu, 28.01.2017., u sjevernim područjima će preovladavati dugotrajna niska naoblaka i prije podne po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. U Hercegovini, zapadnim područjima Bosne i na planinama sunčano, a u drugoj polovini dana u centralnim i istočnim područjima se očekuje smanjenje oblačnosti. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -11 i -6°C. Na jugu zemlje najniža temperatura zraka od -3 do 3°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -3 i 3°C, na jugu zemlje od 7 do 10°C.

U nedjelju, 29.01.2017., u sjevernim područjima će preovladavati dugotrajna niska naoblaka koja se očekuje i dio prijepodneva po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. U Hercegovini, zapadnim područjima Bosne i na planinama sunčano, a u drugoj polovini dana u centralnim i istočnim područjima sunčano. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -10 i -5°C. Na jugu zemlje najniža temperatura zraka od -2 do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -2 i 4°C, na jugu zemlje od 8 do 12°C.

Poštovani,

servisna akcija -20% za sva Volkswagen vozila starija od 4 godine je u toku!

Pripremili smo paketne ponude, upravo za ova vozila i time ostvarili niz prednosti za Vas.
Pozovite i zakažite termin i uštedite 20%

Akcija je počela 16.01.2017.godine.

Sve informacije i detalje možete dobiti na broj 032/663-552

Vaš ovlašteni trgovac i serviser Autocentar Školjić d.o.o.

Shodno odlukama Skupštine, predstavnici Udruženja sportskih ribolovac “Blinker” Kalošević-Tešanj su proteklog vikenda, sa Sportsko ribolovnim društvom “Bosna” iz Maglaja, potpisali Ugovor o međusobnim odnosima i uslovima obavljanja sportsko-rekreativnog ribolova tokom 2017. godine.

Ovim ugovorom obezbjedili su svome članstvu da tokom 2017. godine mogu vršiti ribolovne aktivnosti (deset izlaza u toku godine) u dijelu ribolovne zone kojim gazduje SRD “Bosna” Maglaj, bez plaćanja dnevnog izlaza, uz obavezu poštivanja Zakona o slatkovodnom ribarstvu i Pravilnika o unapređenju, čuvanju i zaštiti ribljeg fonda.

Pored ovog, u toku je potpisivanje Ugovora i sa SRD “Bosna ” Žepče kao i sa drugim ribolovnim udruženjima širom F BiH, o čemu će nas blagovremeno izvještavati.

Svim ribolovcima želimo dobre ulove i da im je uvijek BISTRO.

Prvi bosanskohercegovački konvoj "BiH za Siriju“ s pet šlepera, odnosno 120 tona brašna, krenuo je jutros za Siriju iz Doboj-Istoka.

Akciju prikupljanja brašna, kao i transport u Siriju organizovalo je udruženje Međunarodni forum solidarnosti-EMMAUS, koje je prvi put poslalo pomoć u okviru turskog konvoja "Otvorite put Halepu“ u decembru, dok je konvoj koji je jutros krenuo prvi isključivo bh. konvoj pomoći za narod Sirije.

U Siriju je krenuo i konvoj će pratiti devet uposlenika ovog udruženja, te dva predstavnika zajednica koje su također prikupljale pomoć.

Brašno je uglavnom prikupiljeno od građana, a najvećim dijelom aktivnostima prikupljanja su se priključili Medžlis Islamske zajednice Zvornik, koji je prikupio trećinu, zatim MIZ Gračanica, Tuzla i Živinice, te načelnici i građani općine Kalesija.

-Humanitarna akcija prikupljanja brašna nastavljena je zahvaljujući velikom odzivu i solidarnosti građana BiH, nakon što je prvi šleper pomoći uspješno stigao u Siriju u decembru, a koji je bio ujedno i jedini evropski šleper pomoći - izjavio je za Fenu direktor MFS-EMMAUS Hamzalija Okanović.

Navodi da će konvoj putovati do turske regije Hatay, koja se nalazi kod granice sa Sirijom, odakle će pomoć biti distribuirana narodu Sirije.

Šef Odjela za razvoj i saradnju MFS-EMMAUS-a Elmedin Škrebo, koji će se pridružiti konvoju, rekao je Feni da je planirano da osim četiri dana u putu, volonteri ostanu i četiri dana na terenu, odnosno na području Sirije i Turske gdje se nalaze izbjeglice da bi se uključili u sve aktivnosti, te upoznali o proizvodnji i isporuci hljeba u improvizovanim montažnim pekarama.

