Kantonalna bolnica Zenica trenutno na liječenju ima 23 pacijenta koji su pozitivni na Covid-19, ali niko od njih nije smješten na Odjelu intenzivne njege – izjavio je za Fenu pomoćnik direktora za medicinske poslove KBZ-a Kasim Spahić.

To je blago povećanje broja hospitaliziranih zbog infekcije Covidom-19, jer je prošlog ponedjeljka na liječenju u toj ustanovi bilo 16 pacijenata.

-U proteklih sedam dana imali smo i dva preminula pacijenta koji su bili pozitivni na Covid-19, što ne znači da je koronavirus i uzrok njihove smrti. Jedan je preminuo jučer. Inače je dnevni prosjek hospitaliziranih tokom prošle sedmice bio oko 20 pacijenata- napominje Spahić.

Opća bolnica Tešanj, prema riječima glavne sestre Zejne Huremović, danas ima na liječenju šest pacijenata, što je također blago povećanje u odnosu na prošlu sedmicu. Opća bolnica Tešanj je, naime, prošlog ponedjeljka na svom odjelu imala četiri hospitalizirana pacijenta.

– Tokom vikenda smo imali još nekoliko pregleda u Covid-ambulanti, ali ti su pacijenti vraćeni na kućno liječenje – ističe Huremović.

Cijena jednog gigabajta najniža je u Crnoj Gori (0,58 EUR) dok je u Bosni i Hercegovini gotovo pet puta veća i iznosi 2.76 eura.

(RSE)

Bakterije s vremenom postaju sve otpornije na antibiotike, što uzrokuje problem mnogim naučnicima i zdravstvenim organizacijama. Naime, suvremena medicina se suočava s problemom razvoja bakterija rezistentnih na sve postojeće lijekove, uključujući i one koji se smatraju zadnjom linijom odbrane.

No, možda nas čeka pozitivan korak na tom području. Naime, naučnici su nedavno pronašli molekulu koja može učinkovito kontrolisati bakterije otporne na sve vrste antibiotika. Radi se o spoju fabimicinu, koji bi se, ako prođe klinička testiranja (testiranja na ljudima), mogao koristiti pri borbi protiv nekih od najtvrdokornijih infekcija.

Novi potencijalni tretman usmjeren je na gram-negativne bakterije, skupinu patogena koje je teško uništiti i koji su obično uzrok infekcija urinarnog trakta, upale pluća, pa čak i krvotoka, piše Science Alert.

Smrtonosne gram-negativne bakterije

Ove vrste bakterija otporne su na antibiotike zbog zaštitne vanjske membrane koja stvara svojevrsni zid koji ne propušta za njih štetne tvari; poput lijekova. Prema istraživanju objavljenom 2022. u Lancetu, rezistencija bakterija na antibiotike odnosi oko 3500 života svaki dan, čime je postala vodeći uzrok smrti u svijetu.

Slične obeshrabrujuće rezultate imalo je i istraživanje provedena u engleskoj bolnici koja je pokazala da je više od trećine osoba s infekcijama krvi gram-negativnim bakterijama umrlo unutar godinu dana.

Fabimicin se tokom istraživanja uspio probiti kroz taj problematični vanjski sloj, pri čemu nije nanio preveliku štetu zdravim, odnosno nama potrebnim, bakterijama.

Naučnici su prvo analizirali antibiotik za koji se zna da je učinkovit protiv gram-pozitivnih bakterija i na njemu proveli nekoliko strukturnih promjena kako bi molekula dobila sposobnost da se infiltrira kroz moćnu obranu gram-negativnih sojeva.

Djeluje na više od 300 vrsta rezistentnih bakterija

Ovaj spoj je prilikom testiranja u laboratoriju i na miševima djelovao na više od 300 vrsta bakterija otpornih na lijekove. Štaviše, kod miševa s upalom pluća ili infekcijama mokraćnog sustava je čak smanjio razine štetnih bakterija.

“S obzirom na obećavajuću aktivnost fabimicina u modelima infekcije miševa i ohrabrujuće podatke da je fabimicin dramatično stabilniji u plazmi štakora i ljudi, razumno je vjerovati da bi se njegova učinkovitost mogla poboljšati pri liječenju viših organizama”, pišu stručnjaci.

Otkrivanje antibiotika koji bi mogli djelovati na gram-negativne bakterije nije nešto što se događa svaki dan, tako da je biosinteza fabimicina zapravo vrlo značajan korak. Kako vrijeme prolazi, sve više razumijemo kako funkcioniraju gram-negativne bakterije te nam je jasnije na koje ih sve načine možemo suzbiti.

