U Švedskoj je ove godine ubijeno rekordnih 48 ljudi, javili su u petak švedski mediji, javlja Anadolu Agency (AA).

Najnoviji incident s pucnjavom dogodio se u četvrtak uveče u Kristianstadu kada je muškarac ubijen, saopćila je policija.

“Nažalost, ne možemo reći više od toga da je on u 20-im godinama i da trenutno nemamo osumnjičenih”, rekao je Mikael Lind, službenik na dužnosti u stokholmskoj regiji Jug, za dnevnik “Smalandsposten”.

To znači da je Švedska već dosegla novi rekord u broju pucnjava sa smrtnim ishodom i očekuje se da će taj broj biti mnogo veći prije kraja godine.

Lind je naveo da je došlo do porasta pucnjave, ali nije mogao dati tačnu cifru o kolikom povećanju je riječ.

“Ali u našoj regiji (Stokholm) je definitivno povećan”, rekao je Lind.

Vjeruje se da se većina pucnjava dogodila u regiji Stockholm, što ima veliki utjecaj na resurse policije.

Prema policijskoj statistici, najveći broj pucnjava je ranije bio 2020. godine kada je ubijeno ukupno 47 osoba, a godinu nakon toga ubijeno je 45 osoba.

Posljednjih godina eskalirale su pucnjave između bandi, a vlasti se bore da obuzdaju nasilje nalik ratu.

Prema izvještaju koje je prošle godine objavilo Nacionalno vijeće za prevenciju kriminala, Švedska je na vrhu evropske rang liste kada su u pitanju pucnjave sa smrtnim ishodom.

Bosna Bank International i njen BBI VIP Business Club potpisali su na Sajmu privrede u Tešnju Memorandum o saradnji sa Udruženjem privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj. Ovim sporazumom je predviđeno uspostavljanje poslovne saradnje Sarajevo Business Foruma (SBF) i Sajma privrede Tešanj, koja će za cilj imati poticanje domaćih i stranih investicija, prezentaciju i realizaciju investicijskih i razvojnih projekata, pronalaženje i uspostavljanje poslovnih kontakata, kao i promociju Sarajevo Business Foruma i Sajma privrede Tešanj.

Memorandum su potpisali podpredsjednici UP “Biznis centar” Jelah-Tešanj Šemsa Mujaković i Senad Brka, predsjednik Udruženja Semir Kantić i Dino Selimović, direktor Sarajevo Biznis Foruma.

„Na 16. međunarodnom sajmu u Tešnju planirane aktivnosti su i potpisivanje određenih sporazuma i ugovora, sa različitim institucijama i pravnim subjektima. Danas smo prisustvovali jednoj od značajnijih. Naime, potpisan je ugovor o saradnji između BBI banke i UP “Biznis centar” Jelah-Tešanj. Riječ je o Memorandumu o saradnji koji podrazumjeva aktivniji pristup i što veće animiranje članica Udruženja privrednika u kontekstu prisustva i naravno davanja svog doprinosa, ne samo na sajamskoj manifestaciji nego na jednom od najznačajnijih događaja u BiH koji organizira BBI banka, a to je Sarajevo Biznis Forum“ – kazao je predsjednik Organizacionog odbora Sajma privrede Tešanj, Venan Hadžiselimović.

Bosna Bank International srebreni je sponzor 16. Međunarodnog sajma privrede Tešanj 2022., koji je od 21. do 24. septembra okupio preko 300 izlagača iz 15 zemalja svijeta.

„BBI banka je sa zadovoljstvom podržala ovogodišnji sajam privrede Tešnju. Sinergija privrednika i lokalne zajednice na ovom području primjer je uspješnog unapređenja poslovnog ambijenta u našoj državi. BBI VIP Business klub koji djeluje pri Bosna Bank International ima za cilj da obezbijedi domaćim i stranim poslovnim ljudima i kompanijama priliku za poslovne susrete, povezivanje i ostvarivanje poslovnih ideja. Težimo da naše kompanije, klijenti i partneri s kojima ih povežemo, realizuju konkretne poslove i trudimo se da domaće firme izgrade što bolje odnose sa domaćim i kompanijama iz inostranstva, posebno putem platforme Sarajevo Business Forum koji je već postao etabliran i svjetski prepoznatljiv brend u poslovnom svijetu“, izjavio je u povodu potpisivanja Memoranduma Dino Selimović, direktor Sarajevo Business Foruma i BBI VIP Business Cluba.