-Posjetit ćemo centar u kojem su smještena djeca koja su ostala bez roditelja, kao i neke od bolnica gdje su zbrinuti ranjenici. Najteže kategorije koje su izašle iz sukoba su na teritoriji Turske, a oni koji su ostali 'netaknuti' zbrinuti su u unutar sirijske teritorije, u montažnim naseljima - kaže Škrebo.

Prve količine brašna koje su poslane u konvoju "Otvorite put Halepu“ dostavljene su u pekaru koju na području Sirije posjeduje turska organizacija Insani Yardim Vakfi (IHH), odakle se šalje hrana ljudima u Siriju, izbjeglicama u kolektivnim smještajima, te u kampovima u Turskoj. 

(FENA) L.A.

Skupina srpskih državljana, koja je uhićena 16. listopada prošle godine zbog sumnje da je pripremala terorističke napade u izbornoj noći u Crnoj Gori, potpisala je s Tužiteljstvom sporazum o priznanju krivnje, a bivšeg voditelja srpske Žandarmerije Bratislava Dikića čeka suđenje, piše podgorička Pobjeda.        

Pozivajući se na svoja saznanja, list piše da je većina okrivljenih potpisala sporazum o priznanju krivnje i uskoro će se naći pred sudom.

  Tužiteljstvo, međutim, ne želi nagodbu s Bratislavom Dikić, bivšim zapovjednikom srpskih Žandarmerije, jer se sumnjiči da je trebao biti ključni koordinator akcije ispred zgrade Skupštine Crne Gore, navodi ovaj podgorički dnevnik, prenosi Tanjug.

 Ostali iz trinaestočlane skupine pristali su na kazne od tri do pet mjeseci zatvora. Konačnu riječ o sporazumu dat će vijeće Višeg suda, kojem će biti dostavljene nagodbe s okrivljenima.

Kako se navodi u dokumentima tužiteljstva, kriminalnu skupinu koja je trebala da izazove krvoproliće oformili su dvojica ruskih državljana Eduard Širokov (45) i Vladimir Popov (36). 

 U vrijeme planiranja napada bili su u Beogradu i dogovarali s Aleksandrom Sinđelićem detalje akcije koja bi vodila do krvoprolića na podgoričkim ulicama.

  Sinđelić je priznao da je po njihovom nalogu vrbovao ljude koji su trebali da se okupe ispred parlamenta, izazovu kaos, nasilno uđu u tu instituciju, pucaju u građane, a nakon toga likvidiraju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
       
 U cijelu akciju uključio je Dikića, koji je trebalo da kontrolira prosvjednike ispred Skupštine.
       
 Narednih sedmica očekuje se izručenje dvojice srpskih državljana Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića, koji se proširenom naredbom za provođenje istrage terete da su bili uključeni u pripremanje terorističkih napada.
       
 Srpskom ministarstvu pravde uručena je molba za njihovu ekstradiciju.       

 Kako se navodi u aktu Specijalnog tužiteljstva za borbu protiv organiziranog kriminala, Ristić je komunicirao s ljudima koji su priznali svoje sudjelovanje u planiranju terorističkih napada.
     
 U jednom od snimljenih razgovora Ristić i Sinđelić, koji je dobio status svjedoka suradnika, razgovaraju o situaciji u Crnoj Gori i FSB-u, koja treba završiti ,,dogovoreni posao“.
   
 Bogićević i Ristić se terete da su oformili kriminalnu organizaciju čiji cilj je bio da 16. listopada u Podgoricu unesu oružje, nasilno uđu u zgradu Skupštine, zauzmu vlast, po cijenu žrtvovanja pristaša oporbene stranke Demokratski front, čiji član je, kako se navodi u naredbi za provođenje istrage, trebao izazvati sukob sa službenicima Uprave policije. Ime političara Demokratskog fronta koji je bio uključen u pripremanje terorističkih napada do danas nije otkriveno.

 Teroristički napadi osujećeni su zahvaljujući srpskim državljaninu Mirku Velimiroviću, koji je uzeo novac od Sinđelića kako bi naoružao skupine koje su trebale nasilno uđu u zgradu Skupštine.
        
 Velimirović je prije kupnje oružja otišao u Centar sigurnosti i ispričao detalje planiranog krvoprolića.  On je sa Tužiteljstvom potpisao sporazum o priznanju krivnje i Viši sud ga je osudio na uvjetnu kaznu, podsjeća Pobjeda.

(FENA) G.P.