Naravno, treba proći vremena prije nego što se fabimicin može koristiti kao lijek. Da bi bio odobren, lijek mora proći kroz tri faze kliničkih ispitivanja. U prvoj fazi sudjeluje manji broj ispitanika, obično između 20 i 100 (ili rjeđe nekoliko stotina) te se njome utvrđuje preliminarna procjena sigurnosti i učinkovitosti lijeka.

U drugoj fazi se učinkovitost testira na većem broju ispitanika, obično između 50 i 300, te se analiziraju različiti načini primjene doza. U trećoj fazi sudjeluje najveći broj sudionika – od više stotina do više desetaka hiljada; ovisno o bolesti za koju se razvija lijek ili vakcina. U ovom trenutku se određeni kandidat uspoređuje s placebom da bi se ispitala stvarna uspješnost razvijenog lijeka te se dodatno testira sigurnost i utvrđuju nuspojave.

Istraživanje naziva An Iterative Approach Guides Discovery of the FabI Inhibitor Fabimycin, a Late-Stage Antibiotic Candidate with In Vivo Efficacy against Drug-Resistant Gram-Negative Infections objavljeno je u časopisu ACS Central Science.

(index.hr)

Iz Rudnika mrkog uglja Banovići navode kako je riječ o upitima iz država EU, naročito iz Poljske, Mađarske i Njemačke sa kojima do sada nisu poslovali.

Prije nekoliko dana na snagu je stupila zabrana uvoza ruskog uglja u Evropsku uniju, što je ponukalo da članice EU-a potraže dodatne izvore ovog energenta. Na listi su i bosanskohercegovački rudnici, a iz Rudnika mrkog uglja Banovići za Al Jazeeru kažu kako je riječ o potražnji većih količina uglja.

Naime, EU je zabranila uvoz uglja iz Rusije 10. augusta u sklopu paketa sankcija prema Moskvi koji je objavljen u aprilu. Ovaj paket sankcija iz Brisela bio je prvi koji je direktno napao energetski sektor Ruske Federacije zbog njene invazije na Ukrajinu.

Zvanična Moskva je 24. februara pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu što je dovelo do sankcija prema Rusiji, a samim tim i do povećanja cijena i smanjenja dostupnih količina brojnih energenata kao što su nafta, plin, pelet, ugalj…

Evropske države su imale rok od aprila do augusta da traže alternative ruskom uglju što je značilo da povećaju uvoz iz drugih država, povećaju domaću proizvodnju ako je moguće ili da traže druge alternative za proizvodnju električne energije.

Kako navode iz Rudnika mrkog uglja Banovići, dobili su ponude iz država EU-a, a ugovori su u proceduri.

„Radi se o potražnji većih količina uglja, ali RMU Banovići trenutno je u mogućnosti isporučiti samo 20.000 tona uglja, s obzirom da se prvenstveno moraju uvažiti potrebe stalnih kupaca i ugovori koji su ranije sklopljeni“, ističu iz ove kompanije i dodaju kako je ponuđena cijena dosta veća u odnosu na trenutne cijene po kojima se ugalj isporučuje.

Enormno visoke cijene energenata

U odgovoru direktora RMU Banovići Elvira Salihovića na upit Al Jazeere ističe se kako su u pitanju i neke države koje nisu ranije iskazivale interes za banovićki ugalj.

„U skorije vrijeme došlo je do naglog porasta potražnje za ugljem iz država Evropske unije, posebno Poljske, Mađarske i Njemačke sa kojima do sada nikada nismo imali prilike surađivati“, navodi Salihović.

Dodaje kako je ova bh. kompanija zadržala isti nivo proizvodnje uglja ove godine u količinama kao iz prethodnih godina.

„RMU Banovići ne može zadovoljiti trenutnu cjelokupnu potražnju za ugljem, koja je u velikoj mjeri uzrokovana neisporukom uglja komercijalnog karaktera od strane drugih rudnika, kao i enormno visokim cijenama drugih energenata kao što su pelet, drvo, plin.“

Salihovića smo pitali da li očekuje neku zabranu ili ograničenje izvoza na nivou države ili entiteta.

„Ne očekujemo nikakve zabrane izvoza uglja, obzirom da ćemo zadržati nivo izvoza komercijalnog uglja kao i prethodnih godina. Ali, naravno, iskoristit ćemo ukazanu priliku na tržištu shodno našim proizvodnim mogućnostima“, dodaje on.

Poslali smo upite nadležnim ministarstvima na entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini, ali odgovora do zaključenja teksta nije bilo.