Sarajevo Business Forum kojeg od 2010. godine organizuje BBI banka sa svojim dioničarima, pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH i u saradnji sa mnogobrojnim domaćim i međunarodnim partnerima, jedan je od najznačajnijih poslovnih događaja u jugoistočnoj Evropi. U prethodnih 11 izdanja SBF je okupio preko 11 hiljada učesnika iz više od 50 država koji su održali oko 2.400 B2B sastanaka. Sljedeći, 12. Sarajevo Business Forum planiran je za maj 2023. godine.

Na nivou Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je formiran štab čiji je osnovni zadatak planiranje i realizacija mjera na obezbjeđenju nogometne utakmice UEFA "Liga nacija" između reprezentacija Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koja će se odigrati danas na stadionu Bilino polje u Zenici, naveli su iz MUP ZDK.

Ovim povodom je sačinjen Plan obezbjeđenja, na osnovu kojeg će policijski službenici preduzeti sve potrebne mjere kako bi se navedena utakmica održala u bezbjednim uslovima i kako bi bilo spriječeno bilo kakvo ugrožavanje lične i imovinske sigurnosti navijača, stručnog osoblja i gostiju.

Zabranjeno unošenje nedozvoljenih predmeta

- U cilju dosljedne primjene zakonskih odredbi, prvenstveno kada su u pitanju nedozvoljeni predmeti i protivpravna ponašanja, podsjećamo navijače na odredbe Člana 4. Zakona o bezbjednosti održavanja sportskih takmičenja u Zeničko-dobojskom kantonu, u kojem su definisani svi prekršaji iz naznačenog Zakona, opisane protivpravne radnje i ponašanja prije, za vrijeme i nakon održavanja utakmice, te sankcije za utvrđene prekršaje. Naznačenim zakonom je zabranjeno unošenje na stadion: bilo kakvih oštrih i tvrdih predmeta pogodnih za bacanje, pirotehničkih sredstava (petardi, baklji i sl.) i alkoholnih pića i drugih flaširanih napitaka - saopćili su iz MUP-a ZDK.

Doći ranije

Kako bi se izbjegle gužve na ulazima u stadion navijači se pozivaju da ranije planiraju dolazak na naznačenu utakmicu. Također, bit će spriječen ulazak osobama koje se budu ponašale nasilnički, kao i osobama koja su pod uticajem alkohola ili narkotičkih sredstava.

S obzirom na to da će na prostoru oko stadiona biti ograničeno parkiranje vozila skreće se pažnja da se parkiranje izvrši na drugim prostorima i u skladu sa režimom saobraćaja u gradu, te da u vozilima ne ostavljaju predmete koji bi mogli biti predmet izvršenja krivičnih djela, navode iz MUP-a ZDK.

Samostalni sindikat radnika rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine najavio je jednosatni štrajk upozorenja za 26. septembar u svim sindikalnim organizacijama.

Kako je obrazloženo, na sjednici održanoj 19. septembra, Upravni odbor sindikata donio je odluku da se organizuje štrajk upozorenja u svim sedam rudnika koji posluju u koncernu sa Elektroprivredom BiH.

Kako su pojasnili iz Sindikata, štrajk upozorenja se najavljujuje i organizuje u znak hitnog ispunjenja jednog zahtjeva Samostalnog sindikata radnika rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, a to je potpisivanje Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za oblast rudarstva u FBiH, a najkasnije do 30. septembra 2022. godine, a koji bi se primjenjivao od 1. januara 2023. godine.

"Novi kolektivni ugovor bi trebao biti na snazi od 1. januara 2023. godine. Jako je bitno da smo u tom dijelu usaglašavanja usaglasili veoma značajna pitanja, poput strukture platnih razreda, čime se povećava plata zaposlenima u rudnicima u FBiH. Sada zahtjevamo samo ono što smo usaglasili iz pregovaračkog procesa iz maja ove godine, kada smo potpisali kolektivni ugovor koji je na snazi do 31. decembra", kazao je Sinan Husić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika rudnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U vrijeme štrajka će se obavaljati svi poslovi koji su regulisani Zakonom o rudarstvu FBiH. Iz Sindikata naglašavaju da sindikati, u vrijeme sve veće potrebe za ugljem, u rudnicima u sastavu koncerna, neće dozvoliti kreiranje stanja u rudnicima iz novembra 2021. godine, te neće prihvatiti mogućnost da se sadržaj izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca u oblasti rudarstva u FBiH, usaglašava po isteku važećeg Kolektivnog ugovora.

Štrajk upozorenja u ponedjeljak, 26.septembra, bit će održan od 7.00 do 8.00 sati.

(akta.ba)

U "Koaliciji pod lupom“ kažu da su novine CIK-a korak naprijed u izbornom procesu, kojima se, tokom prebrojavanja, sprečava dodatno ubacivanje glasačkih listića

Na Općim izborima 2. oktobra u Bosni i Hercegovini prvi put će biti uvedeno pečatiranje glasačkih listića sa oznakom svakog biračkog mjesta i potpisom člana biračkog odbora zaduženog za izdavanje listića. Osim ovih novina, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) uvela je i tehničke izmjene tokom glasanja u kabini, sve u cilju sprječavanja zloupotreba i mahinacija u izbornom procesu.

Glasački listić je važeći samo ako ima štambilj tog biračkog mjesta i potpis člana biračkog odbora. Time se sprečava takozvani bugarski voz i unošenje falsifikovanih glasačkih listića, ističu u CIK-u. Novine se odnose i na glasanje u kabini. Tajnost glasanja je zaštićena, ali su ruke glasača vidljive posmatračima i članovima biračkih odbora.

“Sa okretanjem kabine spriječili smo slikanje glasačkih listića, što je bila česta pojava i da se može listić ubaciti u džep ili iz džepa izvaditi drugi glasački listić, jer su mu ruke vidljive svim prisutnim”, rekao je član Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba.

U "Koaliciji pod lupom“ kažu da su novine CIK-a korak naprijed u izbornom procesu, kojima se, tokom prebrojavanja, sprečava dodatno ubacivanje glasačkih listića.

“Kratkoročni posmatrači će na biračkom mjestu pratiti da li se glasački listići izdaju u skladu sa novim procedurama, kao i da li pri prebrojavanju imaju otisak štambilja za svaki glasački listić u slučaju da se na nekim ne nalazi pečat da li se proglašavaju po proceduri kao nevažeći”, navodi Srđan Ostojić iz Koalicije “Pod lupom”.

“To su mali pomaci koje je CIK mogla da iskoristi donoseći podzakonske akte, kad već nisu na političkom nivou uspjeli da usvoje ovaj dio reformi izbornog zakona koji se tiče integriteta i transparentnosti”, smatra politička analitičarka Tanja Topić.

Osim novih procedura, posmatrači Koalicije “Pod lupom” pratiće i potencijalnu trgovinu u biračkim odborima. Ukoliko utvrde da su članovi biračkih odbora formalno ispred jedne stranke, a dolaze iz druge, prijavljivaće CIK-u da ih isključe iz biračkog odbora.

(BHRT)

Ove godine je jesen nastupila u noći između 22. i 23. septembra, u petak u 3:03 sata po srednjoevropskom vremenu i trajat će do 21. decembra do 22:48 sati, kada počinje zima.

Jesen na sjevernu Zemljinu poluloptu dolazi 266. dana 2022. godine u 38. sedmici, a zanimljivo je da će u tom trenutku proći 72,88% ove godine. U istom trenutku, na južnoj Zemljinoj polulopti počet će proljeće.

Jesen počinje u trenutku kada Sunce, u svom prividnom kretanju tokom godine, presiječe nebeski ekvator i krene na južnu nebesku hemisferu.

Tog dana Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi tačno na zapadu, obdanica i noć su jednaki i traju po 12 sati. Taj dan se zove jesenja ravnodnevnica ili jesenji ekvinocij. Stručno, i preciznije, dolazak jeseni se definiše kao momenat kada centar Sunčevog diska dospije u nultu deklinaciju, a rektascenzija Sunca je oko 12:00 sati.

Sunce će, nakon 22. septembra, početi da se spušta ispod linije nebeskog ekvatora i njegova svjetlost bivat će postepeno sve slabija, a noći sve duže.

Svoju najnižu tačku na nebeskoj kupoli Sunce će dosegnuti na prvi dan zime.