Ovisnost o ruskom uglju

Evropska unija inače jako ovisi o uvozu ruskog uglja za stvaranje električne energije, približno 70 posto uvoza uglja za termoelektrane pokriva Rusija, pokazuju podaci Bruegela, briselskog think-tanka koji se fokusira na pitanja politike i ekonomije.

Dodaje se kako su Njemačka i Poljska naročito ovisne o ovom izvozu.

Stoga su države članice EU-a posljednjih mjeseci povećale uvoz iz brojnih država kao što su Kolumbija, Australija, Sjedinjene Američke Države, Južnoafrička Republika…

Prema podacima Braemara, koji prati usluge transporta, evropske države su samo u junu uvezle 7,9 miliona tona uglja za termoelektrane što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije. Ipak, podaci Braemara pokazuju kako je tokom aprila i maja uvezeno, na mjesečnom nivou, po dva miliona tona više.

Primjera radi, evropske države su u junu uvezle 1,2 miliona tona uglja iz Kolumbije, dok je lani iz te južnoameričke države uvezeno 287.000 tona. Iz Australije je uvezen 1,1 milion tona, dok je uvoz iz SAD-a uvećan za 28 posto.

(AJB)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Danas, kada svjedočimo svečanom otvaranju Punkta službe za laboratorijsku dijagnostiku u ambulanti Jelah, ne možemo a da ne ukažemo na golem doprinos koji je svojom aktivnošću u Općinskom vijeću Tešanj dao SDP BiH u realizaciji navedenog projekta, jer je upravo Klub SDP BiH kroz Vijećničku inicijativu isti i predložio. Pacijentima iz Pousorja, a i uposlenicima u JU Dom zdravlja Tešanj jasno je koji se sve problemi rješavaju otvaranjem navedenog punkta. Izbjegava se dosadašnja neopisiva gužva kod laboratorijskih testova u Domu zdravlja, ali i smanjuju rokovi za dobivanje nalaza. O uštedama troškova pacijenata da i ne govorimo.

Inače, poslijednjih dana sa zadovoljstvom „ubiremo plodove“ naše konzekventne i doslijedne politike koja se potvrđuje u radu Kluba vijećnika SDP BiH u Općinskom vijeću Tešanj. Poštujući Odluke Općinskog odbora SDP BiH Tešanj, da niti u jednom momentu djelovanje SDP-ovih vijećnika u OV Tešanj ne smije biti u koliziji s interesom građana, smo svojim kritičkim, ali i konstruktivnim djelovanjem omogućili da u finiš sušne sezone ulazimo, evo, bez dana redukcije vodosnabdijevanja, ali i zadovoljavajućom slikom deponije JP Toplana Tešanj, popunjenom ugljom propisanog kvaliteta. Nadamo se i uklanjanju gubitaka u instalacijama do grejne sezone!?

S pravom ističemo našu ulogu u postizanju navedenih rezultata, kao što smo, uostalom, svoj doprinos dali i u podršci izgradni sportske dvorane u Jelahu, koja uspješno ulazi u završnu fazu, i kod izgradnje zgrade Osnovne škole „9. septembar“ u Medakovu, koja se odvija u planiranim rokovima. Svesrdno smo podržali i projekat uređenja korita rijeke Tešanjke i treće saobraćajne trake, 110 kilo-voltne trafo stanice, uređenje Gimnazijalskog igrališta i još mnogo toga.

Ali ima dosta toga dogovorenog, a nerealizovanog ili se pak čeka na početak realizacije, kao što je problematika javnih dječijih obdaništa, transparentnost u radu udruženja građana, besplatna pravna pomoć, MR, kino sala Tešanj, ambulanta Kalošević, sistemsko rješenje prihvata oborinskih i površinskih voda, kanalizacija i ekologija.

Kao što smo,uostalom, i obećali zorno ćemo propratiti i navedene projekte i promptno djelovati na, eventualne, propuste i kašnjenja kod realizovanja istih.

Uz slogan: „Opozicija vladajućim - da, Opozicija interesima građana -ne“, ostajemo Doslijedni s karakterom!

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj

U Zeničko-dobojskom kantonu je od 1. do 7. augusta potvrđeno 604 novih pozitIvnih slučajeva virusa korona, što čini dnevni prosjek od 86,3 nova slučaja. Sedmicu prije ukupan broj pozitivnih je bio 588, a sedmicu prije toga 538 – navodi se u Informaciji o epidemiološkoj situaciji u Zeničko-dobojskom kantonu koju je pripremio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a na današnjoj sjednici razmatrao Krizni štab Ministarstva zdravstva ZDK-a.