Jesen, na sjevernu polukuglu Zemlje, stiže 22.9. Smjena godišnjih doba, ljeta i jeseni, će se desiti u 21 sati i 20 minuta. Jesen će trajati 89,86 dana, sve do 21.12. kada nastupa zima.

Jesen će trajati 89 dana, 20 sati i 44 minuta, a to je šest minuta više nego prošle godine. U petak, prvog jesenjeg dana Sunce izlazi u 6:26 sati, a zalazi u 18.34 sati.

Inače, za meteorologe, ljeto se završilo još 31. augusta, a jesen će trajati od 1. septembra do 30. decembra 2022. godina.

Trenutna situacija je takva da je naš elektroenergetski sistem stabilan, zadovoljava potrebe građana, a veliki dio struje izvozimo na tržište Evropske unije. Međutim, strahovito variranje cijena u građanima budi osjećaj straha i pitanje: Kako se grijati ove zime?

Na cijenu gasa ne možemo uticati, ali nadležni mogu na cijenu peleta ili električne energije. Ipak struka je skeptična – povećana potrošnja električne energije znači mnogo veće cijene, ali i opasnost jer je većina instalacija u stambenim zgradama dotrajala.

U januaru 2009. godine, Rusija i Ukrajina su u potpunosti obustavile isporuku plina za Bosnu i Hercegovinu. Epilog – povećana potražnja za električnim grijalicama i pećima na čvrsta goriva. Zaliha gasa bilo je za sedam dana, a iz EPBiH tada su kazali da raspolažu dovoljnim zalihama električne energije. U slučaju istog ili goreg scenarija, je li grijanje na struju isplativo, ako su nam instalacije i uređaji dotrajali i neefikasni?

“Tada imamo ovaj problem kućnih instalacija, ali i problem distributivne mreže koja sigurno ne bi mogla podnijeti ta velika opterećenja, a s druge strane to bi smanjilo izvoz konkretno EPBIH i morala bi povećati cijene čak i prije ovih neformalnih najava od nove godine. To bi u prevodu značilo 2.500 maraka za sezonu grijanja da bi potrošili po trenutnim cijenama”, kaže Nihad Harbaš, energetski ekspert i konsultant u “Logic Advisory” za BHRT.

“Što znači ako je neko koristio 50 KM struje za osnovne stvari u stambenom prostoru, rerna, frižider, bojler, u ovom slučaju prelazak na sistem zagrijavanja stambenog prostora to bi bilo puno više i to se mjeri u stotinama KM”, smatra Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Iz Elektroprivrede BiH već su apelirali građanima da trebaju tražiti od vlada kantona i općina da subvencioniraju grijanje.

“Što se tiče EPBiH, struje će biti, ali neće biti za grijanje po ovim cijenama. Preporučujemo građanima neka dobro razmisle kada krenu u investicije za grijanje na struju”, rekao je Admir Andelija, direktor Elektroprivrede BiH.

Uprkos upozorenjima, građani kupuju grijalice, jer je pelet preskup. Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici donijelo je Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. oktobra ove godine. Stručnjaci apeliraju da odluka treba biti produžena do kraja sezone grijanja, naročito peleta, jer je to jedna od alternativa za stanovništvo.

“To će omogućiti da cijena tog energenta bude niža za privredu, institucije, stanovništvo, i da će ljudi i dalje ostati na tom domaćem energentu i neće prelaziti na električnu energiju koja je jeftina za stanovništvo, sve do trenutka dok se ne naprave neki novi tarifni sistemi o čemu se razmišlja u obje Elektroprivrede”, rekao je Ljubiša Tanić, predsjednik Područne Privredne komore Istočno Sarajevo.

Sve su to varijante ukoliko ostanemo bez glavnog energenta – gasa. Kada je u pitanju cijena, povećanje je neminovno već naredni mjesec, kaže struka. Snabdijevanje gasom zavisiće od stavova EU i ograničenja cijena nafte i gasa. Ali niko ne smije prognozirati da li će snabdijevanje biti sigurno.

Zalihe energenata nemamo ni u Bosni i Hercegovini niti u skladištima susjednih zemalja. Iako prognoze za predstojeću zimu nisu dobre, vlasti nisu ponudile konkretna rješenja, za koje je možda i kasno jer je zima već pokucala na vrata. Iako se na prvu činilo kao idealno rješenje, stručnjaci su jasni – grijanje na struju značit će kolaps sistema.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Delegacija Vlade Zeničko-dobojskog kantona, koju je predvodio premijer Mirnes Bašić, prisustvovala je danas svečanom otvorenju 16. međunarodnog sajma privrede "Tešanj - 2022". Sajam traje do 24. septembra, a okupio je 300 izlagača iz svih zemalja regiona te Nizozemske, Belgije, Austrije, Španije, Poljske, Njemačke, Italije i Turske.

Premijer Bašić presjekao je svečanu vrpcu zajedno s zamjenikom predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem, premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, rezidentnim predstavnikom Međunarodnog monetarnog fonda za BiH Andrewom Jewellom, ambasadorom Rumunije u BiH Antonom Păcurețuom te Semirom Kantićem, predsjednikom Udruženja privrednika "Biznis centar Jelah-Tešanj", koje je i organizator ovog sajma.

Premijer ZDK je poželio dobrodošlicu izlagačima, istakavši da je tešanjski sajam "jedini sajam u ZDK-u koji je odolio izazovima te opstao".

-Tešanj je svih 365 dana u godini ekonomsko i privredno središte, a zahvaljujući sajmu danas je i glavna poslovna vijest. Ovo je svojevrsna smotra postignuća privrede Tešnja i tešanjske regije, koja nas svaki dan iznova uči lekcijama kako se radi i razvija - podvukao je premijer Bašić.

Naglasio je da je među izlagačima i određen broj firmi koje su koristile poticaje za jačanje konkurentnosti te da priča o programima poticaja u privredi počela prije gotovo dvije decenije.

-Posebno sam ponosan na naše programe poticaja od kojih su mnogi bili pionirski u Federaciji BiH. Programi su kroz godine doživljavali određene promjene, ali je cilj ostao isti - jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i obrta, te stvaranje ambijenta u lokalnim zajednicama za privlačenje investicija, otvaranje novih pogona i zapošljavanje. Naši poticaji daju rezultate, a uz mnogo rada i truda postali smo kičma privrede Federacije BiH i države BiH - naglasio je premijer ZDK, navodeći da je ovaj kanton lider u industrijskoj proizvodnji, izvozu, te da ima odličnu pokrivenost uvoza izvozom.

-Rast privrede odražava se i na broj zaposlenih. Prije sedam godina broj zaposlenih i nezaposlenih bio je jednak i iznosio je 70.000. Danas imamo 86.000 zaposlenih, naspram 56.500 nezaposlenih. To je dobrim dijelom rezultat naših mjera, ali i mjera koje na području našeg kantona provodi Vlada Federacije BiH. Koristim se ovom prilikom da se zahvalim federalnoj Vladi na čelu s našim premijerom Novalićem - kazao je premijer ZDK.

Ministar privrede Zlatko Jelić podvukao je kako je razvoj gospodarstva jedna od ključnih politika Vlade ZDK, a što pokazuju i konkretnom podrškom otvaranju novih preduzeća, otvaranju radnih zona, regresiranjem kamata za kredite privredi… 

-Program poticaja Ministarstva za gospodarstvo za 2022. godinu težak je preko 4 miliona KM, a obuhvatio je 11 mjera. Od ovog iznosa, rebalansom smo osigurali dodatnih milion KM, koji smo najvećim dijelom usmjerili u razvoj poslovnih zona. Vlada i Ministarstvo gospodarstva razvijaju poslovne zone od 2009. godine, a ta podrška je posljednjih nekoliko godina mnogo izdašnija. Od 2009. do 2016. za poslovne zone je izdvojeno tri miliona KM, a od 2016. do današnjeg dana izdvojili smo šest miliona KM - rekao je Jelić.

Najavio je da će Vlada na sutrašnjoj sjednici donijeti odluku o raspodjeli sredstava za poslovne zone u iznosu od 900.000 KM, tako da će ukupna odobrena sredstva za razvoj poslovnih zona dostići 10 miliona KM.

-To je naš doprinos i podrška razvoju gospodarstva i ukupnog poslovnog ambijenta. S tog kursa nećemo skrenuti, jer želimo da ostanemo gospodarski lideri i gradimo bolje uslove za rad i privređivanje i bolju budućnost za našu djecu - rekao je Jelić.

Press služba ZDK