U informaciji se konstatira da incidenca novih pozitivnih slučajeva u zadnje tri sedmice nastavlja rasti, ali znatno sporije, te da je nakon četiri sedmice bez smrtnih ishoda, u zadnje četiri sedmice zabilježeno ukupno 12 smrtnih ishoda, od čega je u protekloj sedmici bilo 7.

U porastu je i stopa hospitalizacije. Opterećenje bolničkih kapaciteta je 21 ukupno hospitaliziranih krajem ovog perioda, broj novohospitaliziranih za posljednjih sedam dana je bio 29, navodi se u informaciji.

Do sada je testirano ukupno 128.702 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod ukupno 35.270 osoba. Tokom prethodne sedmice urađeno je ukupno 1.093 testiranja (544 antigenskih i 549 PCR). Zaključno sa 07. augustom u ovom kantonu je aktivno 747 slučajeva pozitivnih na virus korona.

Krizni štab je zaključio da su svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija u proteklih mjesec dana i dalje u porastu, što je i očekivano s obzirom na olakšano širenje virusa zbog putovanja i godišnjih odmora te niske provakcinisanosti stanovništva.

-S obzirom na odnos između broja novih slučajeva, s jedne, i sedmičnog broja hospitaliziranih i smrtnih ishoda, s druge strane, može se zaključiti da se još uvijek mahom radi o lakšim formama bolesti. I dalje je neophodno praćenje epidemiološke situacije i pravovremeno reagiranje na promjene - zaključio je Krizni štab.

Krizni štab je usvojio prijedlog naredbi s epidemiološkim mjerama, usklađen s naredbama Federalnog kriznog štaba, koji će biti upućen Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Gradovima i općinama u Zeničko-dobojskom kantonu danas su doznačena sredstva za isplatu stipendija Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK-a. Stipendije su uplaćene u cjelokupnom iznosu od 750 KM, koji je najveći do sada, dok je za deficitarna zanimanja iznos stipendije 1.500 KM.

-Stipendije su dobila 1.263 studenta prvog i drugog ciklusa studija sa prebivalištem u ovom kantonu, a za ovu namjenu smo izdvojili jedan milion KM. Ponosan sam što su stipendije dobili svi studenti koji su ispunili formalno-pravne uslove - rekao je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić.

Od 1.263 studenata kojima je odobrena stipendija, 57 studira deficitarna zanimanja utvrđena od strane Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona. Kozlić je pojasnio da se radi o zanimanjima koja su deficitarna na tržištu rada iz domena tehničkih nauka, inženjerstva, medicine...

Vlada Zeničko-dobojskog kantona stipendije dodjeljuje po dva osnova, a samo u 2022. godini za ovu namjenu je izdvojila 3,2 miliona KM.

Stipendije dodjeljuje i Ministarstvo za boračka pitanja koje je za ovu namjenu izdvojilo 2,2 miliona KM, a stipendije je dobilo 1.987 studenata iz boračke populacije. Iznos ove stipendije je 800 KM za brucoše te 1.200 KM za studente viših godina studija.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport sa oko 1,6 miliona KM, odnosno sa po 219 KM mjesečno, subvencionira i smještaj studenata u studentskim domovima u Mostaru, Sarajevu, Zenici i Tuzli. Studenti kojima se subvencionira smještaj u domovima nemaju pravo na stipendije koje ovaj kanton isplaćuje.

Tako podrška Vlade ZDK-a studentima u ovom kantonu godišnje iznosi oko 5 miliona KM.

Press služba ZDK

Vlada Republike Srpske usvojila je program kojim je predviđeno postavljanje 50.000 malih solarnih elektrana na stambenim i poslovnim objektima širom entiteta, ukupne snage oko 250 MW.

Program je predložilo Ministarstvo energetike i rudarstva, a provodit će ga državna elektroprivreda Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), koja će osigurati i potrebna inicijalna sredstva za postavljanje malih solarnih elektrana, navodi se u priopćenju iz ministarstva.

Program će se realizirati putem javnih poziva koji će biti otvoreni za sva domaćinstva i poslovne subjekte u Republici Srpskoj, kazali su iz Ministarstva i dodali da će sve potrebne informacije biti dostupne u narednom periodu.

Ovim programom Ministarstvo energetike i rudarstva, koje je zaduženo za provođenje energetske strategije Republike Srpske, nastavlja podsticanje i razvoj projekata zelene energije, navodi se u priopćenju.

Elektroprivreda Republike Srpske je u maju ove godine u sklopu pilot-projekta potpisala ugovore sa 10 prozjumera (kupaca – proizvođača) u Trebinju. Odabrano je da se solarne elektrane izgrade na krovovima objekata na lokaciji naselja Vinogradi, zbog povoljnog položaja i velike osunčanosti.

(akta.ba)